Zbog ratnih zbivanja u Ukrajini te sve više izbjeglica, Ravnateljstvo za robne zalihe kupilo je čak četiri milijuna litara jestivog suncokretovog ulja za koje će porezni obveznici izdvojiti 63 milijuna kuna s PDV-om.
Sretni dobitnik ovog vrijednog posla jest Tvornica ulja Čepin koja je izabrana u ubrzanom postupku javne nabave, a čini se da je usprkos iznimno velikoj količini robe od države uspjela isposlovati vrlo dobru cijenu, praktički tržišnu. Država je, sudeći prema podacima iz natječajne dokumentacije, litru suncokretova ulja platila nešto manje od 16 kuna, što je samo dvije kune manje od maloprodajne cijene, a znatno više od cijene po kojoj se litra ulja može kupiti na akciji u nekim prodavaonicama.
Iz odgovora Ministarstva gospodarstva nismo uspjeli saznati kako je i zašto cijena litre tako visoka, no cijeli je natječaj, vidi se iz dokumentacije, odrađen u vrlo kratkom roku, što se pojašnjava činjenicom da je žurna nabava bila potrebna temeljem odluke Vlade iz veljače ove godine kad je dogovorena izvanredna nabava strateških robnih zaliha, uz ostalo i suncokretova ulja. Bilo kako bilo, ponuda Tvornica ulja Čepin bila je jedina pristigla na natječaj, cijena je iznosila 63,2 milijuna kuna, razloga za njezino odbijanje nije bilo pa je u konačnici i prihvaćena.
Pustiti na tržište
Osim cijene po litri, zanimljiv je i podatak o količini ulja koja se nabavlja, a za koju nije jasno hoće li negativno utjecati na tržište.
Prema posljednjim podacima Ministarstva poljoprivrede, Hrvatska je u 2020. godini proizvela oko 20 tisuća tona suncokretova ulja, a s obzirom na to da sada nabavlja četiri milijuna litara za robne zalihe, što je ekvivalent oko četiri tisuće tona ulja, u robnim će zalihama završiti petina ukupne domaće proizvodnje suncokretova ulja pa se postavlja pitanje hoće li taj potez države na kraju utjecati na opskrbljenost tržišta, ali i cijenu potrošačima.
"Pitanje je u koju se svrhu nabavlja ovo ulje. Ako ga je država, naime, nabavila da ga ima za slučaj nestašice te ga u krizi namjerava dijeliti stanovništvu, onda je potez u redu. Međutim, ako je ideja ulje pustiti na tržište po cijeni od 16 kuna za litru kako bi država tako intervenirala u konačnu cijenu suncokretova ulja, onda je to jako loše za nas proizvođače koji i s ovim cijenama teško pokrivamo svoje troškove", rekao je za Jutarnji list Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore te dodao da poljoprivrednici pušu na hladno.
Službene brojke
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, lani je na hrvatskim oranicama požnjeveno 120 tisuća tona suncokreta, od čega je 50,4 posto izvezeno, 42,3 posto je prerađeno u uljarama, a ostatak je korišten za sjeme i za stočnu hranu.
"Iste godine proizveli smo 20,3 tisuća tona suncokretova ulja, a budući da ukupna domaća potrošnja iznosi 46 tisuća tona, ukupna proizvodnja nije bila dostatna. U 2020. uvezli smo 69,1 tisuću tona suncokretova ulja, a izvezeno je 42,8 tisuća tona", poručili su iz Ministarstva poljoprivrede.
Međutim, u Ministarstvu gospodarstva sugeriraju da te brojke nisu točne i da Hrvatska proizvodi mnogo više ulja nego što pokazuju službene brojke, ali ih ne navode.
"Podaci o godišnjoj proizvodnji suncokretova ulja značajno su veći od ovih koje navodite i dostatni su za hrvatsko tržište koje ne opskrbljuje samo jedan proizvođač.
Količine zadovoljavaju potrebe Republike Hrvatske, a kupnjom za robne zalihe ponuda na tržištu ne dovodi se u pitanje i trenutno nema opasnosti od nestašice ove robe za potrebe građana", odgovorili su te u potpunosti ignorirali pitanje vezano uz visoku cijenu plaćenu čepinskoj tvrtki.
Dokup zaliha
Prema podacima iz godišnjeg izvješća Tvornice ulja Čepin, ovo dioničko društvo ima kapacitet proizvodnje rafiniranog ulja do 100 tona na dan, u 2021. godini planirali su proizvesti 26.443 tone rafiniranog ulja ukupno, a u godini prije prihod im je iznosio više od 413 milijuna kuna.
Osim vlastitog brenda Tena, tvrtka puni i robne marke za Plodine, Marinero, Trend, Sunčana polja, KTC i mnoge druge. O robnim se zalihama nedavno raspitivao i zastupnik Domagoj Hajduković koji je Vladi Republike Hrvatske uputio pitanje o njihovu stanju, a odgovor je od Ministarstva gospodarstva dobio na sjednici Vlade održanoj 6. svibnja.
Odgovoreno je da je država 20. travnja raspolagala s poljoprivrednim proizvodima kao što su 50.565 tona pšenice, 26.468 tona kukuruza, 910 tona ječma, 40 tona riže, 65 tona tjestenine. Uz to, u zalihama ima 475 tona svinjskog mesa, 1014 tona junećeg mesa, 400 tona mesnih konzervi, 216 tona ribljih konzervi te 6312 tona šećera, a krajem travnja na zalihama je bilo 106.200 litara ulja, 24 tone jaja u prahu, 66 tona polutvrdog i topljenog sira, 187 tona mlijeka u prahu, 148 tona konzerviranog i smrznutog povrća, 32 tone džema, voćnih namaza i marmelade, 494,3 tone soli i začina, 2 tone dječje hrane, 295.104 paketa cjelodnevnog suhog obroka te 266.000 litara vode za piće u bocama.
Ministarstvo je Hajdukovića izvijestilo i o stanju zaliha neprehrambenih proizvoda među kojima, na primjer, imamo 9,7 milijuna litara goriva eurodizel, 5,509.926 litara goriva eurosuper 95, 95 višenamjenskih autocisterni za prijevoz vode, 45 plovila za spašavanje s motorom i prikolicom, 36 agregata, 110 pumpi za vodu i brojne druge artikle. Hajduković, čini se, nije bio zadovoljan tim odgovorom pa je izjavio kako je stanje zaliha slabije nego što je to očekivao.
"Još nisam dobio odgovor na pitanje na što je utrošeno 600 milijuna kuna koje su u veljači, odnosno ožujku osigurane za dokup zaliha, ako je to stanje i nakon dokupa, onda su zalihe zaista manje nego sam očekivao'', izjavio je Hajduković.