INTERVJU

DAVOR IVO STIER: MOJA VIZIJA HDZ-a 'Savez s Bandićem i HNS-om doživio je neuspjeh. Građani su nam jasno poručili da žele borbu protiv klijentelizma'

Neja Markičević / CROPIX

Davor Ivo Stier

Ne moramo se mi u HDZ-u oko svega složiti, ali moramo otvoreno komunicirati i imati zajednički cilj. Sa svima razgovaram, ali nema nikakvih paktova s nekim protiv nekoga. Ta politika sukoba nije moja politika. Moja je politika - politika ujedinjavanja, koja može dobiti većinsku potporu hrvatskoga naroda

Na unutarstranačkim izborima odlučit ćemo s kojim ljudima i s kakvom političkom platformom ćemo ići na parlamentarne izbore. Do tada, naša odgovornost je, a posebno vodstva, da damo potporu Kolindi Grabar-Kitarović za pobjedu na predsjedničkim izborima i da kvalitetno odradimo predsjedanje Europskom unijom - kaže Davor Ivo Stier, bivši ministar vanjskih poslova i bivši politički tajnik stranke, koji će očito biti jedan od glavnih protukandidata Andreju Plenkoviću za čelno mjesto HDZ-a, iako se on sam o tome još ne želi precizno izjasniti. Sa Stierom smo razgovarali o stanju i problemima u stranci, padu rejtinga HDZ-a, rekonstrukciji Vlade, ministarskim aferama...

Više ste puta isticali, pogotovo nakon europskih izbora, da u središtu političkog djelovanja HDZ-a mora biti borba protiv korupcije i klijentelizma. Je li Plenković zakasnio s micanjem Lovre Kuščevića iz Vlade?

- Kuščevićev odlazak iz Vlade je bio očekivan i potreban. Iz svake situacije se, naravno, može nešto naučiti, a jedna od pouka jest da moramo brže donositi odluke.

Očekujete li da do rekonstrukcije Vlade dođe do kraja srpnja, kako se najavljuje, i tko bi sve, po vama, od ministara trebao napustiti Vladu?

- Problemi s kadrovima su odraz jednog dubljeg političkog problema, odnosno, problem politike koja nije u prvi plan stavila borbu protiv klijentelizma. To, naravno, ne znači da u nekim segmentima nije bilo dobrih rezultata u borbi protiv korupcije. Vidimo da je policija tu postigla neke značajne rezultate. Ali u političkom smislu, klijentelizam kao društveni fenomen i kao politički problem nije stavljen u prvi plan, nego je od lipnja 2017. u prvi plan stavljena stabilnost vlasti i u tom kontekstu je napravljena koalicija s HNS-om i SDSS-om, suradnja s Milanom Bandićem i nekolicinom zastupnika koji su izvorno izabrani na listi SDP-a.

Ta politika prvi je put testirana kod građana na europskim izborima u svibnju i doživjela je neuspjeh. Građani su nam poslali poruku da žele da borba protiv klijentelizma bude u prvom planu. Naša je odgovornost pokazati da smo dobro razumjeli tu poruku građana. Rekonstrukcija Vlade, pogotovo ako će ići ka smanjenju resora i povećanju učinkovitosti, može sigurno biti korak u tom smjeru.

Kako gledate na ultimatum HNS-a i je li se Plenković i njih trebao riješiti u paketu s Kuščevićem?

- Možda je to više pitanje za kolege koji su se od početka zauzimali za koaliciju s HNS-om. Ja bih mogao reći da je to paradoksalno, da se baš HNS našao pozvan da nekome drži lekcije o klijentelizmu. Ali, vjerujem da će ova Vlada mandat ispuniti u skladu s ustavnim rokovima. No, građani su nam poslali poruku da se prioritet mora promijeniti i da je ključno pitanje za razvoj i napredak hrvatskog društva i države - borba protiv klijentelizma.

U posljednjih nekoliko mjeseci, kako pokazuju istraživanja, HDZ-u pada rejting, a pogotovo nakon europskih izbora. I sami ste nedavno rekli kako stranka sa 22, 23 posto ne može ići na parlamentarne izbore. Može li se situacija popraviti i što je potrebno učiniti?

