U nastavku donosimo:
- što DZS-ovi podaci o građevinskim dozvolama doista znače za stranu ponude, bez miješanja s padom kupoprodaja
- koje regulatorne promjene i tržišni impulsi stoje iza opreza investitora te što oni uopće signaliziraju
- kako transakcijske serije i porezni zapisi crtaju sliku usporavanja potražnje uz postojane cijene
- zašto je visoka stopa vlasništva i naslijeđe devedesetih ključ za razumijevanje današnje priuštivosti
- što o trenutku na tržištu kažu stručnjaci poput Velimira Šonje (ekonomija) i Ivice Brkljače (ekonomija), te gdje je domet i ograničenje njihova IPN pokazatelja
Državni zavod za statistiku objavio je prošlog tjedna podatke o izdanim građevinskim dozvolama u prvom tromjesečju 2026. Suhoparni naslov statističkog priopćenja prikriva podatak koji je, za one koji prate tržište nekretnina, bio dovoljno upečatljiv da izazove trenutnu reakciju ekonomske zajednice: broj izdanih dozvola pao je za 26 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. U samom ožujku pad iznosi 9,9 posto. Korisna površina stambenih zgrada za koje su dozvole izdane manja je za 18,7 posto.
Statistički signali
No, da bismo razumjeli što ti podaci zapravo znače i što ne znače, potrebno je napraviti korak unatrag i razjasniti razliku između dvaju signala koji se u javnoj raspravi često miješaju: između pada građevinskih dozvola i pada transakcija nekretninama....
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....