PREDSJEDNIK SDP-A

DAVOR BERNARDIĆ U VELIKOM INTERVJUU ZA JUTARNJI Oštro kritizirao predsjednicu, obrušio se na stranačke oponente i priznao u čemu je osobno pogriješio

    AUTOR:
    • Goran Penić

  • OBJAVLJENO:
  • 13.01.2018. u 09:58

Zagreb, 110118.
SDP.
Davor Bernardic predsjednik SDP-a.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / CROPIX

Davor Bernardić

Ni nakon više od godinu dana otkad je Davor Bernardić preuzeo SDP, u stranci se ne stišavaju sukobi. Gotovo da ne prođe dan da u medijima ne čitamo o unutarstranačkim kritikama na račun novog vodstva i predsjednika. Zato je odlučio ovog vikenda okupiti sve članove proširenog Predsjedništva i Kluba zastupnika na team buildingu pomirenja u Ogulinu, što nam je bio i povod da s Bernardićem raspravimo o svim problemima koji su zadesili stranku.

Što je danas SDP i koga bi stranka u današnjem modernom društvu trebala predstavljati?

- SDP je danas - kroz sve zakonske inicijative koje smo pokazali i smjer kojim idemo - stranka koja se bori za sve ljude koji žive od svog rada, posebno obespravljene, za socijalno ugrožene, umirovljenike, mlade, za manjine. Obnovili smo razgovor sa sindikatima, inzistiramo na promjeni radnog zakonodavstva i želimo bolje uvjete rada kroz veću sigurnost radnog mjesta, ugovore za stalno, povećanje plaće, posebno minimalne, jer u Hrvatskoj 70 posto ljudi prima plaću između 3000 i 5000 kuna. To je nešto što se u Hrvatskoj mora promijeniti, radnicima treba vratiti dostojanstvo, umirovljenicima sigurnost, a mladima budućnost.

Vi ste se zalagali za značajno povećanje minimalne plaće.

- Cilj nam je bio da minimalna plaća u tri godine dostigne razinu od 60 posto prosječne plaće. Da sudbinu rasta ili pada dijele svi. Hrvatska treba puno više solidarnosti, pravednosti, međusobnog pomaganja i uvažavanja. Drago mi je da su vladajući nakon godinu dana i dva zakonska prijedloga SDP-a konačno shvatili važnost donošenja Zakona o minimalnoj plaći, samo što je njihov prijedlog manjkav jer ne propisuje iznos minimalne plaće za razliku od našega. Ne samo to, njihov zakon nagrađuje one koji isplaćuju minimalac, a kažnjava one koji isplaćuju veće plaće.

Dobro, ali neke su kompenzacijske mjere morali dati i poslodavcima jer bi to doista bio velik trošak gospodarstvu.

- A zašto ne svim poslodavcima, a ne samo onima koji isplaćuju minimalnu plaću? Hrvatska mora biti jednaka za sve. Zakoni moraju vrijediti jednako za sve i moramo imati ujednačenu praksu, i u zakonodavnom smislu i sudskom. Ne može netko biti kriminalac zbog 500 kuna duga, a netko zbog milijuna kuna duga na slobodi biti uzoran građanin.

Kako gledate na krizu socijaldemokracije u Europi i kako se boriti protiv populizma?

