Krajem rujna prošle godine premijeru Plenkoviću upućen je prijedlog iz Ministarstva gospodarstva, u vrijeme ministrice Martine Dalić, o osnivanju inovacijskog vijeća RH, tijela koje bi osnovala Vlada i bilo bi odgovorno za upravljanje provedbom nacionalne Strategije poticanja inovacija 2016. - 2020.
Nepuna tri mjeseca kasnije, 22. prosinca 2017., Vlada donosi odluku o osnivanju novoga tijela službenoga naziva Inovacijsko vijeće za industriju RH. Vijeće sastavljeno od 20 članova i jednako toliko njihovih zamjenika moglo je početi s radom. Za predsjednika je imenovan državni tajnik Ministarstva gospodarstva Mario Antonić.
Bez izvještaja
Zadaće tijela su koordinacija provedbe mjera Strategije poticanja inovacije, predlaganje mjera za poboljšanje inovacijskog sustava, donošenje preporuka vezanih za inovacijsku politiku, ali i jedna sasvim konkretna - izdavanje obvezujućih preporuka prema dionicima inovacijskog sustava za koje se utvrdi da ne provode utvrđene mjere, koji su u zaostacima ili odstupanjima.
Vijeće je dužno jednom godišnje podnositi izvješće o radu u Vladi.
Punih devet mjeseci trebalo je Vijeću, zamišljenom kao bitnom razvojnim tijelom, da se prvi put sastane. Uspjeli su sjednicu organizirati 12. rujna ove godine. Jedan od revnijih članova vijeća postavio je negdje u travnju upit zašto se ono ne sastaje, a odgovor koji je primio iz Uprave za investicije, industriju i inovacije Ministarstva gospodarstva bio je, ukratko, da tijela državne uprave kasne s dostavom izvještaja o ostvarenju mjera Strategije, a bez toga nema smisla imati sjednicu vijeća.
Nije raspušteno
Kako bilo, tijelo se sastalo, po zapisniku sa sjednice, prisutno je bilo 17 članova ili zamjenika neprisutnih članova. U velikoj dvorani Ministarstva gospodarstva raspravljalo se dva i pol sata. Usvojen je Poslovnik i raspravljena metodologija odabira članova tematskih inovacijskih vijeća. Sudeći po zapisniku, ključnih odluka za javnost tu nije bilo, no jedan od konkretnijih prijedloga iznio je na kraju sjednice Tome Antičić, državni tajnik za znanost.
Predložio je, naime, da se na sljedeći sastanak Vijeća pozove predstavnik poduzeća Rimac Automobili d.o.o, kako bi Mate Rimac predstavio poslovne ideje. Nakon 12. rujna inovacijsko vijeće se nije sastalo. Nije niti raspušteno. Ipak, u Vladi se ovih dana ponovo spominje “nacionalnog inovacijsko vijeće”, osnovano u srpnju ove godine. Jesu li zaboravili da ga već imaju? To bi se novo vijeće, doznajemo iz Vlade, trebalo sastati prvi put u petak.
Vodit će ga naizmjence ministar gospodarstva Darko Horvat i ministrica znanosti Blaženka Divjak, svatko po šest mjeseci. Sjednicu u petak trebao bi voditi Horvat. Ključna zadaća novoga vijeća je sveukupna koordinacija provedbe Strategije pametne specijalizacije za razdoblje od 2016. do 2020. godine.
Više članova prvog inovacijskog vijeća koje smo kontaktirali nije upućeno u najavu da Vlada osniva drugo inovacijsko vijeće. Ne znaju gasi li se prvo, čemu služi drugo i što je treće. Poznato im je tek da postoje i niža tijela, pet tematskih inovacijskih vijeća. Pitaju se je li možda inovacijsko vijeće, zajedno s tematskim inovacijskim vijećima, dio nacionalnog inovacijskog vijeća?
- Da, ja jesam član inovacijskog vijeća, to je uistinu impozantna skupina, ali nisam upoznat s osnivanjem drugoga vijeća, kaže nam akademik Pavao Rudan i dodaje da, koliko se sjeća, nije dobio obavijest o ukidanju vijeća čiji je član.
Rade bez naknade
Državni tajnik u Ministarstvu znanosti Tome Antičić član je prvoga vijeća i kako je nam je jučer potvrdio, bit će zamjena ministrici Divjak u drugome vijeću. S njim pokušavamo rasvijetliti situaciju s dva umalo pa istoimena vijeća. Antičiću je, dakle, poznato da postoji Inovacijsko vijeće, kao i da Vlada osniva novo inovacijsko vijeće. Čemu to, pitamo.
- Ovo je drugo tijelo - odgovara.
- S istim nazivom? - pitamo.
- Ne baš, ovo ima nacionalno ispred - kaže državni tajnik, po čijem je shvaćanju prvo tijelo zapravo načelno, a drugo bi trebalo biti konkretno.
- Ovo bi trebalo biti jako korisno tijelo, konkretno, što traži od nas i Europska komisija. Imat će konkretne financijske konsekvence. Ovo staro vijeće više je savjetodavno, a ovo novo bit će konkretno. Je li moglo imati drukčije ime, možda. Ovo će novo odlučivati o strukturnim projektima i to baš o onima koji se tiču znanosti i gospodarstva - objašnjava Tome Antičić.
Na upit hoće li prvo vijeće biti ugašeno, državni tajnik nema precizan odgovor, no smatra da bi o tomu trebalo povesti raspravu na sjednici drugog vijeća.
Članovi prvoga vijeća tvrde da dosad nisu primili nikakav honorar. Pravo na financijsku nagradu neće imati niti članovi novoga vijeća.
“Prvo vijeće nije nikad osnovano”
Ministar gospodarstva Darko Horvat na naše je pitanje o dva vijeća istog imena ustvrdio da drugo vijeće – ne postoji.
- Nikad nije službeno osnovano i nikad se nije sastalo – rekao nam je ministar Horvat. Dodao je kako je nacionalno vijeće obveza koja proizlazi iz strategije pametne specijalizacije te da je dio te obveze osnivanje i pet sektorskih inovacijskih centara.
- Oni su potrebni kako bi se mogli raspisivati natječaji, preko kojih imamo osigurano 850 milijuna kuna - rekao je Horvat. Odluka o osnivanju Nacionalnog inovacijskog vijeća neće biti na Vladi jer, objašnjava, niti ne mora biti. Pet sektorskih vijeća bit će osnovano vrlo brzo. (D.K.)