-
Obilježava se Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
-
Službeni program u Vukovaru počeo u 10 sati
-
Komemorativni program traje i u Škabrnji
-
Plenković: ‘Informacije iz Srbije ne stižu kako bi trebale‘
-
Milanović nije želio dati izjavu novinarima
NOVO 13.39 - Gospićko-senjski biskup Marko Medo poručio je u srijedu iz Škabrnje kako onaj tko obitelji uskraćuje pravo da pokopa svoje mrtve, ne niječe samo njihovu bol, nego i ono što čovjeka čini čovjekom. Naglasio je i kako nas Škabrnja i Vukovar nisu učili mrziti.
„Nijedna majka više ne bi smjela otići s ovoga svijeta, a da ne zna gdje joj počiva dijete“, rekao je biskup u homiliji na 35. obljetnicu stradanja Škabrnje u Domovinskom ratu.
Naglasio je i kako pravda nije osveta; ona je dug koji dugujemo žrtvama. „Zato ih bilježimo i pamtimo, ali ne zato da se osvećujemo, nego da od njih učimo onu višu mudrost križa koja daje snagu da molimo i za neprijatelje, kako bi se obratili sa svoga zloga puta“, poručio je biskup iz župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije.
Na dan napada na Škabrnju, 18. studenoga 1991., mučki je ubijeno i masakrirano 43 civila i 15 hrvatskih branitelja. Ukupno je u Domovinskom ratu to mjesto u zadarskom zaleđu imalo 56 civilnih žrtava i 25 poginulih branitelja.
Tragovi se mogu prikriti, ali istina ne može
Biskup je podsjetio kako su oni koji su počinili zločin u Škabrnji pokušali taj zločin izbrisati: paljenjem kuća, bacanjem tijela u jame, šutnjom. „Tragovi se mogu prikriti, ali istina ne može. Krv nevinih s ove zemlje viče k Bogu. Ne viče za osvetom – viče za istinom, pravdom i sjećanjem. Pred Bogom ništa nije skriveno: nijedan podrum, nijedna jama u Škabrnji, Ovčari, Nadinu i diljem naše Domovine“, naglasio je biskup Medo.
„Sami smo osjetili tu bol na koži svoga naroda. I tu bol više nitko, nijedan narod ne bi trebao doživjeti“, kazao je.
Gospićko-senjski biskup je naveo i kako, gledajući na brojne križeve podignute na mjestima stradanja u Škabrnji i diljem Hrvatske, od Vukovara do Dubrovnika, osjeća da smo shvatili bolje onu duboku mudrost križa – „i svatko tko ovamo dođe otvorena i iskrena srca, otići će ojačan s uzvišenom spoznajom vrijednosti trpljenja nevinoga i nemoćnoga“.
Ti križevi su naša tuga, ali i naš ponos, kršćanski i hrvatski
„Zato su ti križevi ne samo naša tuga, nego i naš ponos, kršćanski i hrvatski“, poručio je.
Naveo je i kako se, dolazeći u Škabrnju, pitao kako u to mjesto unijeti kršćansku nadu, kako govoriti o Božjoj blizini na mjestu gdje su se 18. studenoga 1991. žene, djeca i starci skrivali po podrumima svojih kuća, odakle su bili izvlačeni, ubijani i masakrirani.
„Ljudski razum ne nalazi riječi utjehe za majku čiji je sin masakriran i ubijen, takve riječi možemo pronaći samo onkraj logike ljudskog razuma. U tim podrumima Škabrnje mnogi su, nema sumnje, molili riječima koje je Krist izgovorio na križu: ‚Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?‘“, rekao je biskup i dodao kako su Škabrnjani, ponavljajući Kristov vapaj s križa, na svome križu dokučili spasonosnu snagu Kristove muke i povjerovali da njihova muka nije uzaludna.
Škabrnja i Vukovar nas nisu učili mrziti
Biskup Medo je poručio i kako se Škabrnja ne smije zaboraviti ni onda kad se ugasi svjetlo medijske pozornosti.
„U Škabrnji i Vukovaru danas cijela Hrvatska zastaje pred ranama koje još bole. Nitko nije došao sa željom da u sebi doživi onaj isti duh mržnje koji je razarao Škabrnju i ubijao njezine branitelje i mještane. Povrijedili bismo time nevine žrtve, koje su vjerovale da je bolje nevin podnositi patnju, nego je nanositi drugome“, rekao je biskup.
Naglasio je i da u središte današnjeg obilježavanja ne stavljamo neprijatelja, mržnju niti osvetu, jer nas Škabrnja i Vukovar nisu učili mrziti.
„Narod koji nosi mržnju ostaje rob prošlosti, okovan lancima ogorčenosti, nesposoban graditi budućnost“, istaknuo je biskup i naglasio kako prošlost ne treba zaboraviti, ali ne smijemo biti njezini zarobljenici.
„Ideologije prošlog stoljeća, koje su nastale na laži i mržnji, iza sebe su ostavile jame, logore i spaljenu zemlju. Posljedice takvih ideologija su ovdje, pred nama: grobovi nevinih ljudi, njihove obitelji i ugašena ognjišta. Nijedna zastava, nijedna zvijezda petokraka, nijedan znak nije vrjedniji od djeteta iz škabrnjskog i vukovarskog podruma. Tko to zaboravi, kojoj se god strani priklonio, već je zakoračio na put koji vodi u jamu“, rekao je, uz ostalo, u homiliji u Škabrnji biskup Marko Medo.