- U zadnjih 150 godina socijaldemokrati su odradili sve dobre stvari u Europi; kompletnu reformu obrazovanja, zdravstvenog sustava, sustava socijalne sigurnosti i vraćanja povjerenja ljudi u sustav. Socijaldemokrati su reformirali Europu, posebno nakon Drugog svjetskog rata. Od Willyja Brandta, Olofa Palmea, Gerharda Schrödera, Tonyja Blaira... Ne bih stavljao naglasak na krizu socijaldemokracije u Europi. Trendovi se neprestano mijenjaju. Pogledajte primjer Portugala, tamo sada socijaldemokrati vode zemlju, na čelu s mojim dobrim prijateljem Antonijem Costom. Vrlo snažno, propulzivno i progresivno vratili su nadu Portugalcima koji su se počeli vraćati iz zemalja koje su nekada bile portugalske kolonije natrag u Portugal. Imaju trend useljavanja, ostvaruju gospodarski rast i ljudima su vraćeni optimizam i nada. Ista je priča i sa Stefanom Löfvenom u Švedskoj, tamo opet socijaldemokrati trasiraju put rasta i razvoja. U ovom trenutku njemački socijaldemokrati drže ključ rješenja za Europu. Nakon Brexita, Europa je ušla u krizu, Francuzi i Nijemci se moraju dogovoriti oko novog plana za Europu, koja će biti socijaldemokratska jer uvjet koji je Schultz postavio Merkel u pregovorima oko velike koalicije jest da to bude europska, socijaldemokratska agenda, odnosno više socijalne zaštite i pravde za sve u EU.

Populizam je opasan zato što često nudi lažnu nadu kroz politike i mjere koje su nerealne i bez pokrića. Nažalost, svjesni smo da se on kao trend širi i na Hrvatsku, ali nadam se da će to građani prepoznati i da neće podržati one koji skupljaju na takav način jeftine političke poene.

Kada bi se to preslikalo na Hrvatsku, biste li mogli zamisliti takvu jednu koaliciju?

- Naravno da ne dolazi u obzir razgovor ni o kakvoj koaliciji s HDZ-om. Ne možemo koalirati s onim strankama kojima je stranački interes ispred interesa Hrvatske i njezinih građana, s onima kojima nisu na prvom mjestu radnici, svi socijalno ugroženi i obespravljeni, potlačeni, diskriminirani i ugnjetavani.

Prošlo je više od godinu dana otkad ste izabrani za predsjednika SDP-a. Što ste dobro napravili, a što biste drugačije i jeste li ponosni na dosadašnji mandat?

- Započeli smo brojne procese. Za SDP je 2017. godina bila transformativna godina. Započeli smo fiskalnu konsolidaciju stranke, rješavamo dugovanja, u prošloj godini uštedjeli smo 4 milijuna kuna, započeli razgovor na ljevici - okupili mnoge regionalne stranke na platformi za dobro društvo u Hrvatskoj, sindikati su nam postali partneri na inzistiranju za bolje uvjete rada, za veću sigurnosti i veću plaću. Obnovili smo razgovor s civilnim društvom, sklopili smo strateški politički savez s HSS-om, koji je jedno vrijeme lutao, a sada se s Beljakom na čelu vraća radićevštini. Obnovili smo razgovor s europskim socijaldemokratima, okupili smo brojne ljude u savjete SDP-a: Josip Tica vodi gospodarstvo, Ivan Koprić lokalnu samoupravu, Ratko Štritof sport, Snježana Banović kulturu, Danko Velimir Vrdoljak zdravstvo, tu je i akademik Ivo Šlaus... Mnogi ugledni ljudi se okupljaju danas u SDP-u. U zadnjih godinu dana imali smo više od 20 prijedloga zakona koji bi trebali mijenjati Hrvatsku, poput dizanja minimalne plaće, borbe protiv siromaštva, pogotovo protiv dječjeg siromaštva dizanjem doplatka. Zalagali smo se za bolje uvjete nastavnicima, tražili zaštitni dodatak za umirovljenike, osnovali smo i koordinaciju lokalnih čelnika koji rade zajedno sa savjetom za lokalnu samoupravu na transformaciji lokalne samouprave. Educirali smo naše kandidate za lokalne izbore, osnovali Političku akademiju “Ivica Račan”, a cilj je da se na toj akademiji educiraju i svi ostali članovi stranke koji imaju želju sudjelovati u radu za SDP i bolju Hrvatsku. Imamo i reformu Statuta, prvi put smo išli na izbore po načelu jedan član, jedan glas na svim razinama i time smo dodatno demokratizirali stranku, a glasanje unutar stranke je sada moguće i na preferencijalan način. Krenuli smo raditi i na novom političkom, ali i izbornom programu stranke.