- U politici je vrlo važno kako ćete definirati suparnika. Ne govorim o neprijatelju nego o suparniku. Po meni je naš suparnik ljevica, i tu se moramo demokratskim putem nadmetati za naša politička rješenja i viđenja razvoja Hrvatske. Građani su nam nakon europskih izbora poslali dvije poruke, jedna je vezana za politički identitet stranke i svjetonazorske teme, a drugi je, što sam spomenuo, vezan za borbu protiv klijentelizma. Ono što moramo promijeniti jest to da se više ne smijemo konfrontirati s dijelom našeg biračkog tijela, a to se dogodilo od lipnja 2017. do danas. Rezultat toga je da se naše biračko tijelo podijelilo.

Europski izbori su pokazali da je to naše biračko tijelo praktički podijeljeno na pola. Kad pogledamo koliko su ukupno imale sve ove druge opcije koje su bile desno od centra, a koje su na izbore išle fragmentirano, to je otprilike nešto manje od HDZ-a. Dakle, mi moramo ići k tome da ponovno ujedinimo naše biračko tijelo. A za to je, po meni, potrebno dovesti u balans HDZ i to tako da u središtu bude jedna demokršćanska politika koja će s jedne strane inzistirati na borbi protiv klijentelizma, pravnoj državi, na vladavini prava, dakle, ako hoćete, na tekovinama zapadne, neki bi rekli, liberalne demokracije, a s druge strane svjetonazorski biti inspirirana s kršćanskim vrijednostima i kršćanskim socijalnim naukom.

Ta demokršćanska politika onda može ujediniti i one konzervativnije i one nešto liberalnije čimbenike, prvo naše stranke, a onda našeg biračkog tijela i tako pridobiti ponovno većinsku potporu naroda.

Čini se da se neke odlučnije mjere oko toga još ne poduzimaju ili se, barem, to čini presporo?

- U ovom trenutku najava rekonstrukcije Vlade može biti jedan korak u pravom smjeru. A što se tiče političke platforme kojom ćemo ići na parlamentarne izbore, koji su za nešto više od godinu dana, to ćemo odlučiti na unutarstranačkim izborima. To je demokratska, institucionalna, statutarna prilika da otvorimo raspravu i definiramo s kojim ćemo ljudima i s kakvom političkom platformom ići na parlamentarne izbore da bismo dobili većinsku potporu građana. Smatram da to treba biti uključiva platforma koja će uključiti i konzervativnije i one liberalnije snage, ali u središtu mora biti demokršćanska glava koja onda daje ritam i smjer takvoj politici.

Kada govorimo o toj političkoj platformi koja želi dobiti većinsku potporu, to je bitno ne samo za doći na vlast ili zadržati vlast, nego da bi to iskoristili kako bi napravili ono što je potrebno u ovoj sljedećoj fazi. Mi smo sada ostvarili određeni gospodarski rast, poboljšali kreditni rejting, imali odgovornu fiskalnu politiku.

No, da to bude održivo i da Hrvatska doista napravi jedan skok i približi se razvijenijim državama, želimo provesti politiku koja bi se ukratko mogla definirati ovako – želimo pojeftiniti državu da bi ojačali i obogatili naciju. Mi danas imamo, od Baltika do Jadrana, jednu od najskupljih država. Oko 45 posto BDP-a je udjel države u našoj ekonomiji, oko 65 do 70 posto hrvatskih građana, izravno ili neizravno ovisi o državnoj potrošnji. Državni aparat je preskup za naše gospodarstvo. Naš je zadatak to promijeniti.

Spomenuli ste nove ljude s kojima ćete na izbore. Znači li to da se na Plenkovića u stranci više ne računa, da on ne može voditi HDZ na parlamentarne izbore?

- To je nešto o čemu će na unutarstranačkim izborima odlučiti članovi. Mi ćemo imati tu mogućnost da svaka članica i član može izravno birati novo vodstvo. Ne samo predsjednika, nego i zamjenika, četiri potpredsjednika, dakle, ono uže vodstvo stranke.

