Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković rekao je u emisiji Točka na Tjedan N1 televizije da će o mogućem odlasku ministra uprave Lovre Kuščevića iz Vlade premijer Andrej Plenković dati konačnu riječ i ocjenu.
- On ima informacije na raspolaganju ili ih još uvijek traži i nakon toga on će donijeti odluku. Po onome što ja vidim, ja mislim da nema elemenata za to. Ovo što je rekao premijer odnosi se na neka druga vremena koja su bila, rekao je Bošnjaković, ali nije htio o tim drugim vremenima.
- O tome neću govoriti jer tu nemam nikakav uvid. Ako se radi o radnjama koje su kažnjive i koje su u nekoj kaznenoj zoni, onda bi se dalo razgovarati. Međutim, ja o svemu nisam stekao dojam da ima elemenata kaznene ili prekršajne odgovornosti niti da su ikakvi postupci pokrenuti, tako da s te strane ja ne vidim nikakve čvrste razloge za to. Ali to je pitanje, moram priznati, s kojim se ja ne bavim, izjavio je.
Ministar smatra da se medijska rasprava oko ministra Kuščevića digla na razinu hajke.
- Da se tu dogodilo neko kazneno postupanje, ali takvih stvari ja nisam vidio u medijima da itko raspolaže s takvim podacima... Volio bih vidjeti ozbiljne činjenice na stolu, volio bih vidjeti temeljem čega se to traži. U ovoj fazi nisam to vidio, rekao je za N1 televiziju i dodao da mu je žao što je medijski prostor preplavljen tim temama jer Hrvatska ima puno snažnijih tema o kojima bi ste trebalo razgovarati.
- Bojim se da su u drugi plan došli dobri makroekonomski rezultati, a mislim da bi o tome trebalo razgovarati. Mi ne možemo nekoga kriminalizirati temeljem dojma. Ne možemo raditi hajku i harangu na nekoga temeljem dojma, nego temeljem konkretnih činjenica i konkretnih dokaza. Što se tiče ovih stvari koje ste rekli kao bogaćenja, jučer su bile prenamjene zemljišta, danas su prenamjene zemljišta i sutra će biti. O tome odlučuje lokalna zajednica. U tim prenamjenama neka lokalna zajednica odlučuje koji dio nekakvog prostora će biti u ovakvoj uporabi ili onakvoj, kazao je ministar voditeljici Nataši Božić Šarić.
Bošnjaković je potom upitan je li mu nije sporno to što lokalno vijeće pod vodstvom HDZ-a prenamjeni zemljište općinskom načelniku koji lobira za tu promjenu GUP-a i koji od nje profitira. - Ja kao prvo to ne znam. Ja bih volio vidjeti dokumente o tome. U medijima je vrlo često stajalo ono što nije točno i zato imam jedan odmak od toga. Međutim, u svim tim prenamjenama uvijek je zapravo ključno ono kako zajednica se odnosi prema svemu tome. Ja ne vjerujem da je to odluka pojedinca i niti da o tome jedan pojedinac može takve donositi odluke. To donose općinska i gradska vijeća na prijedlog kolektivnih tijela. Tu ide i javna rasprava u kojoj svi sudjeluju. Ja bih volio o tome raspravljati temeljem činjenica. Medijski napisi nisu za mene činjenica, rekao je.
Ministru je ukazano na to da se bivšoj predsjednici Općinskog suda u Supetru Ivani Domić 13 godina sudi zbog sumnjivih prenamjena te da je ista prenamijenila i neka zemljišta koja su u vlasništvu obitelji Kuščević. - Prema meni, nije u redu da se sudi 13 godina. Nema tog postupka to kad je pojedinac da to ne bi trebalo biti prije riješeno. Vrlo sam nezadovoljan s takvim postupcima koji toliko godina traju. Ako je taj postupak otvoren, onda o njemu nećemo razgovarati jer sutra može završiti. Jedino što smatram da nije u redu da toliko dugo traje, rekao je.
Bošnjaković također smatra da su državna tijela trebala reagirati, "ako je nešto bilo". - Ako je nešto bilo, državna tijela o tome mogu reagirati. A sve ostalo je ulaženje u prostore koji nisu u mom djelokrugu. I smatram sa svoje pozicije ministra pravosuđa nekorektnim da o tome na ovaj način govorim, rekao je.
S obzirom na nedavni incident na nogometnom turniru u Barceloni, gdje su mladi nogometaši Nogometnog kluba NK Poljičanin 1921 iz Srinjina nakon pobjede u finalu nad vršnjacima iz Srbije uzvikivali ustaški pozdrav "Za dom spremni", ministar je upitan treba li donijeti Zakon o zabrani totalitarnih režima po uzoru na Austriju.
- Mislim da mi imamo jedno kazneno djelo koje je dimenzionirano u Kaznenom zakonu koje obuhvaća sve ovakve situacije temeljem tog kaznenog djela i njegova bića i djela moguće je procesuirati, rekao je Bošnjaković te konstatirao da su situacije u kojima se taj zakon primjenjuje različite. - I s te strane mislim da takvo kazneno djelo koje je široko dimenzionirano da ono omogućava sudskoj praksi da vodi računa o svakom tom događaju koji ima svoje specifičnosti: je li to je u okviru i je li to nije u okviru. Ja mislim da je to u ovom trenutku u kojem se mi nalazimo i u kojima jesmo... Mislim da je djelo koje mi imamo i koje je ovako široko postavljeno omogućava sucu da sagleda okolnosti i situaciju svakog slučaja i da može djelovati na ovaj način.
