Rebalansom proračuna za ovu godinu, koji je jučer predstavila Vlada, ukupni prihodi povećavaju se za 6,6 milijardi kuna i iznosit će 171 milijardu kuna, rashodi rastu za 10,9 milijardi kuna, odnosno na 184,7 milijardi kuna, pa će deficit iznositi 13,7 milijardi kuna ili 2,9 posto BDP-a, što predstavlja povećanje od 4,3 milijarde kuna ili 0,9 postotnih bodova BDP-a u odnosu na prvotno planirano.
Prihodi rastu prvenstveno zbog povećanja doprinosa za 1,9 milijardi kuna zbog povećanja zaposlenosti te prihoda od PDV-a koji se, u odnosu na prvotni plan, povećavaju za 1,8 milijardi kuna zbog inflacije koja će u ovoj godini dosegnuti 7,8 posto.
Rashodi koji se financiraju iz općih prihoda, odnosno bez doprinosa EU, rastu za 9,2 milijarde kuna, a najvećim dijelom, odnosno za više od trećine, odnose se na podmirenje dugova u zdravstvu.
Mirovine i inflacija
Od ukupno 3,5 milijardi kuna za zdravstvo, 2 milijarde idu za sanaciju ustanova u zdravstvu, odnosno za podmirenje dugova bolnica prema veledrogerijama, dok će 1,5 milijardi kuna dobiti HZZO.
Povećani su i rashodi za mirovine, i to za 1,8 milijardi kuna zbog indeksacije zbog inflacije.
Zbog rata u Ukrajini i poremećaja na tržištima energenata i u opskrbi hranom, za 783,1 milijun kuna povećavaju se i rashodi za popunjavanje robnih zaliha te za stambeno zbrinjavanje ukrajinskih izbjeglica.
Rastu i rashodi za zaposlene, i to za 550,8 milijuna nakon dogovora sa sindikatima o povećanju osnovice plaće za četiri posto, naknada za prijevoz i sistematske preglede.
Tijela državne uprave dobila su i dodatnih 243,7 milijuna kuna zbog povećanja cijene energenata, rastu i potpore sektoru poljoprivrede zbog agresije na Ukrajinu u iznosu od gotovo 200 milijuna kuna, a tu su i dodatna sredstva za pravomoćne sudske presude u iznosu od 194 milijuna kuna, većinom u obrazovanju i zdravstvu.
Povećan je i doprinos Hrvatske proračunu EU i to za 170 milijuna kuna, a tu su i potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom u iznosu od 165 milijuna kuna, koje su već isplaćene. Povećavaju se i sredstva za investicije u zdravstvu u iznosu od 153,6 milijuna kuna.
Očekuje se da će udjel javnog duga u BDP-u u ovoj godini zabilježiti smanjenje od 3,6 postotnih bodova u odnosu na 2021. te će iznositi 76,2 posto BDP-a.
Vlada je već u travnju snizila procjene rasta BDP-a u ovoj godini na 3 posto. Očekuje se i ubrzanje inflacije na 7,8 posto, čemu će snažno pridonijeti povećanje cijena hrane, nafte te drugih inputa u poljoprivrednoj proizvodnji kao i dinamika cijena prehrambenih proizvoda na globalnom i tržištu EU.
Prihodi od PDV-a
Ključan doprinos rastu BDP-a očekuje se od izvoza roba i usluga te bruto investicija u fiksni kapital. Prihodna strana proračuna određena je daljnjim rastom gospodarske aktivnosti te naporima u svrhu ublažavanja učinaka inflatornih pritisaka na građane i gospodarstvo. Tako se predviđeni prihodi od PDV-a temelje na projekcijama rasta osobne potrošnje, turističkih usluga, ukupne potrošnje te investicija.
Doprinosi za mirovinsko i zdravstveno prvenstveno su određeni predviđenim kretanjem rasta zaposlenosti i plaća, kao i porez na dohodak. Prihodi od poreza na dobit projicirani su temeljem rezultata poslovanja gospodarskih subjekata iz 2021. Značajan učinak na prihoda očekuje se i zbog ubrzanog povlačenja ugovorenih novca EU iz Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020. te od 2021. do 2027., kao i sredstava iz instrumenta EU nove generacije, odnosno Nacionalnog plana oporavka. Tu su i sredstva iz Fonda solidarnosti EU.