NOVA DIREKTIVA

Do 2026. trećina svih direktora bit će žene: Tvrtkama koje se neće držati kvota propisat će se sankcije

Direktiva nalaže da se nacionalnim zakonima propišu sankcije za nepoštovanje propisanih kvota

 Ivan Malenica

 Ranko Šuvar/Cropix

Čak 60% osoba sa sveučilišnom diplomom u Hrvatskoj su žene. Broj visokokvalificiranih žena stalno raste, ali ga ne slijedi udio žena u rukovodećim strukturama, pa 2022. u čak 67% trgovačkih društava izlistanih na burzi u nadzornim odborima nije bilo nijedne žene, a u 34% ih nije bilo nijedne žene u upravi.

Žene i dalje zarađuju manje od muškaraca. Podaci iz travnja govore da žene u EU u prosjeku zarade 12,7% manje, a u Hrvatskoj 11,1% manje.

Podzastupljenost žena na direktorskim položajima u EU već se dulje smatra problemom, no budući da samoregulirajuće mjere nisu dale rezultate, koncem 2022. EU je usvojila Direktivu koja države članice obavezuje da do sredine 2026. povećaju udio žena na direktorskim pozicijama. Trgovačka društva će u nadzornim odborima morati imati najmanje 40% žena, a na 33% svih direktorskih položaja u tvrtkama morat će se imenovati žene.

Samo za one na burzi

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) potpun podržava Direktivu jer smatra da će se samo kvotama postići ravnopravnost žena kao podzastupljenog spola na upravljačkim funkcijama u hrvatskim kompanijama.

Podaci na razini EU svjedoče da povećanje rodne ravnopravnosti izravno utječe na napredak gospodarstva.

- Poboljšanje rodne ravnopravnosti vodi povećanju BDP-a od 6,1% do 9,6% - što je od 1,95 do 3,15 milijardi eura. Zemlje EU s najvećim perspektivama za poboljšanje rodne ravnopravnosti imaju potencijal za rast BNP-a do 12%. Usporedbe radi, poboljšanje obrazovanja povećava BNP od 2,2% - navode u HUP-u.

Dodaju da zemlje s najboljim politikama rodne ravnopravnosti imaju i ostvaruju značajne prednosti, pa tu ističu Njemačku, Austriju, Francusku, Italiju i Belgiju, koje su Direktivu implementirale u svoje sustave i prije nego što je stupila na snagu.

Hrvatska će Direktivu implementirati kroz Zakon o trgovačkim društvima, ali tek treba započeti rad na njegovim izmjenama.

U Ministarstvu pravosuđa i uprave kažu da nakon dva ciklusa izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima kojima je omogućeno elektroničko osnivanje tvrtki, osigurana provjera osoba koje ne mogu biti članovi uprava i ograničena mogućnost osnivanja novih tvrtki osobama koje imaju dugove za poreze, doprinose ili nisu isplaćivale plaće, kreću izmjene koje bi osigurale bolju rodnu ravnopravnost.

Obaveza o 40% žena u nadzornim odborima i najmanje 33% na svim direktorskim pozicijama neće se odnositi na mala i srednja poduzeća, nego samo na trgovačka društva izlistana na burzi koja će jednom godišnje morati dostavljati podatke o rodnoj zastupljenosti u svojim upravnim odborima, a ako ne ispune tu obvezu, morat će dostaviti plan kako planiraju to ispuniti u sljedećem razdoblju.

Prijedlog sankcija

Ministarstvo pravosuđa u odgovoru ne navodi kako će tvrtke koje bi i nakon zakonske obaveze ženama uskraćivale mogućnost da sjednu u direktorske fotelje prisiliti na promjenu prakse, no HUP ima prijedlog.

U HUP-u kažu kako Direktiva nalaže da se nacionalnim zakonima propišu sankcije za nepoštivanje propisanih kvota, kao i da one moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

- Takve sankcije mogu uključivati pobojnost odluka o imenovanju, ništetnost ili novčane kazne, te moraju biti učinkovite. Zemlje EU koje su već implementirale Direktivu uglavnom biraju pobojnost i ništetnost odluka glavnih skupština kao sankciju, a ne novčane kazne. Tim smjerom bi trebala ići i Hrvatska, u suprotnom se ne očekuje učinkovitost sankcija - naglašavaju u HUP-u.

Korporativno upravljanje bolje kada su žene u upravama tvrtki

U pozadinskim ciljevima Direktive je, navode u HUP-u, uz ostalo spoznaja da nedovoljna zastupljenost žena u upravama trgovačkih društava znači propuštenu priliku za gospodarstva država članica EU, za njihov razvoj i rast.

- Potpunim iskorištavanjem postojeće baze ženskih talenata poboljšao bi se i povrat ulaganja u obrazovanje za pojedince i za javni sektor.

Prisutnost žena u upravama poboljšava korporativno upravljanje jer se timski rad i kvaliteta donošenja odluka poboljšavaju raznovrsnijim i kolektivnim načinom razmišljanja koji uključuje širi raspon perspektiva - navode u HUP-u te naglašavaju da su brojne studije pokazale da postoji pozitivan odnos između rodne ravnopravnosti u najvišem rukovodstvu tvrtke i njezine profitabilnosti, iz čega proizlazi znatan dugoročni održiv rast.

- Postizanje rodne ravnoteže u upravama ključno je za osiguravanje konkurentnosti Hrvatske u globaliziranom gospodarstvu te bi ono pružilo komparativnu prednost u odnosu na treće zemlje - kažu u HUP-u, pri čemu ističu da "nijedna žena ne bi trebala dobiti posao samo zato što je žena, no istovremeno se niti jednoj ženi ne bi smjelo uskratiti zaposlenje na temelju spola".
A podaci upućuju na ovo potonje.

Od 2018. do 2022. godine udio žena u upravama kompanija na burzi kretao se od 13 do 16 posto, a u istom se razdoblju njihov udio u nadzornim odborima kretao od 21 do 23 posto. Udio zastupljenosti žena blago se povećava, ali je znatno manji od onoga koji zahtijeva Direktiva EU koja se mora implementirati do sredine 2026. godine.

Izmjene Zakona o trgovačkim društvima uvrštene su u zakonodavni plan aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave, ali još nije formirana radna skupina koja će na njemu raditi.

Iz Ministarstva poručuju da je kod njih na rukovodećim mjestima 136 žena, odnosno da su na 70,1 posto svih rukovodećih mjesta.

Što nalaže Direktiva Europske unije

Direktiva se odnosi na društva koja javno kotiraju na burzi zbog njihove ekonomske važnosti i vidljivosti, ali se kvote mogu i šire primijeniti
- Ideja je da izlistana društva u kojima će 40% neizvršnih direktora i 33% svih direktorskih položaja imati žene postave standarde za cijeli privatni sektor
Zakonom se mora osigurati da se pri imenovanju kandidata za direktora pri odabiru između onih koji su jednako kvalificiratni prednost daje ženi
- Rodna ravnopravnost prije će se postići u NO-ima jer je u njima lakše zaposliti kvalificirane kandidate izvan društva, pa i izvan specifičnog sektora
NO ima bitnu ulogu u imenovanju uprave, a time i u oblikovanju kadrovske politike
- Jača prisutnost podzastupljenog spola (žena) u NO-ima imat će pozitivne učinke na ujednačavanje rodne ravnopravnosti na razinama uprave i drugim menadžerskim pozicijama

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. siječanj 2024 19:32