StoryEditor
PRIPREME JOŠ TRAJU

Dijete u izolaciju, roditelj na bolovanje - evo na koga se sve to odnosi i kolika je naknada!

S obzirom na brojke o novozaraženim osobama, nije upitno hoće li virus ući u obrazovne ustanove - pitanje je jesmo li spremni za njega
Ilustracija, odlazak u školu
 Cropix

Tri dana uoči početka najneizvjesnije školske godine Hrvatska je ponovno oborila rekord: u samo 48 sati Covid-19 potvrđen je kod 703 osoba.

S obzirom na ove brojke, nije upitno hoće li virus ući i u obrazovne ustanove - pitanje je jesmo li spremni za njega i znamo li na koji način će se lokalizirati žarišta kako bi što manje učitelja i djece odlazilo u samoizolaciju.

Iako u pravilu ne razvijaju teže kliničke slike, od početka epidemije od koronavirusa je u Hrvatskoj ukupno oboljelo 285 djece do devet godina i njih 755 od deset do 19 godina - sveukupno, 1013 djece koja idu u vrtiće ili škole. U ovom trenu aktivno je bolesno 271 dijete te dobi, što znači da online nastava za njih - ali i za djecu koja su u samoizolaciji, a o kojima nemamo podatke - počinje već od ponedjeljka. Neki su pak kolektivi kontaminirani i prije početka školske godine, jer su se djeca iz više škola zarazila na maturalnim putovanjima, tako da ih se veći broj nalazi u samoizolaciji.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo donio je mjere, a Ministarstvo i dodatne upute o tome kako postupiti pojavi li sumnja na virus. Epidemiolozi i dalje naglašavaju da je najvažnije poduzimati mjere da se spriječi njegovo širenje, a najvažnije je da se djeca ne miješaju između razreda i grupa te da su grupe što manje. Također, preporuka je da se koriste blok sati ili čak tri sata istog predmeta.

Zamjenica ravnatelja HZJZ-a prim. Ivana Pavić Šimetin kaže da je nemoguće da se virus ne pojavi u takvim kolektivima jer se djeca druže i izvan škole.

Mjerenje temperature

- Donesene mjere trebale bi smanjiti širenje virusa unutar škola i razrednih odjeljenja. Prvo pravilo je da nitko tko pokazuje znakove bolesti ne dolazi u školu, bilo da je riječ o učiteljima ili djeci. Temperatura se mora mjeriti, i zapisivati - kaže Šimetin.
Naravno, pitanje je trenutka kada će se neko dijete iz razreda učiteljici požaliti da se osjeća pomalo bolesno ili kada će ona primijetiti da dijete pokazuje simptome koji bi se mogli povezati s Covidom-19.

- U tom slučaju dijete se promptno izdvaja iz razreda. Pozivaju se roditelji koji bi trebali čim prije doći po dijete. U međuvremenu je dijete izolirano u prostoriji koja je predviđena za ove situacije, naravno, uz prisustvo učitelja ili druge zaposlene osobe - kaže Pavić Šimetin.

Takva situacija jedina je kada dijete obvezno mora staviti kiruršku masku. Naime, i učitelj i dijete oblače svu predviđenu zaštitu. Osim maske, stavljaju vizir i jednokratno zaštitno odijelo. Ipak, sumnja kod samo jednog djeteta nije dovoljna da bi škola alarmirala liječnika ili epidemiologa. S obzirom na to da polako ulazimo u hladniji dio godine, kada haraju respiratorni virusi, vrlo je vjerojatno za očekivati da najveći broj djece zapravo neće biti zaražen koronavirusom već da će pokupiti neki drugi, blaži virus.

- No, ako dođe do grupiranja, što znači da je u istoj grupi još neko dijete razvilo slične simptome, tada se obavještavaju liječnici ili epidemiolozi - navodi Šimetin. No, do tada, razredno odjeljenje normalno nastavlja s nastavom. U slučaju kada se bolest potvrdi kod nekog djeteta, u samoizolaciju odlaze svi kontakti oboljele osobe, bilo da je riječ o bolesnom djetetu ili zaposleniku.

Očekivano bi bilo da najmanji broj djece i učitelja odlazi u samoizolaciju ako se zaraza probije u balončić razrede, a to su oni razredne nastave od 1. do 4. razreda.

- U tom slučaju, kada su poštovanje sve upute, mjeru samoizolacije dobit će svi učenici tog razreda kao i učitelji koji su bili s djecom - navodi Šimetin.

Ista učionica

Za učenike viših razreda, ta situacija se lakše zakomplicira. U pravilu bi učenici trebali biti uvijek u istoj učionici, a učitelji će se izmjenjivati. Tako da, razboli li se učitelj, u samoizolaciju će ići svi razredi u kojima je predavao zaraženi. Ili, u slučaju da se zarazi dijete, onda u samoizolaciju idu, osim kolega iz razreda, svi učitelji predmetne nastave koji su imali nastavu u tom razredu. Naravno, treba se uzeti u obzir i to da se kontaktima smatraju i oni s kojima su bili dva dana ranije od izbijanja simptoma, rizični kontakti.

