Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) ove je godine upisao najbolju generaciju studenata otkad se provodi državna matura.
Osim “najmaturantice” Ive Barać, koja je ove godine osvojila nagradu Marin Soljačić za najbolje rezultate iz fizike i matematike, FER je izabralo mnoštvo talentiranih i ambicioznih mladih ljudi. To je bio i povod za kraći razgovor s prof. Gordanom Gledecom, dekanom FER-a.
Jesu li upisani studenti najbolje što Hrvatska trenutačno ima?
- Da, od 640 brucoša, njih 429 je među tisuću najboljih maturanata prema državnoj maturi iz matematike (viša razina), a njih 445 je među tisuću najboljih maturanata prema državnoj maturi iz fizike. U prosjeku, više od polovine upisanih brucoša, njih 343, među tisuću je najboljih maturanata iz oba predmeta. Imali smo 1300 prijava u kojima je FER bio prvi izbor na 640 mjesta. Mladi ljudi prepoznaju važnost STEM-a, posebice robotike i umjetne inteligencije o kojima kod nas stječu znanja.
Jeste li uveli neke nove kolegije koji privlače studente?
- Mi smo osuvremenili, odnosno promijenili cijeli studijski program. Prošle jeseni krenuli smo sa studijskim programom FER 3, što je sedmi program u povijesti fakulteta. FER 2 bio je prvi bolonjski studijski program, a FER 3 unosi orijentaciju prema gospodarstvu, tržištu i poduzetničkim vještinama.
Jeste li i dalje ‘muški fakultet’?
- Na FER-u svoje mjesto sve više pronalaze i djevojke. Kad sam 1990-ih studirao na FER-u, bilo je deset posto studentica. Posljednjih godina FER upisuje 22 posto djevojaka, no u ukupnom studiju čine 25 posto. Čini se da su djevojke upornije i rjeđe odustaju od studija od mladića.
Pripremate li studijski program na engleskom?
- U jesen 2020. godine planiramo pokrenuti studij na engleskom jeziku. Najvjerojatnije ćemo se orijentirati na azijska tržišta kao što su Indija, Pakistan i Kina, ali i na Kosovo i Sjevernu Makedoniju.
Dolaze nam i upiti s Bliskog istoka te iz sjeverne Afrike. Očekujemo da će taj studij slušati i studenti koji su redovito upisali studij na hrvatskom jeziku.
Neke ankete pokazuju da je jako puno studenata zainteresirano slušati predavanja na engleskom jer je to jezik znanosti i struke, a preddiplomski studij na engleskom jeziku već je akreditiran. Inače, već ove jeseni dolazi nam deset kineskih studenata na diplomski studij energetike.
Imate li podatke koliko je vaših diplomiranih studenata vani?
- Naš Centar karijera studentima pomaže tijekom studija i prati ih dvije godine nakon diplomiranja. Nažalost, od države nemamo nikakve povratne informacije što se poslije događa. Ne znamo gdje su konkretno naši bivši studenti, ni u kojim su vrstama djelatnosti, a jedini podaci kojima raspolažemo su preko naše zajednice alumnija te preko kontakata mentora sa svojim bivšim studentima. Zanimljivo je da 50 godina nakon diplomiranja dajemo zlatne diplome našim studentima.
FER je poznat i po znanstvenim i stručnim projektima?
- Trenutačno se na FER-u odvija 171 projekt, 75 posto je domaćih, a 25 posto međunarodnih. Kada gledamo Obzor 2020., glavni istraživački program EU, onda na FER i Institut ‘Ruđer Bošković’ otpada 30 posto cjelokupnoga visokoškolskog i istraživačkog udjela po novcu i 20 posto po broju projekata, s time da se na FER-u, osim istraživanja, radi i nastava.
Sada imamo tri nova projekta pa ćemo u broju projekata vjerojatno dostići ‘Ruđer’. No, financijski su oni nešto bolji. Trenutačno naši aktivni projekti unutar Obzora 2020. vrijede sedam milijuna eura. Zahvaljujući tome, od gotovo 600 zaposlenih na FER-u, njih 200 zapošljavamo na teret sredstava iz projekata. Mjesečno iz europskih projekata uplatimo i do milijun kuna u državni proračun.
No, poznato je da FER muči kronični nedostatak prostora, što otežava daljnji razvoj.
- Raspolažemo s 35.000 četvornih metara prostora, a od 1989. se ništa nije mijenjalo. Posljednja dogradnja fakulteta bila je prije 30 godina, i to zahvaljujući inženjeru Anti Markoviću, našem bivšem studentu i tadašnjem jugoslavenskom premijeru. Smatramo kako je konačno došlo vrijeme da se deklarativna podrška FER-u i STEM-u pokaže i u praksi.