Danas je baš težak dan, sastanci su na sve strane. Vidjeli smo naredbu predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, ali mi smo od ponedjeljka bez plaće i zaista ćemo odrađivati samo nužne poslove. Oprostite, ne mogu davati nikakve izjave. Moram ići. Pozdrav - tako je zvučao naš kratki telefonski razgovor sa sindikalnom povjerenicom na jednom od većih sudova čiji službenici štrajkaju. Htjeli smo doznati kako gledaju na naredbu predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića o sudskim poslovima koji se, unatoč štrajku, ne smiju prekidati.
Tijekom jučerašnjeg, 45. dana štrajka pravosudnih službenika, razgovori između Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) i Ministarstva pravosuđa i uprave, odvijali su se kako neslužbeno iz pravosudnih izvora doznajemo, u potpunoj tišini i uz posrednike. Pokušava se pronaći izlaz iz tog najdužeg štrajka u Hrvatskoj u kojem se predmeti na sudovima opasno gomilaju, a stranke trpe štetu.
Čini se kako su u Vladi, zahvaljujući upornosti pravosudnih službenica koje unatoč odluci o neplaćanju za dane provedene u štrajku ne popuštaju, tek u sedmom tjednu štrajka napokon shvatili da moraju ispuniti barem dio zahtjeva kronično zakinutih pravosudnih službenica kako bi se blokada rada sudova prekinula.
Za razliku od njihovih kolega u državnoj upravi, agencijama i lokalnim tijelima vlasti, pravosudne službenice za isti posao koji obavljaju nemaju nikakve dodatke na plaću za specifičnost posla koji obavljaju. Na telefonske pozive jučer se nije odazivala ni predsjednica SDLSN-a, Iva Šušković, što bi također moglo upućivati da se u pregovorima s Maleničinim Ministarstvom dogodio pozitivan pomak, pa obje stane procjenjuju da im javne izjave mogu pokvariti izglede za dogovor.
Nužni poslovi
Naredbu koju je čelnik sudbene vlasti Radovan Dobronić u utorak popodne razaslao predsjednicima sudova o najnužnijim sudskim poslovima koji se unatoč štrajku pravosudnih službenika moraju obavljati kako se strankama ne bi nanijela nepopravljiva šteta, dio pravosudnih službenika doživio je kao "hladan tuš".
Pojedini sindikalni povjerenici smatraju, ali ne žele to i javno potvrditi, kako je Dobronićevim naredbama bitno narušeno pravo sudskih službenika na štrajk, zbog prevelikog opsega poslova koji im je tom naredbom propisan. Najnužnije sudske poslove koje se unatoč štrajku moraju obavljati na svim vrstama sudskih odjela i sudova Dobronić je, podsjetimo, definirao u dogovoru s predsjednicima županijskih i visokih sudova s kojima se sastao početkom ovog tjedna.
Riječ je o poslovima zbog čijeg bi zastoja stranke pretrpjele nepopravljivu štetu i kršenje ustavnih prava. Naredio je uz ostalo da su prijemno-otpremne pisarnice po sudovima, unatoč štrajku, dužne upisati sve pristigle podneske te ih uložiti u spise i dostaviti sucima, kako bi suci mogli procijeniti u kojim postupcima treba postupati žurno.
To primjerice znači da će sudski službenici u prijemnoj pisarnici na najvećem sudu u Hrvatskoj, Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, na kojem se kako doznajemo nagomilao 17.000 predmeta pristiglih samo kroz sustav e-spisa plus nepoznat broj onih koji su fizički došli na sud, usprkos štrajku morati upisivati sve pristigle i nagomilane podneske, ulagati ih u spise i dostavljati sucima, što je popriličan posao.
N1 Televizija je objavila kako je dobila dojavu da je u Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu Klara Jandroković, najstarija kći predsjednika Sabora, Gordana Jandrokovića, intervencijom predsjednice toga suda 17. lipnja uknjižila založno pravo na nekretninu. Međutim, glasnogovornik toga suda Ivan Borković oštro je opovrgnuo da je predsjednica suda imala bilo kakve veze s ovim slučajem. Ustvrdio je da sud za vrijeme trajanja štrajka "u zemljišno knjižnim predmetima postupa po zahtjevima za koje se utvrdi da su hitni, pri čemu rješavatelj koji je zadužen za određeni predmet samostalno procjenjuje radi li se o hitnom predmetu".
Kako u Zemljišnoknjižnom odjelu rade suci, viši sudski savjetnici, sudski savjetnici i referenti, upitali smo glasnogovornika Borkovića na kojem je točno položaju bio rješavatelj uknjižbe založnog prava na nekretnini Klare Jandroković. Odgovorio je kako je u konkretnom slučaju odluku samostalno donio ovlašteni zemljišnoknjižni referent, dakle sudski službenik.
Glasnogovornik je dodao kako je od početka štrajka pravosudnih službenika 5. lipnja do utorka 18. srpnja u Zemljišnoknjižnom odjelu toga suda riješeno 743 predmeta koji se odnose na uknjižbu založnog prava. Predmet Klare Jandroković je, dakle, prema tvrdnji glasnogovornika OGS-a u Zagrebu, jedan od 743 predmeta koji su na Zemljišnoknjižnom odjelu toga suda riješeni kao hitni.
Banožićev slučaj Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić u svojoj je naredbi objavljenoj u utorak također naveo da su zemljišnoknjižni odjeli na sudovima, unatoč štrajku, dužni upisivati sve podneske, hipoteke i ostala knjižna prava kad su građani vezani rokom za upis.
I ministar obrane Mario Banožić je, kako javlja list 24 sata, tijekom štrajka pravosudnih službenika i to u jednom danu, 17. srpnja, na Općinskom sudu u Vinkovcima upisao založno pravo na nekretninu. Banožić je, podsjetimo, dobio subvencionirani APN-ov kredit od 100.000. eura za gradnju obiteljske kuće, iako u vlasništvu već ima stan od 80 kvadrata, pri čemu je zahvaljujući APN-u uštedio 26.306 eura. S vinkovačkog suda, međutim, tvrde da taj sud redovito radi jer na njemu štrajka samo jedan službenik.