Gdje je tu zapelo?

- Nigdje nije zapelo. Dokument je u izradi, imali smo nekoliko sastanaka oko političkog programa, ali taj program neće pisati samo radna grupa. Ona daje doprinose u nacrtu programa, ali sam program moraju pisati svi članovi u SDP-u koji imaju viziju i osjećaj za smjer u kojem bi SDP trebao ići. Stoga ću vrlo brzo krenuti u obilazak stranačke baze, odnosno članova širom Hrvatske kako bi se i oni aktivno uključili sa svojim idejama i prijedlozima u izradu temeljnog stranačkog dokumenta.

S čime niste zadovoljni?

- Mislim da sasvim sigurno nisam ponekad najbolje komunicirao i jasno artikulirao neke svoje stavove. Tu vidim svoju grešku. Generalno, ponosan sam na dosadašnji mandat u turbulentnoj godini u kojoj smo potpuno raskrinkali vladajuće, gdje je postalo jasno tko je tko u Hrvatskoj, tko se vodi interesima zemlje, a tko radi za interesne skupine. Političkom trgovinom Vlada je presložena i posljedice Hrvatska osjeća svaki dan. Ponosan sam na godinu dana u SDP-u, ali uvijek se može i mora bolje.

Koje zakonske inicijative možemo očekivati u 2018.?

- Na početku godine definirao sam i predstavio smjer SDP-a kroz program koji se sastoji od plana za veću konkurentnost gospodarstva, investicije i nova radna mjesta, plana za vraćanje socijalne sigurnosti za najugroženije i za obespravljene, plana za bolje uvjete rada, zaustavljanje iseljavanja s posebnim naglaskom na plan za mlade. Imamo sjajne ljude, sjajnu zemlju, Hrvatska ne koristi ni trećinu svog potencijala i naš zadatak je vratiti optimizam svim hrvatskim građanima. Hrvatska za sve, ne samo za neke - ne samo za djecu odabranih i povlaštenih, ne samo za tajkune.

Imate li pak neki akcijski plan za dizanje rejtinga?

- Sviđalo se to kome ili ne, SDP je i dalje najjača opozicijska, sutra vladajuća stranka. Kad je u pitanju rejting, ankete i statistika su čudo. Tako istraživanja kažu da imamo najnepopularniju Vladu ikada, a istodobno je vladajuća stranka najpopularnija. A ako me pitate za akcijski plan, odnosno za strategiju, odgovorno tvrdim da je imamo. Jedan dio sam najavio krajem prošle godine, jedan dio ćemo utvrditi na sastanku u Ogulinu. Spremni čekamo političke izazove koje nam donosi, uz ovakvu Vladu, definitivno vrlo turbulentna 2018.

Ali to znači da ni SDP nije dovoljno dobar da bi privukao glasače.

- Mi smo u istraživanju u siječnju u odnosu na prosinac narasli gotovo dva posto. Standardna metodologija, sličan uzorak, gotovo identičan broj ispitanika… Jedna je anketa rađena krajem prosinca, a druga početkom siječnja.

Dobro, to kada uspoređujete dvije različite ankete?

- Da, ali pokušavam reći da smo krajem godine podvukli crtu, rezimirali godinu, izvijestili javnost što smo radili i najavili planove za ovu godinu. Očito je da su građani prepoznali naš dobar smjer i da nam vraćaju povjerenje. Oscilacije u rejtingu normalna su stvar u životu jedne stranke i vjerujte, SDP će ovu godinu rasti i dobivati povjerenje građana.

Tko je kriv za rejting, isključivo vi ili Klub zastupnika zbog tih unutarstranačkih sukoba?

