GOLEMA IMOVINA

Državna revizija ‘pročešljala‘ Državne nekretnine, sve vrvi od nepravilnosti: Stotine praznih stanova samo su trošak!

Državne nekretnine raspolažu s oko 6.600 stanova, rezidencijalnih zgrada u državnom vlasništvu na 130 lokacija diljem Hrvatske

Ilustrativna fotografija

 Tomislav Kristo/Cropix/Cropix

Čitav niz nepravilnosti pronašla je Državna revizija u poslovanju tvrtke Državne nekretnine d.o.o. kojoj je povjereno upravljanje i raspolaganje ogromnom državnom imovinom - s oko 6.600 stanova, rezidencijalnih zgrada u državnom vlasništvu na 130 lokacija diljem Hrvatske - od Brijuna, preko Zagreba do Vukovara i Dubrovnika.

Revizija je utvrdila da je 2020. bilo 440 praznih državnih stanova za čije je režije, pričuvu i tekuće održavanje ta tvrtka samo u toj godini platila milijun i 600 tisuća kuna, umjesto da od njihova najma ostvaruje prihode. Osim u upravljanju stanovima, Državna je revizija otkrila nepravilnosti i u nizu drugih aktivnosti te tvrtke - u upravljanju dijelom poslovnih prostora, u javnoj nabavi i postupcima jednostavne nabave, u sustavu unutarnjih kontrola, u dodjeli novčanih nagrada za posebne uspjehe u radu, i naknadama članovima Nadzornog odbora....

Revizija je obavljena tijekom 2022., a revizori su češljali usklađenost financijskih transakcija i drugih aktivnosti Državnih nekretnina sa zakonima i njezinim internim aktima u 2020. Zbog niza utvrđenih nepravilnosti, revizija je toj tvrtki čija je direktorica u nadziranom razdoblju, a i prije i poslije njega (od listopada 2017. do kraj travnja 2022.) bila Renata Sabo, a nadređeni ministri do studenog 20020. Mario Banožić, a nakon toga Darko Horvat, izrazila uvjetno mišljenje. To znači da je odredila što tvrtka kojoj je povjereno upravljanje državnim nekretninama čija je vrijednost procijenjena na 3,7 milijardi kuna mora napraviti kako bi svoje poslovanje dovela u okvire zakona i internih akata.

Podsjetimo, Državna revizija korisnicima javnog novca čiji rad nadzire može dati tri vrste mišljenja - povoljno, uvjetno i ono najgore - nepovoljno. Izvješće o reviziji i uvjetno mišljenje o aktivnostima Državnih nekretnina d.o.o. je, skupa s ostalim izvješćima ovog mjeseca upućeno Saboru.

Revizija otkrila 440 praznih državnih stanova koji umjesto prihoda donose samo troškove

Iz nalaza revizije proizlazi da je tvrtka Državne nekretnine u 2020. upravljala s ukupno 4.918 državnih stanova od čega ih je 440 u toj godini bilo prazno. Najaviše ih je, 191 bilo prazno u Zagrebu, 62 prazna državna stana su te su godine bila u Osječko baranjskoj županiji, 50, u Karlovačkoj, 38 u Primorsko goranskoj, a ostali i drugim županijama. Država je na tim stanovima, umjesto zarade imala gubitke - kao što smo uvodno napomenuli na režije, pričuvu i troškove tekućeg odražavanja 440 praznih stanova Državne su nekretnine u 2020. potrošile 1,6 milijuna kuna. Ta je tvrtka, ističe se u nalazu revizije, posljednji javni natječaj za najam 21 praznog državnog stana provela 2016. a od tada do 2020. ih uopće nije raspisivala. "Učinkovito upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske jedan je od ciljeva Strategije upravljanja državnom imovinom u razdoblju od 2019-2025" ističe se u nalazu revizije i dodaje da tvrtka Državne nekretnine u ostvarenju te Strategije sudjeluju u stavljanjem u funkciju nekretnina koje su joj povjerene na upravljanje. S obzirom na to da od 2016. nisu provođeni javni natječaji za davanje stanova u najam, zaključuje revizija, nije učinkovito upravljano imovinom, jer nije provedene mjera koja se odnosi na stavljanje u funkciju nekretnina jer ne ostvaruju prihodi kojima bi se nadoknadili stalni troškovi održavanja imovine.

Državne nekretnine su se u očitovanju opravdavale da one javni natječaj za najam stanova mogu raspisati tek nakon što to odobri nadležno Ministarstvo prostornog uređenja graditeljstva i državne imovine, a da to Ministarstvo od 2016. odluku raspisivanju natječaja nije donijelo.

Istaknimo i to da su se od 2016. koliko je proteklo od zadnjeg natječaja za najam državni stanova do kraja 2020. promijenila tri ministra u čijoj nadležnosti je upravljanje državnom imovinom: Goran Marić, Mario Banožić i Darko Horvat.