Vi ćete biti kandidat za novog šefa HDZ-a?

- Zašto ne? Ali o tome ću preciznije kada bude vrijeme unutarstranačkih izbora. Oni još nisu raspisani.

Hoće li u HDZ-u uopće doći do rasprave i analize izbornih rezultata što se najavljivalo?

- Analize je bilo diljem Hrvatske na gradskim i županijskim razinama, ali to još do kraja moraju provesti središnja tijela stranke. To je statutarna obaveza.

Mnogi članovi vaše stranke govore kako je stanje u stranci dosta loše i kaotično, s druge strane, iz vodstva poručuju da je sve pod kontrolom. Kako biste vi opisali trenutačnu situaciju u HDZ-u?

- Otvarao sam konkretna pitanja kada je trebalo, uvijek s namjerom da HDZ bude što jači. I sada to činim, ne gledajući toliko unatrag već s rješenjima za budućnost. Mogu reći da se puno ljudi doista slaže s takvim pogledom, da tu ima niz gradonačelnika, načelnika, nekih župana koji su stekli već važno iskustvo i vrlo su uspješni u svojim sredinama, a za koje smatram da će na unutarstranačkim izborima imati priliku preuzeti odgovornost u prvoj postavi na nacionalnoj razini. Dakle, HDZ ima tu snagu, može ići s jednom suvremenom i uvjerljivom demokršćanskom platformom koja može dobiti većinsku potporu građana.

Plenković je po dolasku na čelo HDZ-a imao veliku potporu unutar stranke, no danas je sve više onih koji govore da će opstati samo do unutarstranačkih izbora, uostalom i vi ste najavili kandidaturu. Što je po vama bio prijelomni trenutak da se raspoloženje prema Plenkoviću tako promijenilo?

- Doista ne želim biti general nakon bitke. Govorio sam i poduzeo određene poteze tada kad sam smatrao da je to potrebno. Sada naglasak treba staviti na to što nas čeka, na izazove koji su pred nama, na to kako ćemo imati ujedinjenju stranku i kako ćemo ujediniti biračko tijelo. Mene zanima gledati unaprijed, a ne unatrag.

Koji su neki prvi potezi koje bi Plenković sada trebao poduzeti?

- Naša je odgovornost, a prvenstveno od vodstva, dati potporu Kolindi Grabar-Kitarović za pobjedu na predsjedničkim izborima i kvalitetno odraditi predsjedanje Europskom unijom. To je nešto što po meni ova Vlada i vodstvo stranke treba učiniti. U tom smislu treba biti odgovoran prema državi, a onda ćemo mi na unutarstranačkim izborima i to u statutarnim rokovima, na proljeće 2020. definirati s kojim ljudima i kakvom platformom idemo na parlamentarne izbore.

Koliko će ministarske afere i razjedinjenost unutar stranke naštetiti Kolindi Grabar-Kitarović na izborima?

- Mislim da Kolinda Grabar-Kitarović ima dobre šanse da pobijedi na predsjedničkim izborima. Njen suparnik je u ovom slučaju Zoran Milanović, a izbor koji je pred hrvatskim građanima je - žele li Kolindu Grabar-Kitarović ili ponovno ljevicu na Pantovčaku. Mislim da će se na tome bazirati ova kampanja, a ja vjerujem da će većina građana podržati Kolindu. A mi iz HDZ-a, bez obzira na pluralnost koja postoji unutar stranke, svi trebamo dati potporu aktualnoj predsjednici.

Znači u drugom krugu vidite Grabar-Kitarović i Milanovića, ne mislite da je može ugroziti pjevač Miroslav Škoro?

- Treba poštivati svakog kandidata, ali jasno je da će na kraju izbor pred građanima biti – Kolinda ili Milanović i njegova politika društvenih podjela i tenzija.

Je li točno da ćete vi biti jedan od ključnih ljudi u Stožeru Kolinde Grabar-Kitarović?