13.05 - Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić razgovarao je s reporterkom N1 Katarinom Plantak tijekom Kolone sjećanja u Vukovaru. Govorio je o emocijama koje ga vežu uz stradanje grada, važnosti jačanja Hrvatske vojske, odnosima sa Srbijom te suradnji s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem.
Anušić je istaknuo da su emocije tijekom obilježavanja obljetnice pada Vukovara svake godine sve snažnije.
- S odmakom vremena dobivate potpuno drugačiju dimenziju onoga što se dogodilo 1991. Koliko je ljudi bilo spremno izgubiti život, koliko smo bili slabiji, manje naoružani, a ipak smo ih 1991. zaustavili, a 1995. i pobijedili, rekao je.
Govoreći o stradanju Vukovaraca, podsjetio je na civile koji su nakon pada grada odvedeni na Ovčaru i ondje ubijeni.
- Ovom cestom su na Ovčaru odvedeni civili koji su pogubljeni. Ne smijemo to nikada zaboraviti. Hrvatskoj se nikada ne smije ponoviti ono što se dogodilo 90-ih. Moramo učiti iz povijesti, znati i čuvati sve to. Zato smo ovdje, poručio je.
Anušić smatra da je Hrvatska danas, kada je riječ o obrambenim sposobnostima, neusporedivo snažnija nego početkom Domovinskog rata.
- Danas smo svjetlosnim godinama daleko od 1991. Da smo tada imali oružje koje imamo sada, ne bi se usudili ni krenuti na nas ili bi sve bilo gotovo za nekoliko sati, rekao je.
Naglasio je da sigurnosne okolnosti u svijetu zahtijevaju daljnje jačanje obrambenih sposobnosti.
- Vremena nisu dobra, izazovna su. Hrvatska se mora znati obraniti. Hrvatska vojska mora biti jamac sigurnosti državi i narodu. Nastavit ćemo je opremati, obučavati, naoružavati i čuvati ono što je teško stečeno 90-ih, poručio je ministar obrane.
Na pitanje o naoružavanju Srbije i očekivanjima od nove srbijanske vlasti, Anušić je poručio da je za Hrvatsku najvažnije rješavanje pitanja nestalih osoba iz Domovinskog rata.
- Mi se puno brinemo o tome što oni rade... Neka vrate dokumente o nestalima pa ćemo razgovarati. Srbija mora proći katarzu zbog zločinačkih politika. Sve drugo me ne zanima, zanima me što mi radimo, rekao je.
Dodao je da se nada pomacima s novom vlašću u Srbiji, ali da prvi signali ne daju previše razloga za optimizam.
- Nisam ni optimističan ni pesimističan, čekam da oni nešto kažu. Kad se izjasne o Domovinskom ratu, nestalima i svim zločinima koje su počinili, onda možemo razgovarati, istaknuo je.
Naglasio je da je Hrvatska dosad pokazivala spremnost na suradnju.
- Hrvatska je uvijek pružala ruku, surađivala i bila prijateljski nastrojena. Sve drugo ovisi o njima, poručio je Anušić.
Ministar obrane osvrnuo se i na suradnju s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem, osobito kada je riječ o pitanjima obrane i nacionalne sigurnosti.
- Nije otežana komunikacija. Mi smo dvije različite političke opcije i to je to. U ključnim strategijama se slažemo i radimo na tome da bude kako treba. Bilo bi lakše i bolje da imamo suglasje, rekao je.
Naglasio je da nacionalna sigurnost mora biti iznad političkih razlika.
- Ne treba strahovati za nacionalnu sigurnost, ona je jasna. To je iznad svih političkih opcija i ideala. Politika je samo alat. Naravno da političke odluke utječu i na stanje u Oružanim snagama, ali kada dođe do nacionalne sigurnosti, Hrvatska će svoje nacionalne interese zaštititi na svaki način, poručio je Anušić za N1.
12.55 - U spomen na hrvatske branitelje i civile poginule u agresiji na Vukovar 1991. u srijedu su podno spomenika na Memorijalnom groblju Domovinskog rata državna i druga izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće.
Vijence je podno spomenika položilo i svijeću upalilo izaslanstvo branitelja Vukovara predvođeno posljednjim zapovjednikom obrane grada Brankom Borkovićem.
Polaganjem vijenca i paljenjem svijeća počast žrtvi Vukovara odali su predsjednik Republike Zoran Milanović, izaslanstvo Hrvatskog sabora predvođeno predsjednikom Gordanom Jandrokovićem i Vlade na čelu s predsjednikom Andrejom Plenkovićem.
Vijence je položilo i svijeće zapalilo i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije na čelu s županom Ivanom Bosančićem i Grada Vukovara koje je predvodio gradonačelnik Marijan Pavliček.
Molitvu za žrtve Domovinskog rata Grada Vukovara predvodio je Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit, dok će svetu misu za žrtve iz Domovinskog rata predvoditi vrhbosanski nadbiskup i metropolit Tomo Vukšić.
