EKOSUSTAV

DRASTIČNE PROMJENE U JADRANU: STIŽU RIBE IZ TOPLIJIH MORA I NAPADAJU STAROSJEDIOCE Brancini, srdele, hlapovi, jastozi i rakovice nestaju iz našeg mora

    AUTOR:
    • Luka Benčić

  • OBJAVLJENO:
  • 29.04.2019. u 22:03

Pula 100319.
Svi nacini pripreme i obrade ribe strijelka koju je obradio i pripremio David Skoko u svom restoranu Batelina u Banjolama.
Foto: Berislava Picek / CROPIX
CROPIX

Životinjski svijet podmorja sjevernog Jadrana posljednjih se godina drastično mijenja, ekoustav tog mora, koje je donedavno funkcioniralo kao “mali Atlantik”, ozbiljno je ugrožen, a ribari su tek kotačić u mehanizmu odgovornosti za takvu situaciju.

Zaključak je to razgovora s morskim biologom Nevenom Ivešom, asistentom na Odjelu za prirodne i zdravstvene studije Sveučilišta “Juraj Dobrila” u Puli, koji se tom problematikom bavi posljednjih pet-šest godina.

- Pogrešno je što su prsti uvijek upereni u ribare i ribolov kao ‘problematičnu djelatnost’. Ljudi ne uzimaju u obzir sve ostalo što itekako negativno utječe, a ribari su samo oni koji trpe najveće posljedice jer su direktno vezani uz more. Ovdje se radi o kumulativnom učinku raznoraznih efekata koji nisu dovoljno istraženi pa se ne može reći koji ima najveći negativni utjecaj na okoliš.

Tu je sve pomiješano: klimatske promjene i politika, apartmanizacija, urbanizacija, loš tretman otpadnih voda, otpad, sidrenje u uvalama... Naravno, problem su i ribarski kapaciteti susjedne Italije. Uglavnom, puno je tu faktora i treba sagledati cjelovitiju sliku od toga da se kaže: ‘Ah, ribar je kriv jer je kočario, jer vuče panulu gdje treba i gdje ne treba’ i slično - kaže Iveša.

Klimatske su promjene, dodaje, jedan od glavnih čimbenika koji utječu na globalne promjene u distribuciji morske biote.

- Zbog povećanja temperature mora dolazi do velikih seoba nekih organizama na nova područja.

Ribe koje vole toplije more dolaze na sjeverni Jadran koji je vrlo specifičan ekosustav. U znanstvenoj literaturi uspoređuju ga s Atlantskim oceanom, s obzirom na dubine i bogatstvo hranjivih tvari. Novopridošle vrste utječu na prirodnu ravnotežu sjevernog Jadrana - objašnjava pulski morski biolog.

Iveša se u svojim istraživanjima fokusirao na termofilne vrste riba.

- To su južnjačke vrste koje su autohtone, doduše, i za Jadran, ali su bile fokusirane na njegov južni dio. Sad se, kako se zagrijava sjeverni dio, one polako sele. Kako su izrazito agresivne i brze, preuzimaju dominaciju - ističe Iveša.

Najočitiji je primjer, prema njegovim riječima, riba strijelka.

- Ona je jedna od najkarizmatičnijih vrsta jer se najčešće spominje u literaturi i najviše ju se, zapravo, i lovi.

Najagresivnija je i ubija drugu ribu ne samo zbog hrane, nego, ajmo reći, i zbog ‘obijesti’. Ustanovljeno je da ulazi čak i u kaveze brancina i orada te ubija ribu koju na kraju niti ne pojede - kaže Iveša, dodajući da je strijelka najveća konkurencija brancinu.

Ta se riba gospodarski, doduše, iskorištava, ali ljudi su, kaže Iveša, na sjevernom Jadranu prema njoj skeptični.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo