Državna željeznička kompanija HŽ Infrastruktura nedavno je na javnom natječaju za izradu studije za modernizaciju nizinske pruge Zagreb - Rijeka, na dionici Oštarije - Škrljevo, odabrala konzorcij u kojem je podizvođač radova tvrtka čiji su bivši zaposlenici u Njemačkoj pravomoćno osuđeni za korupciju, odnosno za davanje mita kako bi ta njemačka tvrtka prošla na sličnim javnim natječajima u drugim državama.
Unatoč toj činjenici, iako su pri dostavi dodatne dokumentacije bili svjesni da je ova tvrtka osuđena za davanje mita u sličnim postupcima, HŽ Infrastruktura nije smatrala da konzorcij treba isključiti iz postupka odabira nego im je dodijelila posao vrijedan 22,4 milijuna kuna s PDV-om.
Zato je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave sredinom travnja, postupajući po žalbi drugih sudionika natječaja, poništila odluku o odabiru i naložila HŽ Infrastrukturi da žaliteljima plati troškove postupka u iznosu nešto većem od 45.000 kuna.
Sporan proizvođač
HŽ Infrastruktura još je 9. travnja prošle godine raspisala natječaj, pristiglo je sedam ponuda, da bi nakon više od godinu dana kao najpovoljniju odabrala ponudu konzorcija tvrtki Željezničko projektno društvo d.d., Granova d.o.o., Institut IGH d.d., Rijekaprojekt d.o.o. te IPZ., koji su pak kao podugovaratelja naveli tvrtku DB Engineering&Consulting GmbH iz Njemačke.
Dva bivša zaposlenika te tvrtke - na što je upozorio drugi konzorcij koji je izgubio na natječaju, a koji je sastavljen od tvrtki iz Njemačke, Mađarske, Sjeverne Makedonije i iz Hrvatske - u svibnju 2015. pri Općinskom sudu u Frankfurtu osuđena su pravomoćno na novčanu kaznu od 1,6 milijuna eura jer su “izvršili neopravdana plaćanja ili dali neopravdane pogodnosti stranim donositeljima odluka” u Grčkoj, Libiji i Tajlandu u razdoblju od 2003. do 2008., odnosno osuđeni su za korupciju. Slučaj je otvoren 2013. godine, a DB Engineering&Consulting je te godine, spašavajući ugled, otpustio više od 30 menadžera, voditelja projekata i rukovoditelja zbog sumnje da su sudjelovali u podmićivanju dužnosnika u spomenutim zemljama.
No, čelnim ljudima HŽ Infrastrukture to nije sporno, jer pravdaju ih da su kažnjeni prekršajno, ne i kazneno za korupciju, a opravdanje im je bilo i to što je riječ o bivšim zaposlenicima koji sada nemaju utjecaj na poslovanje tvrtke. No, Državna komisija demantira HŽ Infrastrukturu i zaključuje da je uvjet za isključenje tvrtke ispunjen prema našim zakonima jer je riječ o pravomoćnoj presudi za korupciju, bez obzira na to je li riječ o prekršajnom ili kaznenom postupku.
“Ovo tijelo drži da je potpuno neutemeljen navod naručitelja kako se radi o prekršajnoj odgovornosti i da zbog toga nema osnove za primjenu članka 251. Zakona o javnoj nabavi”, piše u obrazloženju rješenja.
U HŽ Infrastrukturi i dalje smatraju da su postupali sukladno zakonima te da je konzorcij pri dostavi ažuriranih dokumenata za konkretnog podugovaratelja dostavio dokumentaciju iz koje je “razvidno da je isti u zemlji poslovnog nastana osuđen za prekršaj, te da je poduzeo određene korektivne mjere sukladno počinjenom prekršaju”.
Nisu isključeni
- Državna komisija je taj žalbeni navod ocijenila osnovanim jer nije bio u dovoljnoj mjeri obrazložen u zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda. Kako je Državna komisija svojim rješenjem vratila predmet na ponovno odlučivanje, HŽ Infrastruktura će postupiti sukladno tome. To ne znači automatsko isključenje ponude čiji je gospodarski subjekt podugovaratelj jer HŽ Infrastruktura može zahtijevati zamjenu spornog podugovaratelja ili neće isključiti podugovaratelja ako je utvrđeno da je poduzeo odgovarajuće korektivne mjere – poručuju u HŽ Infrastrukturi.
Sukob konzorcija
U ovoj državnoj tvrtki uopće se ne zabrinjavaju zbog ove afere, niti planiraju pokrenuti internu istragu u kojoj bi utvrdili je li možda netko od njihovih zaposlenika, kao i oni u Grčkoj, Tajlandu i Libiji, primio mito.
- Nismo pokrenuli internu istragu jer za to nema osnove - poručuju.
Nadalje, HŽ Infrastruktura je u postupku bodovanja stručnjaka umjesto sa 10, dala jednom od voditelja studije konkurentskog konzorcija osam bodova, no tu su imali opravdanje jer je došlo do oprečnih informacija u životopisu i popratnoj dokumentaciji. No, i to je Državna komisija prihvatila kao osnovanu žalbu, jer smatraju da je naručitelj trebao koristiti institut pojašnjenja.
Također, uvažen je i dio žalbe u kojem konkurentski konzorcij tvrdi da nisu bodovali s pet bodova ni znanje hrvatskog jezika za njihova stručnjaka dok HŽ Infrastruktura kaže kako nije dostavljena svjedodžba kao dokaz za to. No, iz dokumentacije je jasno, kažu u Državnoj komisiji, da je taj stručnjak završio Fakultet građevinskih znanosti. I ovdje se zaključuje da je HŽ Infrastruktura trebala tražiti dopunu dokumentacije, ako im je već nešto bilo nejasno.
S druge strane, dali su više bodova nego što su trebali odabranom konzorciju za njihova stručnjaka, iako je bio koordinator, ne i voditelj izrade studije. Dakle, konkurentskom konzorciju nisu dali potrebne bodove za njihova stručnjaka, a dali su više bodova nego što su trebali odabranom konzorciju.
“Naručitelj prema žalitelju i odabranoj zajednici ponuditelja nije postupao na jednak način, što je protivno načelu ravnopravnosti i jednakog tretmana”, zaključuju u Državnoj komisiji.
U HŽ Infrastrukturi i ovdje se pravdaju da nisu krivo bodovali stručnjake.
- Pri ocjeni elemenata ponuda primijenio se isti kriterij za sve ponuditelje, tumačeći pritom dokaze u skladu s odredbama dokumentacije o nabavi. Kako je Državna komisija donijela rješenje da je HŽ Infrastruktura određene dokaze bila dužna nadopuniti, postupit će se u skladu s rješenjem - poručuju.
Dodaju kako je rješenjem Državne komisije poništena odluka o odabiru, a ne predmetni postupak.
- HŽ Infrastrukturi je odluka vraćena na ponovno razmatranje. Postupit će se sukladno rješenju i donijeti nova odluka o odabiru u istom postupku nabave - zaključuju.
Nezahvalno je, kažu, prognozirati koliko će daljnji postupak za ovaj važan državni projekt nizinske pruge još trajati, ali smatraju da značajnih odstupanja od trenutnih rokova neće biti.