Prije nego što su položeni vijenci i zapaljene svijeće, deseci tisuća sudionika obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara prošli su u Koloni sjećanja dugoj više od pet kilometara od vukovarske Nacionalne memorijalne bolnice ‘Dr. Juraj Njavro‘ do Memorijalnoga groblja.
Hodajući gradskim ulicama i trgovima mnogi građani bili su ogrnuti hrvatskim zastavama, a sudionike kolone predvodili su hrvatski branitelji i djelatnici vukovarske ratne bolnice.
U koloni su bili i pripadnici Hrvatske vojske, koji su nosili stjegove svih ratnih postrojbi koje su sudjelovale u obrani zemlje, policije kao i članovi brojnih povijesnih postrojbi odjevenih u tradicionalne odore.
12.00 - Na tisuće domoljuba iz svih krajeva Hrvatske, susjedne BiH i drugih zemalja u srijedu u Koloni sjećanja uz nacionalna obilježja prolazi vukovarskim ulicama odajući počast braniteljima i civilima stradalim u agresiji na taj grad u jesen 1991. godine.
Iz srednje Bosne u Vukovar je po prvi put došao 26-godišnji Tomislav. "Već godinama postoji ta želja, a ove se godine i ostvarila. Neizmjerno sam ponosan kada vidim koliko je ljudi danas u Vukovaru, a i ja sam među njima", kazao je uzbuđeno dok u Koloni sjećanja prolazi pored Dvorca Eltz, koji danas izgleda reprezentativno nakon teškog stradavanja u ratu.
"Sve je obnovljeno, ali rane su još uvijek duboke jer tragamo za više od 300 naših sugrađana. I dok ih ne pronađemo nećemo biti mirni", poručio je vukovarski gradonačelnik Marijan Pavliček.
Tridesetogodišnja Jelena iz Zadra kaže kako ne može pojmiti koliko je boli bilo te 1991. u razorenom Vukovaru, koji danas, 35 godina nakon okupacije, izgleda poput svakog drugog grada u Hrvatskoj.
"Pa i bolje", kaže Zadranka dok korača u koloni koja prolazi gradskim ulicama do Memorijalnog groblja iz Domovinskog rata, gdje će državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće.
U Koloni sjećanja je i državni vrh, predsjednik Republike Zoran Milanović i predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković.
Kolonu predvode branitelji grada Vukovara i djelatnici vukovarske ratne bolnice, kojih je od više od tisuću uoči agresije okupaciju grada dočekalo oko 250. Njih 18 ubijeno je 20. studenoga na Ovčari zajedno s 182 druge žrtve.
Mnogi sudionici Kolone sjećanja nose nacionalna obilježja i oznake gradova i mjesta iz kojih dolaze poput Livna, Trogira, Pokupskog, Gospića.. Mogu se vidjeti i cijele obitekji s malom dijecom te puno mladih osoba.
11.55 - Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izrazio je u srijedu ponos na ulogu koju je hrvatska policija imala u Domovinskom ratu i obrani Vukovara navodeći da je u Vukovaru bilo oko 800 hrvatskih policajaca, a 97 ih je izgubilo živote.
„U Vukovaru je u tih sto dana bilo oko 800 pripadnika hrvatske policije, 97 su izgubili živote“, izjavio je Božinović u vukovarskoj Koloni sjećanja koja je i ove godine okupila mnoštvo ljudi, njih oko sto tisuća.
Hrvatska se u srijedu spominje žrtava Vukovara i Škabrnje i tragedije koju su ta dva mjesta proživjela prije 35 godina. Vukovar je tri mjeseca odolijevao napadima višestruko jačeg neprijatelja, snaga Jugoslavenske narodne armije i srpskih paravojnih snaga. Nakon 87 dana opsade, 18. studenoga 1991. slomljena je njegova obrana, a grad je razoren do temelja. Tisuće ljudi izgubile su živote, a stanovnici i branitelji završili su u logorima ili progonstvu.
Naglasio je i kako u Vukovaru nije bila angažirana samo Policijska uprava vukovarsko-srijemska, nego i brodska, „bio je i Varaždin, i Čakovec i Lučko, koje je od početka do kraja rata bilo na svim ratištima“.
„Jako smo ponosni na ulogu policije u Domovinskom ratu“, naglasio je ministar unutarnjih poslova, tumačeći kako je neusporedivo s drugim policijama u svijetu da se policija prva suprotstavila u ratu, dok nije ustrojena vojska.
Te prve ratne godine policija je bila jedina organizirana snaga koja je mogla pružiti otpor neprijatelju, podsjetio je.
Izrazio je zadovoljstvo povjerenjem koje građani imaju u policiju i naglasio kako se ono stječe svaki dan.
Ocijenio je i kako Kolona sjećanja prolazi dostojanstveno, te izrazio zadovoljstvo što ni ove godine nema njezine politizacije.
Ovo nije ni prigoda, ni dan, ni trenutak za bilo kakvo politiziranje. Sve što vidimo prolazi dostojanstveno kao što je dostojanstven i Vukovar, rekao je ministar i naglasio kako je taj grad bio izložen razaranjima i nasilju, ali je kroz sve izašao uspravan i dostojanstven.
Naglasio je i kako su emocije u Vukovaru uvijek posebne, „kao što je i Vukovar poseban grad, s posebnom porukom“.
