Nakon što su mediji u ponedjeljak objavili dio tužbe Sberbanka koju je Trgovački sud u Zagrebu odbacio u rujnu ove godine, s pristojnom dozom sigurnosti može reći da udio Knighthead Capital Managementa u kreditu od 960 milijuna eura koji je Agrokor digao u lipnju iznosi ukupno 200 milijuna eura.
Podsjetimo, financijske i kreditne institucije i fondovi vlasnici obveznica u ovom su kreditu, koji je dobio pravo prvenstva naplate, sudjelovali s ukupno 960 milijuna eura, s tim da je od toga 480 milijuna eura išlo kao novi kredit dok je 480 milijuna eura iznosio roll-up, u kojem su stara potraživanja tih vjerovnika dobila također senior status. U sklopu kredita svim su kreditorima - dakle, i financijskim i kreditnim institucijama i vlasnicima obveznica - njihove stare tražbine, u iznosima s kojima su odlučili sudjelovati u novom financiranju, refinancirane.
Stare tražbine
Dakle, svim kreditorima stare su tražbine zatvorene ako se radilo o kreditima ili otkupljene ako se radilo o obveznicama, i to njihovim novcem (to izričito navode u izvanrednoj upravi), čime je ukupan iznos od 480 milijuna eura postao novo zaduženje Agrokora s pravom prednosti namirenja. To znači da, na primjer, Knighthead Capital Management nije već u tom trenutku mogao realizirati dobit na osnovu toga što je kupovao obveznice po cijeni manjoj od nominale, nego će to moći realizirati tek kada se nakon nagodbe vjerovnika počne naplaćivati dug koji ima senior status (ako možemo vjerovati tvrdnji izvanredne uprave da se radi o refinanciranju “njihovim novcem”).
Nadalje, drugih 480 milijuna eura navedenog kredita je novac kojim su plaćena stara potraživanja dobavljača, kojim je pripremljena sezona te osigurana stabilnost i urednost poslovanja Agrokora koja bez novog zaduženja ne bi bila moguća. Ta se plaćena stara potraživanja dobavljača u iznosu do 40 posto od ukupnih potraživanja (malim dobavljačima sve je plaćeno u stopostotnom iznosu) službeno tretiraju kao avansna plaćanja, ali dobavljači tvrde da će u nagodbi vjerovnika pristati na otpis do najvećeg iznosa od 15 posto. Uz to, inicijalna alokacija od 480 milijuna eura “novog” kredita bila je predviđena u omjeru 150 milijuna eura vlasnicima obveznica, 160 milijuna eura domaćim bankama i 170 milijuna eura stranim bankama. Ovakva alokacija, navode iz izvanredne uprave Agrokora, približno je odražavala u tom trenutku utvrđenu razinu starog duga u omjeru 31 posto vlasnici obveznica, 33 posto domaće banke i 36 posto strane banke. Kako su neke banke, prije svega ruski Sberbank, odlučile da neće sudjelovati u ovom kreditu, ističu u izvanrednoj upravi, njihovu alokaciju iskoristili su drugi kreditori te je novo zaduženje ugovoreno u omjeru 21 posto strane banke, 23 posto domaće banke i 56 posto vlasnici obveznica.
Refinanciranje
Svima njima, još jednom ponavljamo, refinancirane su, odnosno zatvorene ili otkupljene stare tražbine u obliku obveznica ili kredita po nominalnim iznosima u ukupnom iznosu od 480 milijuna eura, koje su ti isti kreditori dali Agrokoru kao novo zaduženje s kamatom od četiri posto godišnje. To znači da su stare tražbine refinancirane po povoljnijim uvjetima od prethodnih, a cijeli taj iznos dobio je status najstarije tražbine.
Stoga smo, znajući ove nove informacije te na osnovi informacija iz bankarskih krugova, pokušali zaokružiti strukturu kreditora u roll-up kreditu ukupnog iznosa od 960 milijuna eura, odnosno 480 milijuna novog kredita i 480 milijuna refinanciranja starog kredita (po modelu jedan plus jedan euro starog i novog). Iz tužbe Sberbanka može se jasno zaključiti da Knighthead Capital Management ima ukupno 200 milijuna eura kredita. To je nešto manje nego što se očekivalo jer se ta svota u predviđanjima kretala od 350 do 400 ili čak 500 milijuna eura. Ako znamo da je za obvezničare predviđeno 56 posto ukupnog kredita vrijednog 960 milijuna eura, to znači da na njih otpada ukupno oko 500 milijuna eura.
Tko koliko
Prema informacijama iz financijskih krugova, 100 milijuna eura (50 plus 50 milijuna) otpada na investicijski fond Monarch, a preostalih 200 milijuna eura (od ukupno 500 milijuna za obvezničare) koje pripadaju obvezničarima uplatilo 20-ak investicijskih fondova. Sada dolazimo do domaćih banaka, kojima je pripalo 23 posto ukupnog kredita, odnosno oko 215 milijuna eura kredita, a prema našim informacijama iz bankarskih krugova, na Zagrebačku banku odnosi se 180 milijuna eura (90 plus 90), a na Erste banku ukupno 35 milijuna eura. Na koncu dolazimo do stranih banaka, kojima pripada 21 posto kredita, a prema dosad dostupnim informacijama u medijima, može se zaključiti da je manji dio od tih oko 200 milijuna eura kredita pripalo J. P. Morganu i Goldman Sachsu. Prema našim informacijama, pak, ruska banka VTB sudjeluje u tom dijelu kredita sa 180 milijuna eura (90 plus 90).
Za sve to pokušali smo dobiti potvrdu od izvanredne uprave, ali nam je rečeno da prema ugovoru o kreditiranju nisu u mogućnosti dati te informacije jer se radi o poslovnoj tajni. Rečeno nam je i kako izvanredna uprava od kreditora pokušava dobiti privolu da objavi imena svih institucija koje su sudjelovale u kreditu, ali da još nisu uspjeli dobiti tu potvrdu.