GUBITNICI I DOBITNICI

Detalji rebalansa proračuna: Za povećanje plaća 550 milijuna, a za zdravstvo još 3,5 milijardi kuna

Dvije milijarde idu za podmirenje dugova bolnica prema veledrogerijama, dok će 1,5 milijardi dobiti HZZO

Zdravko Marić

 Ranko Šuvar/Cropix

Rebalansom proračuna za ovu godinu, koji je jučer predstavila Vlada, ukupni prihodi povećavaju se za 6,6 milijardi kuna i iznosit će 171 milijardu kuna, rashodi rastu za 10,9 milijardi kuna, odnosno na 184,7 milijardi kuna, pa će deficit iznositi 13,7 milijardi kuna ili 2,9 posto BDP-a, što predstavlja povećanje od 4,3 milijarde kuna ili 0,9 postotnih bodova BDP-a u odnosu na prvotno planirano.

Prihodi rastu prvenstveno zbog povećanja doprinosa za 1,9 milijardi kuna zbog povećanja zaposlenosti te prihoda od PDV-a koji se, u odnosu na prvotni plan, povećavaju za 1,8 milijardi kuna zbog inflacije koja će u ovoj godini dosegnuti 7,8 posto.

Rashodi koji se financiraju iz općih prihoda, odnosno bez doprinosa EU, rastu za 9,2 milijarde kuna, a najvećim dijelom, odnosno za više od trećine, odnose se na podmirenje dugova u zdravstvu.

Mirovine i inflacija

Od ukupno 3,5 milijardi kuna za zdravstvo, 2 milijarde idu za sanaciju ustanova u zdravstvu, odnosno za podmirenje dugova bolnica prema veledrogerijama, dok će 1,5 milijardi kuna dobiti HZZO.

Povećani su i rashodi za mirovine, i to za 1,8 milijardi kuna zbog indeksacije zbog inflacije.

Zbog rata u Ukrajini i poremećaja na tržištima energenata i u opskrbi hranom, za 783,1 milijun kuna povećavaju se i rashodi za popunjavanje robnih zaliha te za stambeno zbrinjavanje ukrajinskih izbjeglica.

Rastu i rashodi za zaposlene, i to za 550,8 milijuna nakon dogovora sa sindikatima o povećanju osnovice plaće za četiri posto, naknada za prijevoz i sistematske preglede.

Tijela državne uprave dobila su i dodatnih 243,7 milijuna kuna zbog povećanja cijene energenata, rastu i potpore sektoru poljoprivrede zbog agresije na Ukrajinu u iznosu od gotovo 200 milijuna kuna, a tu su i dodatna sredstva za pravomoćne sudske presude u iznosu od 194 milijuna kuna, većinom u obrazovanju i zdravstvu.

Povećan je i doprinos Hrvatske proračunu EU i to za 170 milijuna kuna, a tu su i potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom u iznosu od 165 milijuna kuna, koje su već isplaćene. Povećavaju se i sredstva za investicije u zdravstvu u iznosu od 153,6 milijuna kuna.

Očekuje se da će udjel javnog duga u BDP-u u ovoj godini zabilježiti smanjenje od 3,6 postotnih bodova u odnosu na 2021. te će iznositi 76,2 posto BDP-a.

Vlada je već u travnju snizila procjene rasta BDP-a u ovoj godini na 3 posto. Očekuje se i ubrzanje inflacije na 7,8 posto, čemu će snažno pridonijeti povećanje cijena hrane, nafte te drugih inputa u poljoprivrednoj proizvodnji kao i dinamika cijena prehrambenih proizvoda na globalnom i tržištu EU.

Prihodi od PDV-a

Ključan doprinos rastu BDP-a očekuje se od izvoza roba i usluga te bruto investicija u fiksni kapital. Prihodna strana proračuna određena je daljnjim rastom gospodarske aktivnosti te naporima u svrhu ublažavanja učinaka inflatornih pritisaka na građane i gospodarstvo. Tako se predviđeni prihodi od PDV-a temelje na projekcijama rasta osobne potrošnje, turističkih usluga, ukupne potrošnje te investicija.

Doprinosi za mirovinsko i zdravstveno prvenstveno su određeni predviđenim kretanjem rasta zaposlenosti i plaća, kao i porez na dohodak. Prihodi od poreza na dobit projicirani su temeljem rezultata poslovanja gospodarskih subjekata iz 2021. Značajan učinak na prihoda očekuje se i zbog ubrzanog povlačenja ugovorenih novca EU iz Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020. te od 2021. do 2027., kao i sredstava iz instrumenta EU nove generacije, odnosno Nacionalnog plana oporavka. Tu su i sredstva iz Fonda solidarnosti EU.

Uredu predsjednika dva milijuna kuna više

Čak 160 milijuna kuna srezano je u proračunu Fonda za obnovu, što je još jedan vidljivi pokazatelj da se u većem obujmu ni ove godine ne planira obnova privatnih domova nakon zagrebačkog potresa. Bez 344,3 milijuna kuna ostalo je i Ministarstvo prometa, a većina državnih tijela morat će više novca potrošiti na materijalnim rashodima i to zbog povećanja cijene energenata.

Tako je Ured predsjednika dobio 2 milijuna kuna više jer će mu režije rasti za 2,5 milijuna kuna, a uštedjeli su 500.000 kuna na zaposlenima. I Vlada će potrošiti 71,4 milijuna kuna više i to na stavci Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Ministarstvo gospodarstva potrošit će 830 milijuna kuna više na nabavi robnih zaliha, dok na demografiju ide 50 milijuna kuna više. (G.P.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. lipanj 2022 17:45