- Svatko nosi svoj dio odgovornosti.

Koja je krajnja granica do koje možete ići, je li to onda kada vas pretekne Živi zid?

- Svatko se mora zapitati koliko je pridonio jačanju stranke, time i Hrvatske. Zato je kraj prošle i početak nove godine prilika da se podvuče crta.

Složit ćete se da je predsjednik stranke uvijek najodgovorniji i kada ste jaki i kada ste slabi?

- Predsjednik je prvi, to je istina.

Koje ste vi pogreške napravili?

- Mislim da sam prečesto bio u medijima jer sam htio izaći u susret novinarima i bio sam im stalno na raspolaganju. To nije bilo ni dobro ni mudro. S druge strane, mislim da sam dobro apostrofirao sve ono što smo radili u 2017., ali malo je danas u medijima prostora za afirmativnu priču. I treće, nikad nisam reagirao na laži i klevete. A sada ću to početi raditi.

Primjerice, na što?

- Na spinove i laži koje se plasiraju putem medija. Moram mijenjati način komunikacije. SDP se pokazao kao stranka rezistentna na laži i spinove, na objede i podmetanja. Mislim da je to u Hrvatskoj sada postalo jasno.

Tko vam je tu više štetio - ovi s desnice ili vaši u stranci?

- Pojedinci ulažu velik trud kako bi svoje poruke poslali putem medija, a to je kriva adresa. Poručujem im da su vrata mog ureda uvijek otvorena za sve afirmativne prijedloge, konstruktivna rješenja i ideje. Moramo se naučiti da se problemi, ako postoje, rješavaju unutar stranke. Stvara se dojam o razjedinjenosti u stranci, te se očito takvim postupcima šteti stranci. Ako se svi kunemo u socijaldemokraciju i u SDP, onda bismo trebali prestati činiti ono što je štetno. Svi koji me znaju, znaju da sam ja zaljubljenik u inicijative, a da kritičare bez rješenja, gotovo uopće ni ne čujem. Kritika s rješenjem da, ali uvijek unutar stranke.

Je li Klub zastupnika problem?

- U Klubu zastupnika velika većina ljudi dobro i korektno radi svoj posao, a naš zadatak je reorganizirati rad Kluba zastupnika. Ovaj vikend u Ogulinu ćemo o tome raspravljati. Želimo više inicijative i aktivnosti te plan rada na projektu jače, bolje i pravednije Hrvatske. Moj je zadatak da bolje uigram tim.

Je li i team building jedan od načina da riješite probleme i je li bila pogreška što ste prvotno stavili datum kada je većina vaših kolega na skijanju?

- Neću, niti želim komentirati tko je gdje bio, pogotovo ne skijanje, team building je načelno dogovoren još u prosincu na sastanku Kluba. Standard je da na početku novog radnog ciklusa, na početku godine, imamo dogovor što ćemo raditi. To je prvi cilj ovog team buildinga.

Je li to onda neka prekretnica da zakopate ratne sjekire?

- Vjerujem da će velik broj ljudi u SDP-u nastaviti raditi zajedno za stranku. Svatko u SDP-u je pozvan da odluči podržava li SDP kao stožernu stranku socijaldemokracije u Hrvatskoj, stranku koja ima legalno izabrano rukovodstvo i mene za predsjednika.

Očekujete li tamo i neke kritike?

- Kritika unutar stranke s prijedlogom rješenja je dobrodošla. Kritika zbog kritike, to je nešto što ne čujem, na što ne želim gubiti vrijeme. Moramo voditi računa da nam je prvi cilj SDP. Ponavljam, moja vrata su uvijek otvorena za sve one koji imaju dobre prijedloge i inicijative.

Vaši kritičari kažu da stranku vode Rajko Ostojić i Zlatko Komadina. Kako to komentirate i imate li i dalje njihovu podršku?