Iako u svom ministarskom mandatu od sredine 2019. do studenog 2020. koliko je bio ministar državne imovine, nije donosio odluke o natječaju za najam praznih državnih stanova, Mario Banožić bio je itekako aktivan oko vlastitog stambenog zbrinjavanja. U rujnu 2019. je kao ministar državnih nekretnina, sebi dodijelio na korištenje dužnosnički stan od 92 kvadrata u najužem centru Zagreba, u Gundulićevoj ulici iako u Zagrebu živi bez obitelji i po pravilima mu pripada stan manje kvadrature do one kojeg si je dodijelio. U svibnju prošle godine, Povjerenstvo za sukob interesa ga je kaznilo sa 7000 kuna zbog zloupotrebe prava koja mu kao dužnosniku pripadaju.

Zakupcu skupog državnog poslovnog prostora u Splitu protupropisno odobravali obročnu otplatu duga

U nalazu revizije se uz ostalo se opisuje slučaj iz Splita. Državne nekretnine su u ožujku 2018. u tome gradu dale u petogodišnji zakup veliki poslovni prostor za koji se zakupac obvezao plaćati mjesečni najam od 66.133 kuna bez PDV-a (što je oko 77.000 kuna s PDV-om). Iako je zakupac, prema ugovoru, najam bio dužan plaćati do 5- og u mjesecu za svaki tekući mjesec, već prve godine nije plaćao ništa. Umjesto da na takvo ponašanje reagira odmah, tvrtka Državne nekretnine je neurednom platiši ispostavila prvi račun tek tu veljači 2019. za 11 neplaćenih mjesečnih zakupnina koje su se popele na 845.956 kuna. Iako je bilo jasno da je riječ o zakupcu koji ne plaća, u svibnju 2019. Državne nekretnine su mu odobrile prvu obročnu otplatu duga koji se tada već popeo na 1, 016.248 kuna. Do kraja 2020. Državne nekretnine će tome neplatiši odobriti još dvije obročne otplate- u srpnju u iznosu za dug od 1,253.574 kune i u listopadu za dug od 1.127.574 kune. Dodatne obročne otplate nastalog duga moguće je odobriti samo ako zakupac uredno podmiruje tekuće obaveze najma, što ovdje nije bio slučaj jer zakupac nije u cijelosti podmirivao ni tekući najam ni i prethodno odobrene obročne otplate. Time je, ističe revizija, državna tvrtka koja skrbi o državnim nekretninama prekršila vlastite odluke o odobravanju obročnih otplata, kao i ugovor prema kojem je zakupac bio dužan za tekući mjesec platiti zakup do 5 u mjesecu. U vrijeme obavljanja revizije u travnju 2022. dug ovog zakupca i dalje je iznosio 1,055.765,00 kuna.

Međutim Državne nekretnine su u očitovanju reviziji navele "da se radi o pojedinačnom slučaju koji je otklonjen" te ustvrdile da Odluku o odobravanju otplate dužnicima, nakon otklanjanja poremećaja u naplati potraživanja uzrokovanih posljedicama epidemije Covida, " primjenjuju u potpunosti i bez izuzetka"

Valja podsjetiti da je Maja Đerek, bivša voditeljica Sektora za poslovne prostore u tvrtki Državne nekretnine, 2020. dobila otkaz jer je nadležnima u toj tvrtki, a potom i javno, upozoravala na niz nezakonitih pogodovanja pojedinim zakupcima državnih nekretnina kako poslovnih tako i stambenih. Sud je, zasad nepravomoćno presudio da je taj otkaz bio nezakonit.

Nepravilnosti u obnovi pergole u Vili Kovač na Hvaru

U nalazi revizije opisuje se i slučaj vile Kovač u Hvaru, rezidencijalnog objekta oko koje su se sporili i predsjednik Zoran Milanović i ministar Banožić. Naime revizija je ustanovila u postupku dostave i montaže pergole na terasi vile Kovač koji je koštao od 102.820 kuna, Povjerenstvo za provedbu postupka jednostavne nabave nije sastavilo nikakvu dokumentaciju o toj nabavi ni zapisnike o otvaranju pregledu i ocjeni ponuda. Također nema ni odluke o odabiru ponude, koja po Pravilniku o postupku jednostavne javne nabave mora biti donesene u pisanom obliku. Revizija je utvrdila i da su Državne nekretnine u veljači 2021. povrijedile postupak jednostavne javne nabave pri ugovaranju dopunskog zdravstvenog osiguranja za svoje zaposlenike u ukupnom iznosu 178.500 kuna (1.500 po osiguraniku).

Međutim Vila Kovač nije jedina rezidencijalna nekretnina oko čijeg održavanja i obnove je revizija u 2020. utvrdila nepravilnosti. Od 14 rezidencijalnih objekata kojima upravlja tvrtka čak šest se nalazi se na Brijunima. Probleme je revizija utvrdila u poslu sanacije dviju brijunskih rezidencijalnih vila - Vange i Jadranke.