Ministar je upitan je li bolje da je situacija postavljena široko ili da je potrebnije jasnije definirati je li "Za dom spremni" kriminaliziran ili nije. - Za dom spremni, vi znate da je u grbu HOS-a i vi znate da su tijela Republike Hrvatske taj grb priznala kao službeni. Pripadnici HOS-a borili su se za neovisnu i slobodnu Hrvatsku i gubili živote. S te strane, naše Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću su rekli da taj pozdrav generalno podsjeća na ona vremena iz NDH i s te strane tu nema prolaza. Međutim, u nekim segmentima i u nekim mjestima gdje su pod tim grbom ginuli ljudi za slobodu i neovisnost Hrvatske nešto potpuno drugo. Ja mislim da ovaj okvir omogućuje sankcioniranje, rekao je i dodao da uzvik "Za dom spremni" treba istražiti od slučaja do slučaja. - Ovisi o tome kakav je bio trenutak. Je li to poziv na nasilje ili je to bilo ovako ili onako.
Bošnjaković je nadalje rekao da ne zna kada bi bosanskohercegovački ministar pravosuđa mogao odlučiti o izručenju Zdravka Mamića te da u tom slučaju za sada nema ništa novo. - Prije ministra u BiH, o tome moraju donijeti odluku sudovi i tek nakon odluke sudova tada on donosi odluku. Ne znam da li je ikoji sud donio odluku, mislim da nije. Ima tu još postupka, rekao je ministar te rekao da izručenje Mamića nije uvjetovano izručenjem bivše sutkinje sarajevskog Općinskog suda Lejle Fazlagić.
- To su dva odvojena slučaja gdje mi imamo ovdje jedan zahtjev, a tamo je posve drugi. Drugi su zahtjevi, druga su djela. Mi smo ovdje puno postupaka već odradili. Ovaj postupak vezan za sutkinju za koju ste me pitali... On, istina, dugo traje jer su uloženi pravni lijekovi. Bila je prvo odluka Županijskog suda, pa je bila žalba na to. Vrhovni sud je donio jednu odluku, pa je bio zahtjev za ponavljanjem postupka u odnosu na onaj postupak pred Županijskim sudom. Bilo je i na Ustavnom sudu, tako da moram reći da cijelo vrijeme taj predmet nije u Ministarstvu pravosuđa nego po sudovima. Na kraju, takvi predmeti nigdje ne idu brzo.
Ministar je rekao da se Hrvatska zalaže da se sporazum s Bosnom i Hercegovinom u nekim segmentima unaprijedi. - Kakva će konačna odluka biti, ja ne mogu ući u kožu ministra BiH i reći on će donijeti takvu ili ne. No, zajedničko načelo je da trebamo raditi u borbi protiv korupcije i kriminala. Možete vi mene pitati zašto ja ne donosim odluku o sutkinji, no to su vrlo visoko procesno složeni postupci gdje se svima treba omogućiti da donose zahtjeve za zaštitu svojih prava što je kod mene bio slučaj. Taj predmet je vrlo kratko bio u Ministarstvu pravosuđa. Mi smo ga stalno slali na sudove gdje je bio izjavljen pravni lijek.
Bošnjaković se potom dotakao izjave Miroslava Škore koji je rekao da Hrvatska od Srbije treba naplatiti ratnu odštetu, ali i ukidanja srbijanskog Zakona o univerzalnoj jurisdikciji te rješavanja problema nestalih.
- Slažem se da treba naplatiti ratnu štetu jer onaj koji je razbio trećinu zemlje, raketirao gradove, uništavao društvenu i osobnu imovinu taj treba snositi konsekvence i taj treba popraviti štetu kako je to god moguće. To nije uopće prijeporno. Što se tiče drugog pitanja, to ne ide tako lako. Za dobre pregovore trebaju dvije strane koje to žele. Mi smo stavili na stol kad sam prošle godine bio tamo da osnujemo jedno zajedničko Povjerenstvo koje će sastaviti jedan sporazum o procesuiranju ratnih zločina koje ima jednu višu pravnu težinu u pravnom smislu nego njihov zakon o univerzalnoj jurisdikciji i potpuno sam protiv tog zakona. Ne može netko tko je bio ovdje u Hrvatskoj da sudi ono što se dogodilo u Hrvatskoj. To apsolutno odbijam. Vidjet ćemo. Imamo idući tjedan sjednicu tog Povjerenstva. Ovaj puta naši predstavnici idu u Beograd i ono prvo temeljno načelo oni zločini koji su se dogodili u Hrvatskoj nadležni su hrvatski sudovi. Sve one izuzetke koje možemo u taj sporazum staviti, mi nismo protiv toga jer nam je jasno da nam mnogi nisu dostupni i da mnogi su državljani Republike Srbije i da tamo imaju državljanstvo. Prema njihovom Ustavu oni ne mogu biti izručeni. Želimo bolju suradnju, rekao je Bošnjaković.
- Na kraju, Srbija je zemlja u pregovorima za članstvu u Europskoj uniji i ovo što ću reći nije prijetnja, ali u svakom slučaju mi smo članica koja je ocjenjivati je li Srbija dosegnula nekakvu razumnu količinu vladavinu pravu i je li ona organizirana na tom temelju.
Ministar je dodao i da, što se njega tiče, on bi nikako Srbiju pustio u Europsku uniju bez rješavanja pitanja nestalih i Zakona o univerzalnoj jurisdikciji. - Mi moramo regulirati ta pitanja ratne štete i procesuiranja ratnih zločina. Mislim da se druga strana mora suočiti s time što se dešavalo na jedan dobar način jer tek tada možemo očekivati da će to biti jedna dobra članica Europske unije i tek tada možemo reći oni su to zaslužili i biti.