- Ja sam predsjednik stranke, Rajko Ostojić i Zlatko Komadina su potpredsjednici i koristan mi je savjet svakog dobronamjernog, s inicijativom. Ljudi u stranci znaju da oni s inicijativama imaju uvijek otvorena vrata.

U kojem trenutku biste vi podnijeli ostavku? Je li to taj trenutak u kojem vas prestiže Živi zid, a vi ste na 15 posto?

- Predsjednik polaže račune nakon održanih parlamentarnih izbora sukladno Statutu stranke.

Znači ako ne dobijete te izbore, onda možemo očekivati vašu ostavku?

- Konvenciju i raspisivanje izbora za predsjednika - to možete očekivati.

Je li SDP-u problem što vukovarski ogranak vodi osoba koja je pravomoćno odslužila kaznu za nuđenje mita?

- Da su prihvatili moje prijedloge oko kriterija, vjerojatno smo mogli mnoge stvari izbjeći. Sustav jedan član, jedan glas ima svoje prednosti i nedostatke. Moramo s time živjeti. Svatko se može kandidirati i biti izabran. Željko Sabo je pobijedio u unutarstranačkom procesu i sada čekam izvješće tijela koje je zaduženo za proces medijacije u tom postupku, a nakon toga ću moći nešto više reći. Ono što je jasno jest da je on pravomoćno osuđen i odslužio je kaznu za pokušaj političke trgovine, a ako se to uspoređuje s evidentnom političkom trgovinom koja se dogodila u slučaju koalicije HDZ-a i HNS-a na nacionalnoj razini, ili Bandića i HDZ-a u skupštini Zagrebačke županije, onda je očito da se radi o vrlo nejednakim kriterijima.

Kada će se održati stranačka konvencija i što na njoj očekujete?

- U veljači. Odlučit ću o datumu nakon sastanka s članovima i članicama Predsjedništva stranke. Očekujem bolji i konstruktivniji rad, političku platformu i novi statut za bolju i pravedniju Hrvatsku.

Očekujete li neke daljnje potrese i zahtjeve stranačkih ogranaka za smjenom?

- Pravim SDP-ovcima nije u interesu rušenje SDP-a.

Kako se SDP priprema za dolazak na vlast, mislite li da će Vlada izdržati do kraja?

- SDP se kao najjača, danas opozicijska, a sutra vladajuća stranka, priprema preuzeti odgovornost za Hrvatsku jer svaki dan ove Vlade izgubljen je za Hrvatsku. U godinu i četiri mjeseca ništa nisu napravili, ne pamtim ni jedan ozbiljan reformski potez. Stavili su interes stranke ispred interesa građana. I to je jasno u slučaju Agrokor, u mnogim drugim slučajevima pa i u slučaju kadroviranja i podjele plijena u NP Plitvička jezera. Sama činjenica da im je koalicijski partner HNS umanjuje izglede da će ova Vlada izdržati do kraja.

Umanjuje? Ne bih se složio.

- Umanjuje jer kao što je Vrdoljak uništio HNS, tako će vjerojatno uništiti i Vladu. Neke stvari nisu onako kako izgledaju. To je uvijek tako.

A što kažete na varijantu da vi kao šef stranke ne budete premijer, nego netko drugi?

- Predsjednik stranke je kandidat za premijera, ako drugačije ne odluči.

Plenković je najavio da će ovo biti godina reformi. Vjerujete li da će se krenuti u strukturne reforme?

- Ova Vlada o reformama priča godinu i četiri mjeseca, ali ih nitko još nije vidio. Ova Vlada nema hrabrosti, odlučnosti ni kompetencija. Sve probleme stavljaju pod tepih. Arbitraža, Agrokor, Ina, Istanbulska konvencija...

Biste li, vi, primjerice, ukidali županije i podijelili Hrvatsku na regije?

