Već prvi neslužbeni podaci s početka ove godine Državnog zavoda za statistiku o prirodnom kretanju stanovništva u 2021. govorili su da je situacija loša, a potvrda je došla i u službenim brojkama. Na godinama lošu demografsku situaciju posebno je utjecala pandemija koronavirusa. Velika smrtnost zaraženih u Hrvatskoj rezultirala je dodatno lošim demografskim podacima jer se znalo dogoditi da je u samo jednom mjesecu umrlo i više od 6000 osoba.
Naime, premda je lani rođeno 663 djece više, ili 1,8 posto, negoli godinu prije, činjenica da je umrlo 5689 osoba više nego 2020., ili čak deset posto, pokazuje da se radi o crnim brojkama hrvatske demografije. Podaci govore da je lani umrlo 62.712 osoba, a godinu prije 57.023 osobe. Samo u dvije pandemijske godine broj umrlih u odnosu na 2019. povećan je za više od deset tisuća. Drugim riječima, u 2021. bilo je 26.204 više umrlih nego rođenih (36.508), a da je riječ o katastrofi, potvrđuje podatak da je prije deset godina prirodni prirast bio u minusu za 9939 osoba.
Skuplji život
Naime, 2012. u Hrvatskoj je rođeno 41.771 dijete, a prošle godine samo 36.508. Lani je stopa prirodnog prirasta bila negativna i iznosila je minus 6,7, a negativan je i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) koji iznosi 58,2. Zabrinjavajuće je što je u svim županijama prirodni prirast bio negativan, i to najviše u Zagrebu, minus 2932, a vitalni indeks 73,3. Pozitivan prirodni prirast imalo je samo 25 gradova i općina, a negativan njih čak 530.
Primjerice, među gradovima i općinama s više rođenih nego umrlih bili su Solin (56), Viškovo (39) i Župa Dubrovačka (17), što se lako može objasnili blizinom velikih gradova u kojima je život skuplji pa su neke mlade obitelji odlučile živjeti u manjim mjestima, a raditi u Splitu, Rijeci i Dubrovniku. U Hrvatskoj su lani sklopljena i 18.203 braka ili 4,7 na 1000 stanovnika, ali razveden je gotovo svaki treći brak, točnije njih 5100, odnosno na 1000 sklopljenih brakova razvedeno je njih 280. No da natalitet nije uvijek povezan s brakom, govore podaci prema kojima je iz godine u godinu sve više djece rođene izvan braka, a u prošloj godini bilo ih je 30 posto.
U svim tim demografskim podacima za 2021. najviše zabrinjava veliko povećanje broja umrlih, čemu je najveći krivac korona koja je najviše života uzela u dobnoj skupini između 60 i 79 godina.
"Je li velik broj umrlih rezultat pandemije koronavirusa i kako na objektivan način procijeniti učinke pandemije na smrtnost tema je o kojoj se već dvije godine raspravlja u znanstvenim krugovima. U tome najpreciznija mjera koja omogućava precizniji izračun učinka covida-19 na broj umrlih jest višak mortaliteta - dodatni broj umrlih koji uzima u obzir umrle od svih uzroka smrti i stavlja ih u odnos s očekivanim brojem umrlih, odnosno s onim brojem koji bi se ostvario u ‘normalnim‘ uvjetima. Tako se izbjegava problem podcjenjivanja ili precjenjivanja broja umrlih povezanog s covidom", objašnjava prof. dr. Ivan Čipin, demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Dodaje da je najpouzdaniji pristup kvantificiranja opterećenosti mortaliteta zbog kratkoročnih čimbenika rizika koji se temelji na procjeni viška smrtnosti na tjednoj razini.
"Od početka pandemije Državni zavod za statistiku redovito šalje Eurostatu recentne podatke o umrlima po tjednima. Na temelju njih se onda različitim metodama, od onih najjednostavnijih pa do sofisticiranih modeliranja, procjenjuje taj višak mortaliteta. Ovaj višak smrtnosti u protekle dvije godine nije nipošto kratkoročan kao što je to bilo u posljednjih desetak godina, bilo zbog epidemije gripe ili toplinskih, odnosno hladnih valova. Riječ je o rekordnom broju umrlih koji je najvećim dijelom rezultat viška smrtnosti koji se pojavio zbog pandemije.
Taj višak smrtnosti u visokoj je korelaciji sa službeno evidentiranim brojem umrlih od covida jer detaljni podaci o umrlima po tjednima pokazuju da je najveći broj umrlih u onim tjednima u kojima je evidentiran i najveći broj umrlih od covida. Moji kolege Petra Međimurec, Dario Mustač i ja objavili smo znanstveni rad u kojem smo to potvrdili na primjeru prva dva vala u Hrvatskoj. Analiza koju trenutačno radimo za druga dva vala pokazuje vrlo slične rezultate. Najveći višak smrtnosti u Hrvatskoj ostvaren je u prva tri tjedna prosinca 2020. kad je zabilježen i najveći broj umrlih od covida (7313)", ističe prof. dr. Čipin.
Analiza mortaliteta
"Ono što treba jasno istaknuti kod analize mortaliteta jest činjenica da je mortalitet lakše prognozirati nego, na primjer, fertilitet ili migraciju. Prošlogodišnji broj umrlih u Hrvatskoj bio je iznimno visok, posebno imajući u vidu da su sve dostupne prognoze broja umrlih napravljene prije pandemije (Eurostat i UN) prognozirale oko 52 tisuće umrlih za 2020. i 2021.
Ni u jednoj varijanti nije prognozirano da će u prošle dvije godine umrijeti 10.000 ljudi više od petogodišnjeg prosjeka, što jasno pokazuje da to nije zbog stare dobne strukture jer je populacija bila jednako stara i u godinama prije pandemije. A veliki negativni prirodni prirast u prošloj godini (-26.204) nije rezultat manjeg broja živorođenih, kao što se to implicira, nego naprotiv, znatno povećanog broja umrlih. Štoviše, broj rođenih u 2021. bio je veći nego u 2020. i 2019. godini, ali to nije moglo promijeniti situaciju", naglašava prof. dr. Čipin.