ZAGREB - Nije problem samo u našim glavama i odnosu prema školi . Za naš loš uspjeh najviše je kriv sustav, ali i sami profesori koji nam nerijetko loše objasne gradivo - tvrde maturanti I. tehničke škole Tesla.
Novi model školstva
U toj je školi na polugodištu više od 70 posto učenika imalo zaključenu jedinicu iz najmanje jednog predmeta. Situacija nije bitno drukčija ni u drugim školama. Najnoviji podaci iz e-matice Grada Zagreba pokazuju da je u glavnom gradu Hrvatske, u kojem je najveći broj učenika, svaki drugi đak koji pohađa neku od strukovnih škola na polugodištu imao najmanje jednu jedinicu. U nekim je gradovima, primjerice u Splitu, situacija još gora. I tako je već godinama a da se nitko u vrhu prosvjetnih vlasti nije upitao u čemu je problem.
- Nama je škola dosadna - tvrde uglas maturanti I. tehničke škole Tesla. Školuju se za elektrotehničare s pojačanom nastavom računarstva. U razredu ih je 29, a s pozitivnom ocjenom polugodište su završila samo njih sedmorica. Svi ostali u prosjeku su imali po dvije zaključene jedinice! Na razgovor su pristali pod uvjetom da ih ne imenujemo.
Nisu, tvrde, oni najgori razred u Hrvatskoj. Dapače, svih 29 učenika prijavilo se za ispit državne mature i maštaju o tome da upišu fakultet! Učenici priznaju da ih većina nema nikakve ili vrlo male radne navike. Dosadno im je učiti i pisati zadaće. Puno radije slobodno vrijeme provode s društvom po kafićima, a kada nisu vani, onda su na Facebooku. Neki se bave sportom, a neki glazbom. Na naše iznenađenje, tvrde da ne markiraju, ali isključivo zato što im je to glupo.
- Ministarstvo bi hitno moralo osmisliti model školstva koji bi bio primjereniji nama mladima. Kakav, ne znam, no bilo bi odlično kada bi nastava bila organizirana poput Facebooka, a da umjesto bilježnica u školu donosimo svoje laptope - smatra Ivan. Hrvoje bi bio puno zadovoljniji u školi kada pojedini profesori u razred ne bi donosili svoje frustracije. Idealan je profesor za njih osoba s autoritetom, pravedan i “friendly”, dobar predavač koji ih zna motivirati na rad.
Sam pripremao psihologiju
- Ima nas dosta u razredu koji smo s vremenom shvatili da smo pogriješili u izboru škole i zanimanja, što nije čudno jer sa 14 godina teško možeš odlučiti što želiš biti u životu. Osim toga, kada smo upisivali ovu školu, svi smo mislili da ćemo kreirati kompjutorske igrice, što se pokazalo nerealnim. Ovo je vrlo težak i zahtjevan program koji traži puno rada - priča Filip, jedan od rijetkih učenika u razredu koji na polugodištu nije imao nijednu jedinicu.
Filip mašta o studiju psihologije. A kako u školi nemaju organiziranu nastavu iz tog predmeta, za ispit iz psihologije koji je polagao prošli petak sam se, otkriva, pripremao! Danijel je na polugodištu imao sedam jedinica. No, ne brine se previše jer je i lani do pred sam kraj školske godine imao pet jedinica, ali na kraju ih je sve ispravio. I on mašta o upisu na falkultet, na FER ili Tehničko veleučilište.
Tatu ne zanima znanje
Nedeljka Vujanić-Lešnik, profesorica etike, smatra da bi on uz malo napora mogao prolaziti s vrlo dobrim uspjehom, no kao i mnogi drugi, nema, kaže, radnih navika.
- Njihove su ocjene na polugodištu posljedica su totalnog nerada - kaže prof. Vujanić-Lešnik, koja ipak brani svoje učenike. Za neke je od njih, dapače, uvjerena da će upisati fakultet, a i dijeli mišljenje učenika o nužnoj reformi.
Maturant Gabriel školom bi bio puno zadovoljniji kada bi u njoj ocjene bile manje važne. - Kod nas se sve gleda kroz ocjene pa nije čudno da od malih nogu roditelji rijetko pitaju djecu što su naučila u školi. Zanima ih samo to kakve imaju ocjene. Toga nema nigdje na svijetu - ljuti se Gabriel.
Više od 40% učenika je negativno na polugodištu
SPLIT - Umirovljeni matematičar Vinko Bajrović iz Splita već godinama analizira uspjeh koji su na polugodištu postigli srednjoškolci u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Prema njegovoj računici, od 21.226 srednjoškolaca na kraju prvog polugodišta pozitivno je bilo ocijenjeno samo njih 59,67 posto. No, kada se iz te računice izostave gimanzijalci, broj nespješnih učenika na polugodištu bitno je veći. Najviše ih je u trogodišnjim programima. Od 4071 učenika koji se na području Splitsko-dalmatinske županije školuju za neko od trogodišnjih zanimanja, jedinicu je na polugodištu imalo njih 2345. Pritom je svaki peti negativno ocijenjen učenik imao pet ili više jedinica. Usporedbe radi, samo njih 53 prošlo je s odličnim. Učenika s pet i više jedinica na razini je županije bilo je 924.
- To je približno 41 razredni odjel - zgrožen je prof. Bajrović koji drži da su polugodišnji rezultati puno realniji od godišnjih, a s njim se slažu i mnogi iskusni pedagozi i psiholozi.
Analiza je pokazala i da su u Splitsko-dalmatinskoj županiji prošlo polugodište izgubljena tri razredna odjela jer su 74 učenika odustala od školovanja. Iznimno je velik bio i broj izostanaka. Svaki je učenik trogodišnjih škola u prosjeku izostao 43 sata, od toga osam sati neopravdano. Bajrović apelira na prosvjetnu vlast da nakon što je “dijagnosticirana bolest” hitno predloži “lijekove i terapiju”.