SUKOB OKO GRADNJE

Deponij na Lećevici ugrozio bi podzemne vode, a time i zdravlje ljudi u Dalmaciji

Ante Baran, načelnik općine Lećevica, prije je bio za gradnju, a nedavno je donio je akt kojim se zabranjuju daljni radovi na gradnji Centra
 Vladimir Dugandzic/Cropix

Već dvadesetak godina traje sukob pobornika gradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici i protivnika gradnje, uglavnom stanovništva okolnih naselja koji su se organizirali kroz ekološke udruge i koji svim pravnim sredstvima pokušavaju dokazati da postojeća lokacija koja se nalazi uz općinu Unešić i Šibensko- kninsku županiju nije primjerena za gradnju Regionalnog centra za gospodarenje otpadom.

Na toj lokaciji, u dalmatinskom kršu, trebao bi se zbrinjavati otpad s područja Splitsko-dalmatinske županije čemu se lokalno stanovništvo i ‘zeleni’ diljem Hrvatske suprotstavljaju niz godina, no taj projekt se i dalje “gura”. Naime, istraživanja koja su proveli aktivisti i ekolozi pokazala su kako bi takvo što zbog krškog terena moglo unakaziti okoliš i proizvesti nesagledive posljedice po život i zdravlje ljudi, flore i faune jer u lećevičkom podzemlju postoje podzemne vode povezane s vodocrpilištima na kojima se vodom opskrbljuje brojno priobalno stanovništvo. Ujedno, to područje je idealno za razvoj seoskog turizma, pa bi gradnja takvog centra uništila tu granu turizma na čitavom dalmatinskom zaleđu.

Temeljni razlog zašto se s gradnjom toliko kasni je procjena Europske komisije prema kojoj je prva Studija utjecaja na okoliš bila manjkava i zatraženo je da se doradi. Time je početak njegove gradnje odložen najvjerojatnije za još nekoliko godina. Budući da se Republika Hrvatska obvezala rokovima do kada se Centar treba izgraditi i pošto se financira sredstvima Europske unije, država se obvezuje na plaćanje visokih penala.

- Problem je kako pred javnošću opravdati oko 30-ak milijuna kuna utrošenih u istraživanja lokacije i izradu studija, kaže Petar Melvan iz Utora Gornjih koji se suprotstavlja gradnji centra u dalmatinskom kršu jer smatra da će ugroziti Krku i Jadro, odakle se pitkom vodom opskrbljuje pola milijuna stanovnika Dalmacije.

Nadalje, Splitsko-dalmatinska županija ima problem s otkupom više od trećine zemljišta jer vlasnici ne žele prodati svoje parcele, a zapelo je i kod dovoda potrebnih količina vode za taj centar. Ante Baran, dugogodišnji načelnik općine Lećevica, iako je u početku bio pobornik izgradnje deponija, na nedavnoj sjednici općinskog vijeća donosi akt kojim se zabranjuju daljnji radovi na gradnji Centra.

S druge, pak strane, šef županijskog HDZ-a šibensko-kninske županije Nediljko Dujić, inače i savjetnik Hrvatskih šuma za EU fondove, jedan je od pobornika izgradnje ovog centra, poglavito zbog opstanka općine Unešić.

Relevantni hrvatski stručnjaci poput prof.dr.sc. Stanka Uršića, prof. Ladislava Palinkaša, te i samog bivšeg ministra Slavena Dobrovića, oštro su osudili nastojanja Splitsko-dalmatinske županije da na kraškom području koje je rezervoar vode, izrade deponij s biološko-mehaničkom preradom, dakle tehnologijom koja je stara 50 i više godina jer bi tako dobili repliku Karepovca iz Splita.

Dodatni problem je i velika udaljenost prijevoza smeća iz Splita i okolnih mjesta do budućeg deponija (60 kilometara), pa se sumnja da iza “guranja” projekta stoje i koncesionari koji bi prevozili otpad na tako veliku udaljenost, a prema informacijama koje kruže već su i poznati igrači-budući koncesionari. Zbog toga, a i kašnjenja s izgradnjom, budući da se RH obvezala na plaćanje penala, građani će plaćati idućih 50- 70 godina najskuplje smeće u EU.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. travanj 2022 07:52