AKCIJA MOJA HRVATSKA

Doživjeli ste nesreću zbog loše ceste? Odmah tužite!

Znaju li vozači, okrivljeni za nesreću kojoj je uzrok loš kolnik, da imaju pravo tužiti lokalnu Upravu za ceste?
 Damir Krajač/CROPIX

ZAGREB - Vozač V. T. proglašen je krivim za vožnju neprilagođenu uvjetima, iako je vozio manje od 40 kilometara na sat, i to u koloni. Razlog nesreće, tvrdi, bila je loša, izlizana cesta, no prekršajni sudac kaznio je njega.

- Bila je sredina kolovoza, išli smo na more. Na samom ulazu u gradić počela je rominjati kišica, a cesta se automatski pretvorila u zrcalo - priča V. T.

Jedan od automobila u koloni je usporio zbog skretanja, automobil iza njega nije više mogao zakočiti i došlo je do lančanog sudara u kojem je sudjelovalo 15-ak automobila.

- Ista priča sa svakom kišom, cesta je na ovom dijelu očajna - rekao je turistima policajac koji je izašao na očevid. Međutim, u njegovu izvještaju nije bilo ni riječi o neprilagođenom kolniku. Sudac za prekršaje opalio je vozaču novčanu kaznu i kaznene bodove zbog vožnje neprilagođene uvjetima.

- Vožnja je bila i više nego prilagođena, puzali smo u koloni, nije se moglo sporije voziti. Jednostavno je na toj vrućini kišica zamastila cestu i nije bilo moguće stati - priča V. T., još ljut što je proglašen krivim za prometni prekršaj koji nije mogao izbjeći.

Ono što ovaj vozač nije znao jest da je mogao tužiti lokalnu Upravu za ceste zbog lošeg kolnika i, prema iskustvu odvjetnika Marija Klokočovnika, vjerojatno bi dobio spor.

Ključan očevid

- Iako takva mogućnost postoji preko 20 godina, velika većina vozača još ne zna da zakonski može tužiti odgovorne za održavanje cesta i tražiti da im se nadoknadi šteta nastala zbog loše ili neodržavane ceste. Imam oko pet do 10 klijenata na godinu i ne mogu se sjetiti niti jednog primjera u kojem sam izgubio spor - kaže Klokočovnik.

Isto to nije znao Joško Nožica koji je u sklopu akcije Moja Hrvatska postavio pitanje kad će za prometne nesreće početi odgovarati oni zaduženi za stanje na cestama. Za izlizane ceste, na kojima se nesreće događaju čim padne malo kiše, moraju odgovarati oni koji primaju novac za njihovo održavanje. Da bi u slučaju nesreće odgovarala tvrtka za održavanje ceste, a ne vozač ključno je da je policajac na očevidu zapisao u kakvom je stanju bila cesta, ističe odvjetnik Klokočovnik.

Od policajca na očevidu prometne nesreće treba zatražiti da detaljno utvrdi stanje kolnika, pa čak i da izmjeri trenje kolnika. S takvim zapisnikom može se dići tužba protiv pravne osobe zadužene za održavanje kolnika.

- Dobro se zna tko je nadležan za koju cestu, koje su državne, koje županijske. Točno se zna od koga treba tražiti naknadu štete, kako imovinske, tako i neimovinske, ako je netko ozlijeđen - objašnjava odvjetnik.

I prof. Željko Marušić s Prometnog fakulteta potvrđuje kako nije problem u zakonskim rješenjima, već u njihovoj primjeni: - Policija je fokusirana na vozače, koji su uvijek krivi za nesreću, bez obzira na stanje kolnika. Tako izgledaju i njihovi zapisnici s očevida.

Starost lokalnih cesta

Potvrđuje to i savjetnik Hrvatskog autokluba Georg Davor Lisicin, koji upozorava da se u Hrvatskoj u tek tri do pet posto prometnih nesreća uzrokom smatra stanje kolnika. U zapadnoeuropskim zemljama, ističe, prosjek je četverostruko veći i iznosi do 20 posto, iako je poznato da je većina lokalnih cesta u Hrvatskoj loše održavana i stara.

U Zagrebačkim cestama, kaže njihov pravnik Rijad Filipović, ove je godine bilo 50-ak tužbi i tuženik dobiva spor u 70 do 80 posto slučajeva.

Vapnenački asfalt - smrtna opasnost

Jadranska i Podravska magistrala spadaju među najopasnije prometnice u Hrvatskoj, ističe HAK-ov savjetnik Georg Damir Lisicin.

- Jadranska magistrala prevučena je vapnenačkim asfaltom, odnosno takvim završnim slojem koji se s vremenom jako zagladi i kod kiše ili masnoće pretvara se praktički u led. O tome svjedoči i velik broj nesreća na toj turističkoj trasi - upozorava Lisicin.

Upravo ceste s vapnenačkim asfaltom su najopasnije, ističe, osobito za neiskusne vozače. Velik broj mladih, posebno ljeti, gine na tim cestama.

Iznimno je opasna i Podravska magistrala, jer se radi o cesti s velikom količinom teretnog prometa kroz naseljena mjesta, zbog čega se oštećuje kolnik i dolazi do velikog broja prometnih nesreća.

Uzrok velikog broja nesreća je i u neispravnosti vozila, ističe Lisicin.

Dio maila našeg čitatelja Joška Nožice

“Kada će u Lijepoj našoj doći na red odgovornost oko održavanja cesta? Još nisam čuo za slučaj da je policija klizav i neodržavan kolnik proglasila krivcem za prometnu nesreću. Uvijek je kriv vozač, jer nije prilagodio brzinu...?”

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. listopad 2024 18:07