- Činjenica je da imamo glomazan sustav, ali ukidanje nije jednostavno i u ovom trenutku pitanje je treba li to Hrvatskoj. Mislim da o tome moraju odlučiti građani, možda i na referendumu, ali jasno je da moramo transformirati sustav lokalne samouprave u Hrvatskoj, a SDP zajedno sa svojim timom kroz koordinaciju lokalnih čelnika, kroz savjet za lokalnu samoupravu koji vodi prof. Ivan Koprić radi na prijedlogu transformacije jer glavni problem lokalne samouprave u Hrvatskoj je to što cijena vode ili odvoza smeća nije jednaka za sve, što vrtići nisu dostupni svima. Hrvatska nije zemlja jednakih mogućnosti za sve i to moramo ispraviti. Da svi imaju jednaku šansu za obrazovanje djece, za brzu, efikasnu i dostupnu komunalnu uslugu.

Podjela na regije?

- Moramo gledati kako će to funkcionalno pomoći Hrvatskoj. Pustimo sada crtanje mapa i ukidanje samo da bi se stvarao dojam da se nešto radi. Inzistiram da svi u Hrvatskoj, bez obzira na to žive li u Babinoj Gredi, u Dalmatinskoj zagori ili Umagu, imaju pod jednakim uvjetima istu komunalnu uslugu i iste servise za svoju djecu kao i u svakom drugom dijelu Hrvatske. Nama treba funkcionalna, efikasna i dostupna lokalna samouprava, a ne to koja će tabla biti ispred kojeg dijela Hrvatske. Table se lako mijenjaju, ali na kvaliteti života se treba poraditi.

Kako gledate na unutarnje odnose u HDZ-u, boji li se Plenković desnice?

- Ne želim komentirati unutarnje stvari u HDZ-u.

Kako ocjenjujete premijera, što mu je najveći minus, a što plus?

- Nema reformi, nema odlučnosti, nema stavova oko ključnih pitanja. Točka.

Ima li neki plus?

- Točka. Sve sam rekao.

Mislite li da je uspio politički stabilizirati zemlju i odvesti HDZ prema centru?

- Dosad nisam vidio niti jednu reformu, niti jedan riješen problem.

Kako gledate na Most, jesu li oni prihvatljiv koalicijski partner?

- Oni su prije dva izborna ciklusa, kao nekad Laburisti ili Mirela Holy s Orahom, bili jedna protestna stranka – alternativa. S Mostom smo surađivali na niz pitanja u Saboru, ali jednostavno se moraju nositi s činjenicom da su ipak dvaput doveli HDZ na vlast. Budući da nema izbora, ne možemo ni razgovarati o koaliciji.

Mislite li vi da su oni neka klerikalna desnica, kako to neki kažu, ili su više u desnom centru?

- U Mostu ima svega, ali činjenica jest da su više desno.

A što kažete na Živi zid? Jesu li oni prihvatljiv partner?

- Kao i Most, Živi zid na zadnjim izborima i kroz dojam u javnosti postaje oblik protestne stranke koje su već viđene u Hrvatskoj, kao Orah ili Laburisti. Živi zid je jako dobro detektirao neke probleme hrvatskog društva, ali neke njihove ideje zabrinjavaju. Zalažu se za kupnju obveznica novcem iz primarne emisije, odnosno za tiskanje novca. To bi trenutno obezvrijedilo kunu, pala bi kupovna moć građana, prosječna plaća bi pala na 100 do 200 eura, potpuno bi nestalo kartično poslovanje, došlo bi do hiperinflacije i povrh svega toga građani bi ostali bez velikog dijela svojih ušteđevina. Ukoliko bi u tom trenutku došlo i do usvajanja drugog njihova prijedloga, da izađemo iz Europske unije, imali bi više od 200.000 naših građana koji strepe i čekaju radne dozvole da ostanu u EU ili da tek odu nakon našeg izlaska. Slična sudbina bi dočekala strance koji rade u Hrvatskoj ili su kupili nekretnine i investirali tu. O radnim mjestima u prerađivačkoj industriji da i ne govorima. Prije nego bismo izašli iz EU, otišle bi cijele obitelji, dogodio bi se potpuni egzodus. Nadam se da ne misle ozbiljno. Surađivali smo i s njima u Saboru na nekim pitanjima, ali bitna je odgovornost za Hrvatsku.