Primijetio je i kako su stasale generacije mladih koji nemaju osobna sjećanja na vrijeme bitke za Vukovar i stvaranja hrvatske države te poručio kako je dobro da se informiraju, uče o povijesti Vukovara i hrvatske države.
„Te dvije stvari su jako povezane“, izjavio je Božinović.
11.10 - Ministri u hrvatskoj Vladi Tonči Glavina, Oleg Butković, Tomislav Ćorić i Alen Ružić odali su u utorak počast civilnim žrtvama i braniteljima Škabrnje, obilježavajući 35. godišnjicu stradanja toga mjesta u Domovinskom ratu.
Ministri su istaknuli važnost očuvanja sjećanja na žrtve i prenošenja istine o Domovinskom ratu na mlađe generacije.
Ministar turizma Tonči Glavina izrazio je duboko poštovanje i pijetet prema svim žrtvama Vukovara i Škabrnje, ali i svim žrtvama Domovinskog rata, istaknuvši da su ta mjesta branili ljudi iz cijele Hrvatske, dijaspore, ali i stranci.
"Najljepše je vidjeti na ovom događanju da iz godine u godinu ne opada broj ljudi koji dolaze i u Škabrnju i u Vukovar. Naprotiv, brojke rastu, i unatoč lošem vremenu ljudi uvijek dođu iskazati svoje poštovanje", rekao je Glavina na obilježavanju.
Dodao je kako je očuvanje sjećanja na žrtvu i poginule jedna od najvećih odgovornosti prema budućim generacijama.
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je kako je zadaća svih čuvati uspomenu na žrtve, ali i istinu o onome što se dogodilo u Škabrnji.
"Zato je bitno da Škabrnja živi ne samo danas u našim sjećanjima, nego svaki dan. Naša je zadaća da izgrađujemo bolje društvo i bolju Hrvatsku, upravo zbog onoga što se ovdje dogodilo, ne samo u Škabrnji nego i u Vukovaru, ali u cijelom Domovinskom ratu i u našoj prošlosti koja je bila vrlo burna i teška", kazao je Butković.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić izjavio je da sjećanje na ratne događaje u svima nama izaziva tjeskobu i žalost. "Iako godine prolaze, 35 je godina prošlo, sjećanje na te trenutke i na žrtvu koju su naši branitelji i civili dali u to vrijeme nikada ne smije izblijediti", naglasio je Ćorić.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić kazao je da se puna težina ratnih događaja shvaćala postupno, kako su prolazili dani.
"Drago nam je da nove generacije nisu to iskusile, ali osjećamo zato potrebu da im kroz edukaciju približimo ono što moraju znati o temeljima ove države i vrijednostima na kojima danas izgrađujemo neke nove vrijednosti, ali neodvojive od osnutka države i krvave borbe koja je osnova naše slobode", rekao je Ružić.
11.04 - Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, koji sudjeluje u Koloni sjećanja u Vukovaru, razgovarao je s reporterkom N1 Katarinom Plantak o obilježavanju obljetnice pada grada, potrazi za nestalim osobama i očekivanjima od nove vlasti u Srbiji.
"Studeni je najtužniji mjesec u godini, a današnji dan najtužniji u tom mjesecu. U Koloni odajemo počast žrtvama, stradalima, ubijenima i nestalima, ne samo hrvatskim braniteljima nego i nasilno odvedenim civilima", rekao je Grlić Radman.
Istaknuo je kako sudionici Kolone sjećanja nastoje barem dijelom osjetiti bol i patnju koju su proživljavali stanovnici Vukovara te podijeliti te teške trenutke. Naglasio je i da neriješeno pitanje nestalih osoba i dalje snažno opterećuje hrvatsko društvo.
"Teško je, to opterećuje društvo. Još tragamo za nestalima. Očekujemo od nove srbijanske vlasti više razumijevanja i konkretnu suradnju", poručio je ministar.
Govoreći o suradnji sa Srbijom, Grlić Radman naglasio je da Hrvatska ne čeka političke promjene u susjednoj zemlji kako bi nastavila raditi na rasvjetljavanju sudbine nestalih osoba.
"Mi ne čekamo promjene vlasti kako bismo adresirali to pitanje. Koristimo i naše aktivnosti u međunarodnoj zajednici, bilo kroz tijela UN-a za ljudska prava, Vijeće Europe, ali i Europsku uniju", rekao je.
Podsjetio je da je Srbija zemlja kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji te da se pitanje nestalih odnosi i na pregovaračko poglavlje 23, koje obuhvaća pravosuđe i temeljna prava.
"To je pitanje koje stoji i mora biti riješeno. Sada je na Srbiji i njezinim tijelima da nastave raditi i surađivati kako bismo pronašli nestale osobe čije obitelji još uvijek čekaju odgovore", poručio je.
Ministar je naglasio da pronalazak nestalih nije samo politička i društvena obveza nego i dug prema njihovim najbližima.
"Mi nemamo samo dug prema društvu i zajednici nego i prema obiteljima koje ih traže", zaključio je Grlić Radman dodajući kako pitanje nestalih "nije otvoreno pitanje, nego obligacija".
"Nije stvar u popuštanju ili ne. Mi nećemo pristati na članstvo, odnosno na zatvaranje otvorenih poglavlja dok se ne riješe ta vrijednosna pitanja", kaže Grlić Radman govoreći o pristupanju Crne Gore EU-u.