Samoizolacija učenika razredne nastave u pravilu znači da će jedan roditelj također biti pod mjerom samoizolacije jer mlađa djeca zahtijevaju čuvanje. Iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kažu da takvo pravo imaju svi roditelji djece do njihove punoljetnosti.

- Odluka o privremenoj nesposobnosti za rad radi njege djeteta kojemu je određena izolacija u nadležnosti je izabranog liječnika, a može biti do 18. godine života djeteta - kažu iz HZZO-a. U pravilu to za roditelja znači da će i u slučaju da je dijete razvilo Covid-19 ili da je u samoizolaciji, dobiti naknadu plaće od prvoga dana na teret HZZO-a i to u visini od 4257,28 kuna na mjesec, odnosno pola od toga za 14 dana koliko traje samoizolacija.

Iz Udruge Roda kažu da i dalje većina roditelja nije dobila konkretne upute, jer svaka škola ima različit način provođenja nastave.

Kratki period

- Većina se slaže da je djeci mjesto u školi, zbog njih samih, ali i zbog roditelja koji moraju raditi, no kako će to izgledati u praksi, vidjet će se tek kad djeca sjednu u klupe. Očekujemo da će se ići dan po dan - kažu.

Ova situacija je, navode, pokazala rupe u sustavu, velik broj učenika po razredima, školama, male učionice i druge probleme, s kojima se sada moramo suočiti u kratkom vremenu iako problem postoji već desetak godina.

- Ovo je teret koji ne smije biti samo na roditeljima, učenicima i školama, problem je zajednički, na razini cijelog društva - navode Rode, a kao jedan od problema ističu i djecu koja putuju. Naime, u uputama jasno stoji da djeca dolaze u različito vrijeme u školu, pa se postavlja pitanje gdje će mlađi uzrasti biti dok čekaju ili po završetku škole, jer javni prijevoz nije tome prilagođen.

Osim organizacije same nastave, poseban izazov predstavljaju i učenički te studentski domovi. Preporuke za učeničke domove su objavljene te se odnose na držanje mjere higijene, općih pravila za suzbijanje i protiv širenja koronavirusa. U sobama mora biti što je manji broj osoba, zabranjene su posjete, a u blagovaonice će se ići prema rasporedu…

- Mjere za studentske domove su pripremljene te su poslane ministarstvu i bit će uskoro objavljene. Bit će slične kao i one za učeničke domove, s time da se za njih trebaju osigurati sobe za karantenu - zaključuje Šimetin. 

Ako se dijete razboli u školi, odmah se smješta u posebnu sobu

Što kada se pojave simptomi u školi?
Učitelj
:
- odmah napušta radno mjesto
Učenici:
- poziva se roditelj
- dijete se izdvaja u posebnu prostoriju
- pod nadzorom je zaposlenika
- i učenik i učitelj, dok čekaju roditelja, nose kiruršku masku, vizir i jednokratno zaštitno odijelo
- roditelj promptno dolazi po dijete

Dužnosti škole I postupanja:
- ravnatelj odmah javlja nadležnom epidemiologu, odnosno školskom liječniku ako je došlo do grupiranja osoba sa sumnjom na Covid
- svaku pojedinačnu potvrđenu infekciju Covidom-19 djelatnik, odnosno roditelj imaju obavezu žurno javiti ravnatelju ustanove
- kod pojedinačnog slučaja pojave simptoma razredni odjel, u pravilu, nastavlja s radom
- kod grupiranja osoba sa znakovima bolesti postupa se prema mišljenju liječnika
nakon potvrde oboljenja sve osobe koje su bile kontaktu idu u samoizolaciju

Dnevna pravila za učenike i zaposlenike obrazovnih ustanova:
- mjerenje temperature
- u slučaju znakova bolesti koji ukazuju na Covid ne smije se doći u školu
- pri sumnji na temperaturu te pojavi akutnih simptoma zarazne bolesti djetetu se mjeri temperatura

Znakovi koji upućuju na moguću zarazu Covidom-19:
- povišena tjelesna temperatura (pod pazuhom > 37,2)
- simptomi respiratorne bolesti - kašalj, poteškoće u disanju, grlobolja
- poremećaj osjeta njuha i okusa
- gastrointestinalne smetnje (proljev, povraćanje i bol u trbuhu)

Broj zaražene djece ne raste kad škole rade

Djeca su glavni nositelji prenošenja gripe, ali ne i Covida.

Puno rjeđe od odraslih imaju simptome Covida te vrlo rijetko obolijevaju od teškog oblika bolesti.

Studija u časopisu JAMA (Journal of American Medical Association) iz veljače pokazuje da je među 72.314 registriranih slučajeva Covida u Kini samo jedan posto bilo djece mlađe od 10 godina. Slični trendovi uočavaju se i u drugim zemljama, uključujući SAD.

Među 627 mlađih od 19 godina koji su s dijagnozom Covida-19 primljeni u britanske bolnice, zabilježeno je šest smrtnih slučajeva. Svih šestero imali su prethodno zdravstvene probleme.

Tijekom lipnja, kada se u Engleskoj u škole i vrtiće vratilo 1,6 milijuna djece uzrasta do 12 godina, u školama je zabilježeno 198 slučajeva Covida, od čega 70 među djecom, a 128 među nastavnicima i ostalim osobljem.

Veliko istraživanje iz Južne Koreje, u kojem se pratilo 59.073 kontakata 5706 osoba s Covidom, pokazalo je da djeca mlađa od 10 godina najrjeđe prenose virus.

Preliminarni rezultati ukazuju na to da će u školama vjerojatnije odrasli širiti virus nego mala djeca. Prema izvještaju Public Health England, u sedam engleskih škola u kojima su zabilježena dva ili više slučaja Covida, izvor zaraze bila je odrasla osoba.

Švedska odluka da ostavi osnovne škole otvorenima tijekom pandemije koronavirusa nije rezultirala većom stopom zaraze među školarcima nego u susjednoj Finskoj, gdje su škole bile privremeno zatvorene, navedeno je u zajedničkom izvještaju agencija za javno zdravlje dviju zemalja, objavljenom u srpnju.

Uspješan model nastave pokazala je Norveška, gdje su škole zatvorene u ožujku, no počele su se otvarati mjesec dana kasnije. Djecu su podučavali u grupama s najviše 15 pojedinaca, i poticali su ih da redovito peru ruke i drže međusobnu udaljenost od jednog metra.

Mnogi epidemiolozi smatraju da prije nego što se škole ponovno otvore treba imati pod nadzorom širenje koronavirusa u zajednici, i to agresivnim testiranjem, identificiranjem kontakata zaraženih i njihovom samoizolacijom.

(Tanja Rudež)

Na fakultetima nastava uživo uz obavezne maske, još se čekaju mjere za studentske domove

Visoka učilišta u pravilu bi od nove akademske godine nastavu trebala izvoditi na klasični, kontaktni način, odnosno uživo, uz prisutnost nastavnika i studenta na visokom učilištu, a nastava na daljinu provodila bi se samo iznimno, primjerice, kada je to propisano studijskim programom, silabom pojedinoga predmeta, izvedbenim nastavnim planom ili informacijskim paketom kad epidemiološke okolnosti i mjere to zahtijevaju. Prostori poput amfiteatara, dvorana i predavaonica u kojima se boravi, odnosno održava nastava, provode ispiti i ostalo trebaju biti što veći i prozračeni, a nastavnici i studenti razmješteni na udaljenosti od najmanje 1,5 metara, s tim da svaki student uvijek sjedi na istome mjestu.

Nastavni proces

Studenti, nastavnici i drugi zaposlenici visokih učilišta te druge osobe u svim zatvorenim prostorima visokih učilišta trebaju nositi maske, osim u iznimnim situacijama, kada njihovo nošenje narušava nastavni proces.
To su neke od najnovijih preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za održavanje nastave na visokim učilištima u razdoblju pandemije bolesti Covid-19 uz primjenu protuepidemijskih mjera.

Osim nastave i ispita, HZJZ preporučuje nastavnicima da radi održavanja kvalitete visokoškolske nastave redovito drže konzultacije uživo, uz potrebne propisane protuepidemijske mjere. Pri izradi preporuka, u kojima se naglasak stavlja na izvođenje većine aktivnosti na fakultetima uživo, HZJZ se, kako navode, vodio stajalištima Nacionalnoga vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, poput onoga da je “klasični” način izvođenja nastave najbolji i optimalan za sve programe koji su akreditirani kao takvi studijski programi, kao i da “uključuje mnogo više od samoga nastavnoga procesa i nezamjenjivo je u cjelokupnom procesu dozrijevanja mladoga čovjeka u svim oblicima njegove osobnosti”.
novi raspored Također, jedna od preporuka je i da se, kako bi se smanjio broj tjednih dolazaka studenata na visoko učilište, raspored nastave maksimalno prilagodi potrebi da pojedine studijske godine ili grupe uživo slušaju više nastavnih jedinica u nizu, a najviše dvije odnosno tri nastavne jedinice, uz poštovanje propisanih protuepidemijskih mjera.

Iznimno, uslijed pogoršanja epidemioloških prilika, ako ne postoje fizički uvjeti da se cijela nastava drži u prostranijim dvoranama ili da nastavnici unutar normiranoga rada ne mogu udvostručiti svoju nastavu, visoko učilište može odrediti da će se nastava držati skraćeno: primjerice, izvorno predviđena najmanje dva sata predavanja kao jedan i pol sat predavanja za polovicu studenata upisanih na taj kolegij, a drugih sat i pol predavanja za drugu polovicu studenata drugi dio toga dana ili neki drugi dan u tjednu.

Sat predavanja moći će se u tom slučaju skratiti sa 45 na 40 minuta, a blok-sati sa 90 na 85 ili 80 minuta.

Među mjerama se ističe i ona o potrebi redovitog mjerenja tjelesne temperature, pa se ističe da su nastavnici, studenti i svi drugi zaposlenici visokih učilišta te druge osobe koje dolaze dužni mjeriti temperaturu prije dolaska na visoko učilište. 

(Marijana Cvrtila)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. rujan 2020 15:32