Kako gledate na njihovu inicijativu za legalizaciju marihuane u rekreativne svrhe?

- Protiv sam legalizacije droga u Hrvatskoj. Ali pozdravljam dekriminalizaciju i upotrebu marihuane u medicinske svrhe.

Možete li zamisliti u budućnosti suradnju s HNS-om?

- Ne mogu zamisliti suradnju s njima. HNS smo dovoljno dugo održavali na životu i držali ih priključene na aparatima. Tu ulogu sada ima HDZ.

Kako gledate na Amsterdamsku koaliciju?

- Svjetonazorski među nama ne postoje bitne razlike. Ako uspiju ući u Sabor, možemo surađivati.

Je li predsjednica u pravu kada kritizira Vladu?

- Sadašnja predsjednica je bila kandidatkinja HDZ-a i zato mi čudno zvuči kada počne kritizirati Vladu. Ne mogu se oteti dojmu da to radi zbog pozicioniranja unutar samog HDZ-a, a kada gledamo njene zadnje poteze, kao da želi postati predvodnica rigidne desnice u Hrvatskoj, što mislim da nije dobro za zemlju.

Koga će SDP istaknuti kao kandidata za predsjednika?

- To sada nije tema, a kada bude na dnevnom redu, razgovarat ćemo unutar stranke, jer nije bitno što ja mislim, nego što misle potpredsjednici, članovi Predsjedništva, Glavnog odbora i članovi stranke. Ali SDP, kao najjača oporbena stranka, mora imati svog kandidata.

Čujete li se sa Zoranom Milanovićem, daje li vam savjete i mislite li da bi on bio dobar predsjednički kandidat?

- U kontaktu smo. Razgovaramo, ali ne želim prepričavati naše privatne razgovore.

Je li vam otkrio neke svoje ambicije što se tiče predsjedničke kandidature?

- Ne razgovaramo o tome.

Mislite li da bi on bio dobar kandidat? Spominje se da bi išao kao nezavisni.

- Ne mogu odgovarati na hipotetska pitanja. Da bi netko bio kandidat, treba to i izreći, a u SDP-u postoje procedure i mehanizmi kako se određuje kandidat za predsjednika države.

Kakav je vaš stav oko Europske komisije. Vaš prethodnik je imao više suverenistički, gotovo nacionalistički stav po tom pitanju i treba li EK posredovati u sporu između Hrvatske i Slovenije?

- Ovaj problem se mora rješavati bilateralno. Propustili smo šansu kroz diplomaciju uvjeriti međunarodne čimbenike i europske partnere da je arbitraža duboko kompromitirana i sada smo u poziciji da ti europski političari inzistiraju na tome da se primijeni arbitražna odluka. EK si uzima sve veće i veće ovlasti, ali mišljenje EK u ovom slučaju nije obvezujuće. No, moramo imati odgovornost da taj problem riješimo, jer moramo ući u Schengen i to je u interesu Hrvatske.

Slažete li se Junckerom da granična pitanja zemlje Zapadnog Balkana moraju riješiti prije ulaska u EU?

- To može biti stav EK, oni na tome žele malo otežati pristup EU BiH i Srbiji, ali osobno se zalažem da Srbija, BiH i Crna Gora što brže uđu u EU jer to će značiti veliku sigurnost za EU i donijeti benefite ljudima koji žive tamo, ali i olakšati poziciju Hrvatske.

Kakav je stav SDP-a oko pitanja Hrvata u BiH i podržavate li politiku trećeg entiteta?