NOVO, 10.54 - Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava izjavio je u srijedu, na Dan sjećanja u Vukovaru, da su kod svih koji vole taj grad i državu pomiješani osjećaji ponosa i tuge jer je, unatoč tolikim žrtvama, ostvaren cilj - samostalna, demokratska i slobodna hrvatska država.
“Ne može biti drugačije nakon tolikih žrtava, tolikog stradanja, a opet cilj je ostvaren”, rekao je Penava novinarima na obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, 35 godina nakon pada grada.
Ustvrdio je da iz godine u godinu raste broj sudionika Kolone sjećanja, među kojima je velik broj mladih.
“Činjenica da je grad prepoznat i od države, da je kroz zakonske odredbe i na svaki drugi način proglašen mjestom posebnog domovinskog pijeteta govori dovoljno za sebe”, rekao je.
Ocijenio je kako bi o tome jesu li svi zadovoljni ponajprije trebalo pitati hrvatske branitelje.
“Mislim da je njima svima srce na mjestu što su ostvarili ponajprije slobodnu državu, a onda dočekali i priznanje od hrvatskog društva koje ih neizmjerno poštuje i cijeni svu njihovu žrtvu, tako to i treba biti”, rekao je.
Zahvalio je braniteljima, svima koji su došli u Vukovar te onima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i svijetu koji su sinoć ili će danas upaliti lampione u svojim prozorima.
“To je ta vukovarska Hrvatska. To je taj duh hrvatskog naroda. To je ono što se iskovalo u najtežim vremenima”, poručio je.
Upitan nada li se lakšoj suradnji sa Srbijom u traženju nestalih, Penava je rekao da se nada značajnim pomacima.
“Relaksirala bi se situacija između dvije države i dva naroda u značajnoj mjeri”, rekao je.
10.37 - Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je u srijedu kako su i 35 godina od vukovarske tragedije sjećanja i dalje snažna te poručio kako iz povijesti treba učiti, sjećati se žrtava i iskazivati im poštovanje.
„Prošlo je 35 godina, više od trećine stoljeća, bez obzira na to, sjećanja su snažna“, izjavio je Jandroković u Vukovaru, napominjući kako se prema najavama očekuje da će u grad doći više od sto tisuća ljudi.
Učinit će to kako bi odali počast hrvatskim braniteljima, liječnicima i medicinskom osoblju vukovarske bolnice, svim civilnim žrtvama, svim ubijenima, nestalima i svima koje još uvijek tražimo, rekao je.
Hrvatska se u srijedu spominje žrtava Vukovara i Škabrnje i tragedije koju su ta dva mjesta proživjela prije 35 godina. Vukovar je tri mjeseca odolijevao napadima višestruko jačeg neprijatelja, snaga Jugoslavenske narodne armije i srpskih paravojnih snaga. Nakon 87 dana opsade, 18. studenoga 1991. slomljena je njegova obrana, a grad je razoren do temelja. Tisuće ljudi izgubile su živote, a stanovnici i branitelji završili su u logorima ili progonstvu.
„Vukovar, ne samo da je simbol zajedništva, on je zajedništvo sam po sebi, on je simbol hrvatske hrabrosti, hrvatske borbe za slobodu, za neovisnost, ali i muke koju smo kao narod prošli“, naglasio je Jandroković.
Istaknuo je kako se treba prisjetiti tih dana posebno zbog mladih naraštaja.
„(Treba) ih podsjetiti da smo slobodu platili krvlju, podsjetiti ih na povijesne činjenice da su Vukovar rušili i ubijali oni koji su nosili četničke kokarde, ali i koji su nosili zvijezde petokrake, dakle dvije različite ideologije ujedinjene u mržnji prema hrvatskom narodu, prema njegovoj želji za neovisnom državom“, rekao je predsjednik Sabora.
Poručio je i kako iz povijesti treba učiti, kako se treba sjećati žrtava, iskazivati im poštovanje i zauvijek iskazivati zahvalnost hrvatskim braniteljima.
10.32 - Gradonačelnik Vukovara Marijan Pavliček poručio je na 35. obljetnicu stradanja grada da Kolona sjećanja mora ostati mjesto zajedničkog odavanja počasti žrtvama, bez politizacije.
Istaknuo je da su ove godine na čelu Kolone liječnici i medicinsko osoblje ratne vukovarske bolnice, kojima se na taj način odaje počast za njihov doprinos tijekom obrane grada, kada su u iznimno teškim i nehumanim uvjetima bili velika potpora hrvatskim braniteljima.
„Njima smo htjeli odati ove godine počast, da budu zajedno s hrvatskim braniteljima na čelu ove kolone”, izjavio je Pavliček.
Naglasio je kako su na dan obilježavanja obljetnice svi sudionici kolone jednaki, bez obzira na svjetonazor, vjeroispovijest ili političku pripadnost, jer ih okuplja zajednički cilj – odavanje počasti žrtvi Vukovara.
„Ovdje smo svi isti, od najviših do najnižih, jer smo svi došli s jednim ciljem, a to je iskreno se pokloniti žrtvi Vukovara”, poručio je.
Istaknuo je i da Grad Vukovar kao domaćin ne smije dopustiti podizanje političkih tenzija.
„Dok sam ja ovdje, neću dozvoliti politizaciju Kolone sjećanja radi 2.717 poginulih, ubijenih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja i civila, jer svaka ta brojka je jedno ime, jedan život, nečija majka, dijete, sin”, zaključio je gradonačelnik Vukovara.
10.23 - Upravo je krenula Kolona sjećanja, evo još fotografija iz Vukovara.
10.17 - Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić i koordinatorica stranke Možemo Sandra Benčić poručili su u srijedu iz Vukovara da pitanje nestalih u Domovinskom ratu mora ostati politički i društveni prioritet jer više od 1700 obitelji još čeka odgovore o sudbini svojih najmilijih.
"Želim da Vukovar ostane nacionalno pitanje, a ne stranačko, da bude mjesto zajedništva, neovisno o političkom opredjeljenju, da živi za danas, za mlade, za sutra", rekao je Hajdaš Dončić.
Govoreći o potrazi za nestalima, ocijenio je kako država radi koliko može, ali riječ je o pitanju kojem treba nastaviti posvećivati najveću moguću pozornost i raditi pritisak na Srbiju.
"1700 nestalih, to je pitanje Hrvatske, ali i pitanje svake obitelji koja još traži nekoga", kazao je.
Upitan očekuje li da će promjena vlasti u Srbiji donijeti pomake u pronalasku nestalih, Hajdaš Dončić je odgovrio kako je skeptičan jer je riječ o šarolikoj skupini ljudi i političkih opcija, a vrijeme će pokazati kako će se postaviti prema tom pitanju.
"Jedno od ključnih pitanja je i pitanje odnosa prema agresiji na Hrvatsku", dodao je.
Benčić je istaknula da je pitanje nestalih temeljno ljudsko pitanje oko kojega ne bi smjelo biti političkih sporova.
"Ove godine naš Klub zastupnika, kao i naši predstavnici iz braniteljske grupe, koji su također s nama ovdje, žele u prvi plan staviti pitanje nestalih kao jedno od primarnih pitanja koje naše društvo, država pa i mi koji smo članovi parlamenta moramo riješiti", rekla je.
Više od 1700 obitelji još uvijek ne zna gdje su njihovi najmiliji i zbog njihovog mira i zbog onoga što im dugujemo, to pitanje moramo staviti kao politički i društveni prioritet, naglasila je.
Dodala je kako je frustrira i žalosti što se ni nakon toliko godina sudbina velikog broja nestalih nije razriješila, a mnogi koji će sudjelovati u vukovarskoj Koloni sjećanja i dalje ne znaju gdje su njihovi najmiliji.
"Zato kažemo da je to nama kao političkoj stranci i predstavnicima u parlamentu apsolutni prioritet, koji ćemo u narednim mjesecima i godinama, nadam se, napokon razriješiti", poručila je.
10.05 - U Vukovar je stigao predsjednik Vlade Andrej Plenković.
"Velika obljetnica za Hrvatsku i hrvatski narod. Lijepo je da će Kolonu predvoditi liječnici i osoblje vukovarske bolnice koja je bila utočište svima koji su od velikosrpske agresije branili Vukovar", rekao je premijer.
"Vukovar je grad koji danas ima posebnu ulogu i u politčkom životu i u prioritetima Vlade", poručio je Plenković nabrajajući kako je sve Vlada pomogla ovom gradu. S takvim aktivnostima Vlada će nastaviti i dalje.
Zahvalio je braniteljima i poručio da se nastavlja potraga za nestalima.
Na pitanje očekuje li bolju suradnju s novim srpskim vlastima, Plenković kaže kako informacije, nažalost, ne stižu onako kako bi trebale. Zahvaljujući hrvtskim službama uspijevaju se saznati informacije o nekim lokacijama pa je pronađena lokacija na kojoj je bilo tijelo Jean Michela Nicoliera i još nekih branitelja. Od nove srpske vlasti očekuje bolji dijalog.
Na pitanja o drugim temama nije htio razgovarati, rekao je da je danas u Vukovar došao da bi odao počast žrtvama i braniteljima.
U vukovarskoj Koloni sjećanja bit će i predsjednik Republike Zoran Milanović, no on je po dolasku u Vukovar odbio dati izjavu novinarima.
10:02 - Obilježavanje 35. obljetnice zločina koji su u Škabrnji 18. studenoga 1991. počinili pripadnici bivše JNA te srpskih paravojnih postrojba pod zapovjedništvom Ratka Mladića, počelo je okupljanjem sudionika komemoracije na zapadnom ulazu u mjesto u naselju Ambar, na početku Ulice 18. studenoga 1991.
U Škabrnju iz svih dijelova Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine pristižu građani, izaslanstva Zadarske i susjednih dalmatinskih županija, predstavnici braniteljskih i civilnih udruga, saborski zastupnici...
U programu Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, na obilježavanju 35. obljetnice stradanja Škabrnje, sudjeluju potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić, ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić, ministar turizma i sporta Tonči Glavina te ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić.
Izaslanik Predsjednika Republike je predstojnik Ureda Predsjednika Republike Orsat Miljenić.
U 10 sati kreće Kolona sjećanja - mimohod do Spomen-obilježja masovne grobnice gdje će uz članove obitelji poginulih branitelja i civila vijence položiti službena izaslanstva.