- Neću biti član Stožera, niti ću u tome sudjelovati operativno. Ali, smatram da joj ljudi koji imaju određene stranačke ulogu trebaju dati potporu. Ako me iz stožera pozovu na njen skup da održim neki govor, to ću svakako učiniti. Dakle, u stožer ne, ali sudjelovanje u kampanji u smislu javne potpore njenoj kandidaturi, apsolutno da.

Što ako HDZ izgubi predsjedničke izbore, kako će se to odraziti na stranku, i samog Plenkovića?

- Računam na pobjedu Kolinde, i na tome ću raditi i dati svoj doprinos.

HDZ je odlaskom Lovre Kuščevića ostao i bez političkog tajnika. Postoje li neke okolnosti pod kojima biste se vi ipak ponovno prihvatili te funkcije, ukoliko bi došlo da takve ponude?

- Ne vraćam se na stare pozicije. Moja je intencija raditi na tome da se ujedini stranku, a onda i naše biračko tijelo prije parlamentarnih izbora.

Mnogi su uvjereni da bi se Plenković, da je imao priliku, prihvatio nekog posla u Bruxellesu. Smatrate li i vi tako?

- Hrvatski građani od premijera očekuju da sto posto svoje energije posveti Hrvatskoj i vođenju Vlade. Naravno, ne bi bio presedan da jedan premijer postane član Komisije, ali se to onda mora jasno i na vrijeme komunicirati.

Prije tri godine, HDZ je bio u sličnoj situaciji kad je riječ o nezadovoljstvu unutar stranke i prema samom šefu. Znamo kako je završilo s Karamarkom, mogu li se povući neke paralele sa sadašnjom situacijom?

- Mislim da će ova Vlada završiti svoj mandat, bilo bi neodgovorno prema državi da HDZ još jednom izglasa nepovjerenje svojoj Vladi i da ide na prijevremene izbore u ovom kontekstu. Ako je u nekom trenutku to bilo na stolu kao legitimna opcija, to je bilo onda kad smo se razišli s Mostom. Ali s obzirom na to da se tada odlučilo da se ne ide na izbore, onda vjerujem da će ova Vlada završiti mandat u skladu s ustavnim rokovima. Što se tiče same stranke, i unutarstranački izbori bi se trebali održati u statutarnim rokovima, bez izvanrednih situacija.

Što mislite o načinu Plenkovićeva odlučivanja, da sve rješava u krugu par pouzdanih ljudi, a da članovi Predsjedništva, zapravo, i ne sudjeluju u tome?

- Nisam već godinu dana član Predsjedništva, pa ne mogu komentirati dinamike unutar tog tijela, ali uvijek ću se zalagati da se odluke u stranci donose u skladu sa Statutom.

Jesu li odnosi Plenkovića i Gordana Jandrokovića u zadnje vrijeme narušeni?

- Mislim da oni surađuju, ali nisam dio užeg vodstva da bih mogao ulaziti u takve ocjene.

Plenković i njegov zamjenik Milijan Brkić mjesecima su praktički u otvorenom ratu, kako vi gledate na tu situaciju, i vi ste svojedobno imali nesuglasice s Brkićem?

- Nas dvojica smo imali različite političke procjene. Brkić je od početka zagovarao koaliciju s HNS-om, još 2016., s čime se nisam slagao. Što se tiče političke pozicije Milijana Brkića u budućnosti, vjerujem da će se to isto tako odlučiti na unutarstranačkim izborima, prema volji naših članova.

U kakvim ste danas odnosima s Brkićem, ali i Mirom Kovačem koji je također najavio kandidaturu za čelno mjesto HDZ-a?

- Sa svima razgovaram, bilo bi neprirodno da govorim kako trebamo ujediniti stranku, da bi ujedinili biračko tijelo, a da onda ne razgovaramo mi unutar HDZ-a. Smatram da je to normalno, da mi HDZ-ovci međusobno razgovaramo i komuniciramo. Ne moramo se oko svega složiti, ali moramo imati otvorene kanale komunikacije i zajednički cilj. Prema tome, sa svima razgovaram, ali nema nikakvih paktova s nekim protiv nekoga. Ta politika sukoba nije moja politika. Moja je politika - politika ujedinjavanja, koja uključuje i može dobiti većinsku potporu hrvatskoga naroda.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo