Bruto društveni proizvod u ovoj godini rast će po stopi od devet posto, umjesto originalno planiranih 5,2 posto, pa će Hrvatska do kraja godine dostići razinu realnog BDP-a iz pretpandemijske 2019. godine, objavio je danas na sjednici Vlade potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, predstavljajući drugi ovogodišnji rebalans i prijedlog proračuna za iduću godinu.
No, bez obzira na iznenađujuće dobar rezultat rasta hrvatskog gospodarstva, koji je potaknut odličnom turističkom sezonom, te rastom izvoza i investicija, rebalansom proračuna značajno su povećani rashodi opće države i to za 7,1 milijardu kuna, pa će deficit opće države na kraju godine umjesto originalno planiranih 3,8 posto BDP-a, iznositi 4,5 posto BDP-a, odnosno 18,9 milijardi kuna. Deficit je na kraju prošle godine iznosio 7,4 posto BDP-a, pa se tu ipak bilježi bolji rezultat u odnosu na druge države Europske unije.
Ukupni prihodi povećavaju se za 3,3 milijarde kuna i iznose 153,6 milijardi kuna u odnosu na lipanjski rebalans i to kao rezultat povećanja ponajviše poreznih prihoda, odnosno PDV-a za 2,5 milijardi kuna.
S druge strane, ukupni rashodi državnog proračuna povećavaju se za 6 milijardi kuna, odnosno planirani su u iznosu od 173,3 milijarde kuna. Od navedenog povećanja rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države, povećavaju se za 7,1 milijardu kuna.
Očekuje se da će udio javnog duga u BDP-u u 2021. zabilježiti smanjenje od 4,2 postotna boda u odnosu na godinu ranije te će iznositi 83,1 posto BDP-a.
Privatne investicije van građevinskog sektora manje su od planiranih, no sve ostale komponente rastu, pa je i neto doprinos izvoza veći od uvoza, što neće biti slučaj u iduće tri godine. Investicije će pak, rekao je Marić, dati veći doprinos u godinama koje slijede, i privatne i javne u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Najveći dobitnik ovogodišnjeg rebalansa proračuna je Ministarstvo obrane koje će za plaćanje prve rate za nabavu višenamjenskog borbenog zrakoplova Rafale dobiti čak 2,4 milijarde kuna, no to ipak ne ulazi u ukupni rezultat proračuna u ovoj godini, nego će imati efekt tek 2023. i 2024.
Rupa bez dna u zdravstvu krpat će se s dodatnih 1,6 milijardi kuna što će većinom otići na podmirenje dugova veledrogerijama za lijekove. Samo u ovoj godini ukupni transfer iz državnog proračuna za zdravstvo povećan je za čak 9 milijardi kuna, a ukupni troškovi zdravstva kada se zbroje svi proračuni (i oni od HZZO-a) dosegnuli su nevjerojatnih 38 milijardi kuna.
Rastu i rashodi za zaposlene u iznosu od gotovo milijardu kuna koje idu MUP-u i Ministarstvu znanosti i obrazovanja za povećanje plaća državnih službenika i namještenika.
Ministarstvu rada ide dodatnih 672,2 milijuna kuna zbog indeksacije mirovina, a povećana su i izdvajanja za potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom u iznosu od 607,8 milijuna kuna. Ministarstvo financija dobit će dodatnih 1,1 milijardu kuna za kamate i sredstva za doprinos Hrvatske proračunu EU.
Ministarstvo graditeljstva je pak najveći gubitnik ovogodišnjeg proračuna budući da obnova ne ide predviđenim tijekom pa će vratiti 237 milijuna kuna, a više od 200 milijuna kuna manje su stavke i na sufinanciranju EU projekata.
Prijedlog proračuna za iduću godinu predviđa prihode na razini od 164,5 milijardi kuna, odnosno 7,1 posto više od ovogodišnjeg rebalansa, rashodi su planirani na razini od 173,8 milijardi kuna pa će deficit opće države biti iduće godine 2,6 posto, 2023. 2,4 posto BDP-a, a 2024. 1,9 posto BDP-a.
Rast BDP-a će iduće godine usporiti na 4,7 posto, a prema procjenama stručnjaka Svjetske banke, implementacija Nacionalnog plana doprinosit će povećanju BDP-a od 1,5 postotna boda godišnje. Predviđa se da će velik doprinos rastu BDP-a u idućim godinama donijeti investicije, snažan rast osobne potrošnje i izvoza, ali ipak u iduće tri godine neto efekt izvoza je negativan u odnosu na uvoz.
Javni dug ove godine će se smanjiti na 83,1 posto BDP-a, a idućih godina smanjivat će se za 2,5 do tri postotna boda godišnje – 2024. iznosit će 75,3 posto BDP-a. Javni dug je, podsjetimo, eksplodirao u epidemiji sa 71,1 posto u 2019. na 87,3 posto u korona 2020. godini, no ipak se smanjio ove godine za 4,2 postotna boda. Da nije bilo pandemije, rekao je danas Marić, mi bismo najkasnije do 2023. imali javni dug na razini od prihvatljivih 60 posto BDP-a.
- Oporavak BDP-a ostvaren je već u ovoj godini, za razliku od krizne 2008. kada smo tu razinu dosegnuli tek 2019. Mi već ove godine dosežemo razinu realnog BDP-a iz 2019 i to pokazuje da je bilo važno adekvatno i pravovremeno reagirati na krizu. Vraćamo se i na istu putanju smanjivanja javnog duga, a ukupni trošak pandemije za državni proračun od 2020. do danas popeo se na 40 milijardi kuna – rekao je Marić.