Nakon mise za domovinu i sve poginule u Domovinskom ratu u župnoj Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, koju će predvoditi biskup Gospićko-senjske biskupije Marko Medo, u 12 sati krenut će mimohod Korak po korak, do Spomen-obilježja na Mjesnom groblju sv. Luke, a u 12.30 sati bit će položeni vijenci i zapaljene svijeće za civile i hrvatske branitelje kod Središnjeg križa.
9.54 - Potpredsjednik Vlade Tomo Medved u srijedu je „otvorenom ranom“ iz Domovinskog rata nazvao potragu za nestalima, njih 1.725, i potvrdio kako je jedan od modela pritiska na Srbiju, ne bude li pokazala volju za rješavanjem ovoga pitanja, usporavanje njezina puta prema EU.
„Naravno da je, i premijer i Vlada puno su puta komunicirali da je to jedan od osnovnih uvjeta koji moraju ispuniti“, odgovorio je Medved, gostujući na Hrvatskom radiju na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Naglasio je i kako se uz te uvjete vezuje i priznavanje postojanja koncentracijskih logora i obeštećenje logoraša i niz drugih pitanja. „Poglavlje 23 je posebno važno i zato ćemo ustrajno tražiti informacije, ali i dati im do znanja da dok ne smognu snage suočiti se s ulogom Srbije u agresiji na Hrvatsku, sa zločinima koje su ovdje činili, da je zatvaranje poglavlja 23 jednostavno isključeno“, naglasio je ministar hrvatskih branitelja.
Podsjetio je pritom da Hrvatska još uvijek traga za 1.725 nestalih osoba, od kojih je 389 hrvatskih branitelja. Najveći broj nestalih, njih 539, je iz hrvatskog Podunavlja, samo iz Vukovara, njih 320, te s Banovine, njih 463.
Nestale osobe su otvorena rana iz Domovinskog rata, istaknuo je Medved i poručio kako će ih Hrvatska neumorno nastaviti tražiti. Potvrdio je kako još uvijek postoji zavjet šutnje kod ljudi koji imaju konkretne informacije o nestalima te pozvao sve koje o tome nešto znaju da s „punim povjerenjem“ dostave informacije nadležnim institucijama.
Upitan koliko će dolazak nove vlasti u Srbiji olakšati potragu za nestalima, Medved je naveo kako u Srbiji postoji tijelo zaduženo „koordinirati u tom procesu“, no da je niz hrvatskih zahtjeva, koji su konkretni, ostao bez odgovora.
„Nama je poznato, imamo dokumente iz kojih je vidljivo tko je, imenom i prezimenom, dužnošću, od sloma obrane Vukovara do veljače 1992. u Vukovaru i okolici provodio asanaciju (premještanje posmrtnih ostataka) kako su je oni zvali“, rekao je Medved.
„Naše traženje je da Srbija pozove te osobe. Intenzivna su naša traženja usmjerena prema srbijanskim vlastima da otvore arhive, gdje su zapisnici, drugo, da se pozovu te konkretne osobe i da daju informaciju gdje su premještali te posmrtne ostatke“, naveo je.
Medved je istaknuo kako činjenica da je Hrvatska iz masovne grobnice na Petrovačkoj doli, području koje je nekoliko desetljeća služilo kao odlagalište otpada, pronašla posmrtne ostatke 39 osoba, „jasno ukazuje na njihov zločinački karakter“.
„Nakon što su ubili ljude, (slijedila su) premještanja i pokušaj prikrivanja“, kazao je i poručio da Hrvatska nikada neće odustati u potrazi za nestalima.
„Nikada ne odustajmo, to je najveći prioritet i Ministarstva i Vlade prema stradalnicima Domovinskog rata i hrvatskim braniteljima“, naglasio je.
Otkrio je i žive li ti ljudi, koji su sudjelovali u premještanju posmrtnih ostataka, u Hrvatskoj.
„Osobe koje su vodile taj proces žive u Srbiji, možda netko od počinitelja, konkretnih izvršitelja živi u Vukovaru, ali ovdje primarno govorimo o ljudima koji su nosili organizaciju, bilo u redovima tzv. JNA kao zapovjednici, bilo kao stručno osoblje iz drugih ustanova u Srbiji“, kazao je i opetovao kako za sve njih Hrvatska posjeduje točne dokumente o što su činili, tko je za te aktivnosti nagrađen, tko je promaknut, dobio odlikovanja.
„Na temelju svega što nam je poznato tražimo konkretnu informaciju gdje su nestale osobe“, naglasio je potpredsjednik Vlade.
Jednom od najzahtjevnijih lokacija s kojom se Hrvatska susrela tragajući za nestalima, ministar hrvatskih branitelja označio je Petrovačku dolu.
„Pune dvije godine provodili smo probna iskapanja na dubini od 17 metara na tada aktivnom odlagalištu, pronašli ostatke i identificirali njih 38“, naveo je i naglasio kako se intenzivno nastavlja s pretraživanjem tog lokaliteta.
„Nećemo nikada stati“, istaknuo je i dodao da se isto postupa i na Banovini i na lokaciji Priljevo na ulazu u Vukovar, gdje također postoje indicije o mogućem postojanju masovne grobnice.