- Činjenica jest da je promašenom politikom HDZ-a i Tuđmana, koja se vodila iz Zagreba prema BiH za vrijeme rata, u tom razdoblju i poslije rata, BiH napustilo 400.000 Hrvata. Dogodio se egzodus Hrvata. Tom promašenom politikom - nakon što je Hrvatska preokrenula rat i uspostavila novi omjer snaga u BiH intervencijom u akciji nakon Oluje - propuštena je prilika da se uspostavi treći entitet. Ta politika nije uspjela u Daytonskom sporazumu to ispregovarati. Daytonski sporazum danas je potrošen i moramo vidjeti kako da očito disfunkcionalan sustav u BiH, postane funkcionalniji, da Hrvatska zaštiti Hrvate u BiH. Ali se promjene sustava moraju dogoditi uvažavajući konsenzus svih političkih faktora i sva tri naroda, ne ugrožavajući cjelovitost BiH kao države. Potrebno je razgovarati o novom političkom ustroju BiH uz snažno prisustvo EU.

Kako gledate na slučaj Praljak - je li on za vas heroj ili zločinac?

- Praljak ima pravomoćnu presudu Haaškog suda, što ga je Hrvatska priznala. No, presuda, o čijim dijelovima ili obrazloženjima možemo diskutirati, poput one o udruženom zločinačkom pothvatu, nešto je s čime Hrvatska mora živjeti.

Mislite li vi da je bilo udruženog zločinačkog pothvata?

- Ne mislim. Ali bilo je mnogo pogrešaka u hrvatskoj politici prema BiH.

Je li Tuđman u Karađorđevu dijelio Bosnu?

- Što god da se događalo, Hrvati su izvukli deblji kraj. Nemaju svoj entitet, pola ih se iselilo, i sada ta ista politička opcija koja je dovela do toga, želi na propagandi, na mrtvima, na Praljku, u BiH skupiti jeftine političke poene. Hrvati u BiH moraju progledati da oni koji su stvorili problem, ne mogu biti dio rješenja problema.

Trebaju li Hrvatskoj novi borbeni zrakoplovi?

- Trebaju, ali u obzir se trebaju uzeti cijena, njihova borbena sposobnost, broj sati leta i offset program, odnosno, što dobivamo zauzvrat ako ulazimo u tako veliku investiciji za Hrvatsku. Taj proces mora biti u potpunosti transparentan, Hrvatska mora znati što kupuje i što dobiva.

Kako gledate na dosadašnji proces u Agrokoru? Vjerujete li da će nagodba biti potpisana?

- O tome je sve možda najbolje rekla Marica Vidaković, prokuristica Kraša, koja je osim nagodbe, poderala i Vladu i Plenkovićevog izvanrednog povjerenika. Dvije su ključne zadaće lex Agrokor – postizanje nagodbe i zaštita radnika. Dosad nismo od toga ništa vidjeli, osim što smo vidjeli da Plenkovićev povjerenik tamo ima mjesečnu plaću od 120.000 kuna, da ima 141 savjetnika, više nego Trump, Merkel i Putin zajedno i za koje će izdvojiti pola milijarde kuna. Novac odlazi iz Agrokora i vjerojatno i iz Hrvatske.

Treba li vjeronauk i dalje biti u školama?

- Osobno mislim da je vjeronauku mjesto u crkvi, a ne u školi, ali u ovom trenutku u Hrvatskoj postoje bitniji problemi koji se trebaju rješavati. A sigurno jedan od prioritetnih problema jest iseljavanje. Samo u zadnje dvije godine iz Hrvatske se iselilo 120 tisuća ljudi, posebno mladih. Zato je i SDP napravio plan za mlade i za zaustavljanje iseljavanja. Tri su ključne točke: bolje obrazovanje, bolji posao, bolje stanovanje.

Izdvajamo