Od strateških dokumenta u pravilu se mnogo očekuje, ali oni najčešće donose tek puno statistike i mnoštvo uopćenih ciljeva. Nije bitno drugačija ni Vladina demografska strategija do 2033. godine o kojoj se opširno raspravljalo na 8. sjedni Vijeća za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske. No, ono po čemu se ipak razlikuje, smatra demograf Anđelko Akrap, je "snažna politička volja prvog čovjeka u zemlji", a to je najvažniji uvjet za zaustavljanje i preokret negativnih demografskih trendova.
"Ključno je oblikovanje pozitivnog okruženja, a ovo je prvi put da se oblikovala ukupna razvojna politika. Do sada nije postojala koordinacija između ministarstava", kazao je Akrap u raspravi koja je uslijedila nakon što je državna tajnica Željka Josić predstavila konture demografske strategije. Za uspjeh demografske revitalizacije, napomenuo je Arkap, osobito su važne lokalne zajednice i poslodavci, a oni se vrlo često loše odnose prema majkama koje imaju djecu, ne vodeći računa da im je to buduća radna snaga.
Neefikasne mjere
"Prvi čovjek u zemlji", premijer Andrej Plenković, jasno je naznačio smisao strategije, da je ona fokusirana na ciljeve koji se žele postići, a tek nakon nje slijede akcijski planovi i konkretne mjere. Uz digitalizaciju i dekarbonizaciju, kazao je, demografska revitalizacija ključni je cilj Vladine politike.
Na dugotrajnoj sjednici Vijeća moglo se čuti malo konkretnih mjeta, ali premijer je spomenuo kako je cilj do 2027. godine da preko 90 posto djece ima mjesto u vrtiću, dok bi do kraja desetljeća ta usluga trebala biti dostupna svima. Također, Hrvatska će osigurati da hrvatska ima europski standar u radu škola, jednosmjenski rad svim učenicima. Mnogi nadahnutiji, očekivano, premijer je bio prilikom izlaganja što je sve njegova Vlada do sada učinila ne bili stvorila pozitivno okruženje za stanovništvo i potaknula demografski oporavak. Tako je podsjetio na mjeru kojom roditelji mogu ostvariti dodatni staž, a od 2019. godine koristilo ju je 70.000 majki, zatim na brojne porezne olakšice kao što su stope poreza na dohodak prilikom zapošljavanja mladih do 25 i 30 godina, stambeno zbrinjavanje 34.000 mladih obitelji, proširenje broja korisnika doplatka za djecu, s 126.000 na 271.000 roditelja…Njihov utjecaj na demografske trendove, kako brojke upućuju, za sada je ipak teško primjetan.
U sva četiri scenarija budućih demografskih kretanja koje strategija razrađuje, a uključuju čak i povećanje stope fertiliteta sa sadašnjih 1,45 djece po majci na 2,1, kao i rasta broja imigranata, Hrvatska će i dalje gubiti stanovništvo. To samo potvrđuje važnosti aktivnih politika, kazala je državna tajnica Josić, pobrajajući što će sve biti nužno poduzeti da bi se ublažili, možda i preokrenuli negativni trendovi. Izdvojila je dva priroteta, stvaranje pozitivnog okruženja za život i upravljanje migracijskim tokovima, osobito kroz bolju komunikaciju s dijasporom i poticanje povratka Hrvata iseljenih nakon ulaska u EU.
To podrazumijeva poboljšanje brojnih politika, kao što su mirovinska, obiteljska, zdravstvena, obrazovna, stambena…, ali i ravnomjerniji razvij regija, dobru prometnu povezanost i kvalitetan pristup internetu u svim dijelovima zemlje. Nakon dugog izlaganja prilično poznantog sadržaja i sama državna tajnica je morala primjetiti kako su neki od prisutnih "možda i zaspali".
Europa stari
Najnovija strategija Središnjeg ureda za demografiju i mlade, u suradnji s vanjskim stručnjacima, već se dugo radi i najavljuje i prepravlja, ali dojam općenitosti zasad je teško izbjeći. Ono što bi u njoj volio vidjeti Dražen Živić, pomoćnik ravnatelja Instituta "Ivo Pilar" jesu projekcije kakvi će biti demografski trendovi do 2033. godine ako se ništa ne poduzme i što bi bio rezultat poduzetih mjera. "To bi bilo važno za provedbu same strategije", kazao je.
Njegov kolega Nenad Pokos, općenito, razočaran je "strateškim pristupima" demografije jer je do sada radio na većem broju dokumenta koji uopće "nisu ugledali svjetlo dana", a napomenu je i to kako se samo Vijeće godinama nije sastajalo. Sve to ukazuje da i dalje ne postoji adekvatna odgovor na "katastrofalne trendove", smatra Pokos, navodeći da će broj novorođene djece ove će godine biti za 2500 manji nego lani, te da se i dalje znatno veći broj ljudi odseljava nego doseljava.
Na sjednici Vijeća sudjelovala je i potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, ističući da su u središtu politika svih zemalja EU starenje stanovništva i nedostatak radno sposobnog stanovništva. A stavljajući Hrvatsku u taj širi kontekst premijer je iznio i brojke koje ukazuju da je stopa fertiliteta u svim zemljama EU danas ispod dva djeteta po majci. Europa stari i u njoj se smanjuje broj stanovnika, ali poseban probem je devet zemalja Baltika i Istočne Europe.