ISTAKNUTI HDZ-ovac

DAVOR IVO STIER NA FACEBOOKU 'Bilo bi nerazborito ukinuti 22. lipnja kao praznik, ali bi isto tako bilo dozvoliti nekima da zlonamjerno manipuliraju'

Zagreb, 180919. Markov trg, Sabor.
14. sjednica Hrvatskoga sabora koja je pocela aktualnim prijepodnevom na kojoj su zastupnici postavljali pitanja Vladi.
Na fotografiji: Ivo Stier.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX
Goran Mehkek / CROPIX

 

Odbor za ratne veterane, kojemu je na čelu HDZ-ovac i predsjednik Hvidre Josip Đakić, na sjednici je u srijedu predložio amandman na Vladin prijedlog Zakona o blagdanima po kojemu bi 8. listopada ostao praznik, kao Dan neovisnosti, a da umjesto njega 22. lipnja, Dan antifašističke borbe postane spomendan i bude radni dan.

O Vladinu prijedlogu novog kalendara blagdana Sabor će raspravljati u petak, a mnogi su istaknuti političari, među kojima i sam premijer Andrej Plenković, koji je poručio da neće dozvoliti detuđmanizaciju unutar HDZ-a

Inicijativu Odbora za ratne veterane na Facebooku je komentirao i HDZ-ovac Davor Ivo Stier.

- Što se tiče Dana antifašističke borbe, o svemu možemo demokratski raspravljati i argumentirano iznijeti činjenice. Činjenica je da su kolege iz Odbora za veterane hrvatski branitelji koji predstavljaju svoje birače, i koji su u najboljoj vjeri dali prijedlog o blagdanima. Činjenica je da je 22. lipnja 1941. dan kada je Hitler napao Sovjetski Savez, pa je Kominterna zapovjedila svim komunističkim partijama u Europi da krenu u borbu protiv nacista s kojima su prethodno pune dvije godine paktirali. Jer Drugi svjetski rat nije počeo 1941., već 1939., nakon pakta Hitler-Staljin.

Sve su to činjenice. Ali isto tako činjenica je da je za ideju neovisne hrvatske države bilo nužno pridobiti sve one u Hrvatskoj koji se vežu za partizanski pokret, među kojima je bilo istaknutih hrvatskih domoljuba poput Andrije Hebranga, koji su upravo zbog svog hrvatstva kasnije nastradali i bili žrtve jugoslavenskog režima. Upravo zato je Franjo Tuđman uspostavio 22. lipnja kao državni praznik, s intencijom stavljanja antifašizma u funkciju stvaranja hrvatske države, a nasuprot starom Danu ustanka u Srbu kao zloporabi antifašizma u jugoslavenske i protuhrvatske svrhe. Zato bi bilo nerazborito ukinuti 22. lipnja kao praznik, ali bi isto tako bilo krivo šutjeti i dozvoliti nekima da zlonamjerno manipuliraju imenom Franje Tuđmana kako bi pod krinkom antifašizma rehabilitirali jugoslavensku komunističku diktaturu – naveo je, među ostalim, Stier u podužoj objavi.

Stier se u objavi na Facebooku osvrnuo i na blagdan koja je među hrvatske građane unio konfuziju.

- Ključna promjena u novom prijedlogu je određivanje 30. svibnja kao središnjeg državnog praznika. Bio je to naš prvi Dan državnosti koji je narod prihvatio i slavio. Ukidanje tog blagdana, nakon promjene vlasti 2000., bila je pogreška koja je među hrvatske građane unijela konfuziju.

Potpuno je opravdano 30. svibnja 1990. odrediti kao prijelomni trenutak u modernoj hrvatskoj povijesti. To je bio dan konstituirajuće sjednice prvog višestranačkog i demokratski izabranog Sabora, ali i više od toga. Taj se datum nikako ne može svesti na stranačku dimenziju. Naime, 30. svibnja je prijelomni trenutak kada je, kako piše u našem Ustavu; “na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.) slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost.” Upravo je ta ustavna formulacija, kojoj mi saborski zastupnici i danas prisežemo, uporište za određivanje 30. svibnja kao Dana državnosti. Deset točaka koje je tada Hrvatskom saboru predstavio predsjednik Franjo Tuđman i danas su svojevrsni dekalog za razvoj Hrvatske kao samostalne države.

U sintezi koju predstavlja 30. svibnja prepoznaje se jasno svrstavanje moderne hrvatske države na stranu slobode, a nasuprot komunizmu, ali i bilo kakvom pokušaju vezivanja suvremene Hrvatske za totalitarne ideologije nacizma i fašizma. Neprijatelji hrvatske neovisnosti desetljećima su ideju hrvatske države vezivali za fašizam. I danas se pokušava, po toj staroj matrici, Hrvatsku poistovjetiti s Pavelićevim režimom. U tu zamku nećemo pasti.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo