Prijedlog Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU, čiji se finalni tekst još brusi između Europskog parlamenta, Komisije i Vijeća EU (ministara zemalja članica) i dalje izaziva žestoke polemike, pa čak i kontroverze u cijeloj Europi.
Direktivom se želi uvesti red u dijeljenju i komercijalnom korištenju novinskih tekstova, fotografija, audiovizualnih, glazbenih i ostalih medijskih sadržaja, odnosno regulirati prava i obveze između autora i izdavača medijskog sadržaja s jedne te internetskih platformi poput Google Newsa, Facebooka i YouTubea s druge strane.
Cilj je regulirati autorska prava, kao i ograničenja te izuzetke od autorskopravne zaštite. Uvodi se i pravo u korist novinskih izdavača, koji bi imali mogućnost kontroliranja korištenja njihova sadržaja na internetu, kao i ubiranja naknade od internetskih platformi, koje ostvaruju golem profit masovnim te praktički neometanim korištenjem sadržaja što su ga proizvele medijske kuće i njihovi autori.
Vinko Brešan i Antonio Nuić
Kritičari dokumenta
O Direktivi o autorskim pravima raspravljalo se u Auli Sveučilišta u Zagrebu. Na početku rasprave voditeljica poslijediplomskog specijalističkog studija Intelektualnog vlasništva Romana Matanovac Vučković osvrnula se na kritičare tog dokumenta, koji tvrde da to znači uvođenje cenzure te kraj interneta kakav poznajemo.
- Direktiva definitivno neće ubiti internet, niti će uvesti cenzuru. I neće imati negativan utjecaj na krajnje korisnike. Sve što su dosad mogli raditi (stvarati i dijeliti meme po društvenim mrežama, dijeliti linkove na tekstove, ‘dizati’ videosadržaje na YouTube...), moći će i ubuduće. U to sam sto posto sigurna. Direktiva je usmjerena na stvaranje balansa i pravičnog odnosa na digitalnom tržištu Europske unije između kreativnih, kulturnih i medijskih industrija s jedne strane i velikih internetskih platformi s druge.
Naime, niti jedna odredba nije usmjerena prema krajnjem korisniku, odnosno nekomercijalnom korištenju medijskog sadržaja na internetu, nego prema internetskim platformama koje bi trebale postati odgovorne za dijeljeni sadržaj.
A cilj je i da te platforme dio zarade podijele sa stvarnim autorima te proizvođačima medijskog sadržaja - objasnila je Matanovac Vučković.
Potom se osvrnula na članke 11. i 13., o kojima se najviše raspravlja i oko kojih se lome koplja.
- Članak 11. odnosi se na novinske izdavače. Uvodi se novo pravo izdavača pomoću kojeg bi mogli kontrolirati kako se njihov sadržaji koristi te odrediti uvjete licenciranja, odnosno dobiti primjerenu naknadu od platformi koje zarađuju koristeći njihov sadržaj. Medijski agregatori, poput Google Newsa, dio prihoda što ga ostvaruju od reklama koje postavljaju uz tuđe tekstove trebat će podijeliti novinskim izdavačima.
Članak 13. odnosi se na proizvođače glazbenog i audiovizualnog sadržaja, a cilj je da platforme za dijeljenje takva sadržaja, poput YouTubea, dio zarade podijele s autorima te da postanu odgovorne za sam sadržaj - objasnila je Romana Matanovac Vučković.
Pozicija Hrvatske
Vlade je jasna - želi što širu i što jaču zaštitu prava autora.
- U središte Direktive treba staviti autore, njihov rad i njihov doprinos društvu. Vladu vode principi zaštite autorskog prava, koje ima dugu tradiciju. I samo zato što se pojavila neka tehnologija koja je pronašla način da te principe zaobiđe, ne znači da mi smijemo odustati od zaštite tih principa. Autori medijskog sadržaja, kao i svi drugi, imaju pravo za svoj posao biti pravedno nagrađeni - kaže ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
Moderatorica rasprave, novinarka HRT-a Elizabeta Gojan uvela je u debatu argumente protivnika Direktive, koji tvrde da će ograničiti slobodu izražavanja te ističu činjenicu da se zbog Direktive vodi velika lobistička akcija internetskih divova koji, naravno, zaradu ne žele dijeliti ni s kim, pa ni s autorima na čijim sadržajima zarađuju.
Indira Levak i Dalija Orešković
Naplata rada
- Nakon dugog razmišljanja, iščitavanja prijedloga Direktive te analiziranja svih argumenata za i protiv shvatila sam da se radi o pitanju pravedne podijele novca. Da će dokument omogućiti našim kreativcima, autorima medijskog sadržaja da naplate svoj rad. Zastupnici u Europskom parlamentu u ovom slučaju moraju stati na stranu slabijih, na stranu autora, a velike internetske platforme već će se nekako snaći - rekla je zastupnica HDZ-a u EP-u Dubravka Šuica.
Na tribini je sudjelovao i Jozo Radoš, zastupnik GLAS-a u Europskom parlamentu, koji ima dosta primjedbi na Direktivu.
- Nisam protiv Direktive, nego sam protiv toga da konačni tekst bude loš. Treba zaštititi autorska prava i omogućiti im pravedniju naknadu za njihov rad, a opet ne ugroziti prava krajnjih korisnika, dakle običnih građana, da koriste sve blagodati interneta.
Borba Davida i Golijata
Meni se činilo da ta Direktiva nije dovoljno dobro izbalansirana i kada mi danas govorimo o njoj, mi zapravo još uvijek ne znamo o čemu točno raspravljamo, jer konačna verzija teksta još nije usuglašena. Nadam se da će se taj balans ipak postići, da se neće ugroziti sloboda pristupa medijskim sadržajima na internetu - rekao je Radoš i izrazio vjeru da će se na koncu postići kompromisni tekst, za koji će “mirno moći dići ruku” prilikom glasanja u Europskom parlamentu.
- Ovo je borba između Davida i Golijata, između onih koji vladaju (internetskim) prostorom gdje mogu koristiti tuđi rad pamet i ideje, i pritom se okoristiti time - zaključila je HDZ-ova zastupnica u EP-u Željana Zovko
Tekst u ožujku ide na glasanje pred Europarlamentarce
Konačni tekst Direktive na jedinstvenom digitalnom tržištu EU naći će se pred zastupnicima Europskog parlamenta najvjerojatnije u ožujku, nakon čega će Direktiva napokon biti “rođena” ili definitivno odbačena.
Nakon (i ako) konačni prijedlog prođe u EP-u, zemlje članice mijenjat će svoje postojeće ili izrađivati potpuno nove nacionalne zakone koji će, sukladno odredbama Direktive, regulirati buduće odnose, prava i obaveze između proizvođača medijskog sadržaja i internetskih platformi koje se njihovim sadržajem služe u komercijalne svrhe. Istovremeno s lobiranjem velikih igrača poput Googlea i Facebooka, koji se protive Direktivi, trenutno se vode politički razgovori između zemalja članica EU o konačnoj verziji teksta u sklopu tzv. trijaloga - pregovora između predstavnika Europskog parlamenta, Komisije i Vijeća EU.