Sporna obnova na dvjema brijunskim vilama Vangi i Jadranki

U studenom 2020. Državne nekretnine su s odabranom tvrtkom sklopile ugovor o sanacijskom radovima trajektnog pristaništa vile Vanga, vrijedan 921.508 kuna, s rokom dovršetka radova četiri mjeseca od njihova početka. Radovi su počeli sredinom siječnja 2021., ali nisu dovršeni u ugovorenom roku do sredine svibnja 2021. već su od svibnja do srpnja te godine potpisana još tri dodatka ugovoru kojima je vrijednost radova povećana za 67.500 kuna (7,3 posto) a rok njihova dovršetka produljen do kraja kolovoza 2021. No radovi ni u produljenom roku nisu dovršeni pa su u listopadu Državne nekretnine raskinule ugovor s izvođačem.

Revizija u nalazu ističe da Državne nekretnine nisu izvršile obračun izvedenih radova iako su to dužne učiniti, a iz rashoda te državne tvrtke vidljivo je da su izvođaču koji nije ispunio ugovorne obaveze platili 485.212. kuna odnosno polovicu ugovorene vrijednosti radova.

Ništa bolje nije prošla ni obnova vanjskog stubišta vile Jadranke na Brijunima. Za taj su posao Državne nekretnine s odabranim ponuditeljem sklopile ugovor u travnju 2021. u iznosu o 658.474,00 kuna s rokom izvršenja od tri mjeseca od početka radova. Međutim, posao ni ovdje nije dovršen u ugovorenom roku pa su od kolovoza do studenog 2021. sklopljena još tri dodatka ugovoru o produženju rokova, ali i dodatnim radovima od 195.2016 kuna, s tim da ni dodatni troškovi ni materijali nisu iskazani ni u projektu ni u troškovniku. Međutim, ni taj posao nije dovršen u produljenim rokovima, a za izvedene su radove Državne nekretnine do studenog 2021. platila 735.459 kuna ili 86 posto vrijednosti ugovorenog posla.

Iako su u oba navedena slučaja izvođači potpisali plaćanje kazne od 2 posto ukupno ugovorene cijene za svaki dan kašnjenja, Državne nekretnine, ističe se u nalazu revizije, nisu od neurednih izvođača naplatile ugovorne kazne zbog kašnjenja, kao ni jamstva od 10 posto vrijednosti posla zbog neizvršenja ugovorenih radova.

Nepravilnosti pri dodjeli nagrada za ostvarene rezultate i naknada članovima NO

Utvrđene su i nepravilnosti u isplati nagrada za rezultate rada i naknada članovima Nadzornog odbora te državne tvrtke. Naime odlukom uprave predvođene Renatom Sabo je 2020., dakle iste godine u kojoj je Maji Đerek zbog ukazivanja na nepravilnosti uručen otkaz, 17 zaposlenika Držanih nekretnina dobilo novčane nagrade od 1.500 do 5000 kuna "za ostvarene rezultate rada" na što je tvrtka potrošila 29.000 kuna. Međutim, uprava nije dala nikakva obrazloženja koje je to rezultate rada ostvarilo nagrađenih 17 zaposlenika. To, trgovačko društvo, navodi u nalazu revizija uopće nije odredilo mjerljive kriterije za dodjelu nagrada za ostvarene rezultate rada čime bi se osigurala opravdanost, jednoobraznost i transparentnost tih nagrada.

Uz to članovima Nadzornog odbora su 2020. isplaćene naknade u bruto iznosu od 119.99 kuna. Svakome od članova NO isplaćivan je neto iznos od 2000. iako je Odbor u toj godini održao svega četiri sjednice, pa se ispostavilo da je svako od njih u 2020. dobio 24.000 kuna za četiri održane sjednice. Revizije zato nalaže toj tvrtki obračunavati naknade za rad članovima NO prema broju održanih sjednica na kojima su sudjelovali, a ne mjesečni iznos.

Plaća ravnateljice u visini premijerske

Tvrtka Državne nekretnine d.o.o. osnovana je 2014. u mandatu vlade Zorana Milanovića, a tadašnji Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) koji je kasnije u Plenkovićevoj vladi prerastao u Ministarstvo, povjerio joj je upravljanje ogromnim fondom državnih nekretnina. To znači da ta tvrtka donosi odluke o zakupu i najmu državnih nekretnina i brine o njihovu održavanju.

Prema nalazu Državne revizije ta je tvrtka na kraju 2020. imala 119 zaposlenih. Najveća mjesečna neto plaća u te je godine iznosila 21.056 kuna i primala ravnateljica Renata Sabo, što je visina plaće premijera, a najmanja 4.596 kuna. Prosječna plaća u Državnim nekretninama te je godine iznosila 7.789 kuna s tim da zaposleni imaju dodatak za prijevoz, regres, božićnice, uskrsnice, dopunsko zdravstveno osiguranje i 416 kuna mjesečnog dodatka za trošak prehrane.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
04. lipanj 2024 09:53