PET MAFIJA

Država joj pamet procijenila na 3 milijuna eura. Dobila još 10 za tvrtku koju je uništila

Barbara Bešenić otvorila je skupu tvornicu na temelju Mladineove procjene da njezine usluge vrijede tri milijuna eura

ZAGREB - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kojeg vodi uhićeni Vinko Mladineo, 2005. godine je znanje i intelektualne potencijale HDZ-ove saborske zastupnice Barbare Bešenić procijenio na tri milijuna eura.

Toliko, naime, iznosi njeno učešće u pokretanju prvog hrvatskog pogona za preradu ambalaže BBS u Podrutama kod Novog Marofa, a koje nije izraženo u novcu već u “vlastitom tehničkom znanju i uslugama”. Prema internom izvješću Fonda iz studenoga 2005., kojim raspolaže Jutarnji list, investicija vrijedna 12,7 milijuna eura temelji se na tri izvora financiranja: 4 milijuna eura uložio je Hrvatski fond za razvoj i zapošljavanje, 5,7 milijuna eura iznosio je Leasing Hypo Alpe Adria Bank, dok učešće Barbare Bešenić iznosi 3 milijuna eura. U obrazloženju strukture ulaganja, Fond napominje da je ulaganje Barbare Bešenić izraženo u protuvrijednosti njenog tehničkog znanja i intelektualnih usluga.

Unosan reizvoz

No, ambiciozni projekt prerade ambalaže vrijedan 12,7 milijuna eura lani je propao, a tvrtka je gurnuta u stečaj. Propast tog pilot projekta Fonda za zaštitu okoliša i Ministarstva za zaštitu okoliša i prostornog planiranja, dogodila se unatoč nezabilježenim povlasticama i subvencijama koje je država osigurala Barbari Bešenić. Osim što je svoj udio od 3 milijuna eura platila u “znanju”, iz Fonda za zapošljavanje nepovratno joj je posuđeno 4 milijuna eura.

Država se ugovorom obvezala i na plaćanje subvencioniranih kamatnih stopa za leasing BBS-a u Hypo banci, a Fond za zaštitu okoliša osigurao joj je sirovine po subvencioniranoj cijeni 40 posto nižoj od one na europskom tržištu ambalaže. Iste te boce tvrtka BBS u inozemstvu je prodavala za cca 3.000 kuna, dakle, zarada je bila trostruka. Sanaderova vlada do te je mjere podupirala bivšu robijašicu, da je uspjela uvjeriti i varaždinskog biskupa u korisnost prve investicije u preradu ambalažnog otpada.

Crkva namirisala novac

Na nagovor osoba bliskih Sanaderu, varaždinska je biskupija dokapitalizirala BBS sa 18 milijuna kuna dodijeljenih joj iz državnog proračuna za obnovu samostana u Lepoglavi. Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu koji je na snazi od 2005. i na osnovu kojeg je pokrenut pilot projekt u Varaždinu, u javnosti je nemilosrdno kritiziran kao nedorečen, nedosljedan i nezakonit. Prema podacima kojima raspolažu USKOK i policija, nakon donošenja Pravilnika u Hrvatskoj se razgranao šverc ambalaže iz BiH, Srbije i Crne Gore.

Ostatak članka pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. lipanj 2022 19:18