9.43 - Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić stigao je u Vukovar na Dan sjećanja, gdje se prisjetio događaja otprije 35 godina. Komentirao je koliko ga frustrira što još traje potraga za nestalima. Srbija od 2014. nikakve podatke nije dala po tom pitanju.
- Još se 320 ljudi traži i više od 1700 u cijeloj Hrvatskoj. Često smo ovdje na identifikaciji, najčešće na Petrovačkoj doli. Užasno je vidjeti ljude koji pate i 35 godina nakon - komentirao je Turudić za N1.
Naglasio je da se nikada neće odustati od traganja, ali ni procesuiranja odgovornih za zločine.
9.29 - Čakovec je i ove godine pokazao da sjećanje na Vukovar nije samo dio povijesti, već živa vrijednost koja povezuje generacije. U sklopu obilježavanja 35. obljetnice stradanja Vukovara i Škabrnje, pod geslom "I u mom gradu Vukovar svijetli", čakovečkim ulicama prošla je Kolona sjećanja u kojoj su sudjelovali i policijski službenici Policijske uprave međimurske, odajući počast svim žrtvama Domovinskog rata.
Posebno emotivan trenutak dogodio se jučer, 17. studenoga u 19:30 sati, u Vukovarskoj ulici, gdje je svečano otkrivena maketa Vukovarskog vodotornja - simbola nepokolebljivosti, hrabrosti i otpora grada heroja.
Iza ovog vrijednog projekta stoji inicijativa braniteljskih udruga, koju je podržao načelnik Policijske uprave međimurske Ivan Sokač. Prepoznajući važnost ideje, povezala je inicijatore s ravnateljima škola i pomogla da se projekt u iznimno kratkom roku pretvori u stvarnost.
Maketa je nastala zahvaljujući učenicima Graditeljske škole Čakovec i Tehničke škole Čakovec, koji su je izrađivali tijekom praktične nastave, pod stručnim nadzorom svojih profesora te uz svesrdnu podršku ravnatelja Damira Srneca i Dražena Blažeke. Njihov trud i predanost dali su projektu posebnu vrijednost - jer simbol Vukovara u Čakovcu nisu podigli samo odrasli, već i mladi koji su kroz vlastiti rad pokazali koliko im znači očuvanje sjećanja.
U samo tri tjedna od pokretanja inicijative, Grad Čakovec izdao je potrebnu suglasnost, pripremljen je plato za postavljanje, a učenici su izradili maketu u koju je ugrađeno gotovo 400 kilograma aluminija. Upravo brzina realizacije, zajedništvo i nesebičan angažman svih uključenih čine ovaj projekt još vrjednijim.
Svečanost otkrivanja obilježio je i emotivan govor Zvonka Horvatića, branitelja Vukovara, čije su riječi podsjetile okupljene na težinu žrtve, bol, ali i ponos koji ostaje nakon 35 godina, dok je molitvu je predvodio fra Franjo Jesenović.
9.00 - Građani su se počeli okupljati za Kolonu sjećanja.
8.45 - Obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, pod nazivom „Hrabrost, žrtva, sloboda“, počet će u 10 sati prigodnim programom u krugu vukovarske bolnice. Nakon programa krenut će Kolona sjećanja, koja će proći 5,5 kilometara do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata, gdje je oko 12.30 sati predviđeno polaganje vijenaca državnog vrha i drugih izaslanstava.
Predsjednik Republike Zoran Milanović potom će položiti vijenac na Ovčari, a u 13 sati na ulazu u Memorijalno groblje bit će služena misa koju će predvoditi vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić. Premijer Andrej Plenković i predsjednik Sabora Gordan Jandroković položit će vijence na Ovčari nešto prije 15 sati.
8.40 - Obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Škabrnje počet će okupljanjem sudionika u 9.20 sati na zapadnom ulazu u mjesto, a u 9.45 sati počet će komemorativni program. U 10.15 sati krenut će Kolona sjećanja do Spomen-obilježja masovne grobnice, gdje je predviđeno i polaganje vijenca.
U 11.30 u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije bit će služena misa za sve stradale u Domovinskom ratu. Program će se nastaviti hodom do mjesnog groblja sv. Luke, gdje će biti položeni vijenci kod središnjeg križa. Obilježavanju će nazočiti potpredsjednici Vlade Oleg Butković i Tomislav Ćorić, ministri Ivan Šipić, Tonči Glavina i Alen Ružić te izaslanik predsjednika Republike Orsat Miljenić.
Ulice hrvatskih gradova sinoć su obasjale svijeće. U Sinju ih je upaljeno više od 5.000 u večeri sjećanja na Vukovar, Škabrnju i sve žrtve Domovinskog rata kao zahvala onima koji su svoje živote dali za slobodu Hrvatske.
Središnji dio večernjeg programa započeo je svetom misom u Bazilici Čudotvorne Gospe Sinjske, koju je predvodio gvardijan fra Marinko Vukman. U propovijedi je podsjetio na žrtvu hrvatskih branitelja i patnju obitelji poginulih i nestalih, naglasivši kako „oprost ne znači zaborav, a ljubav ne znači odricanje od istine i pravde“.
Nakon svete mise uslijedio je mimohod sjećanja od bazilike prema Vukovarskoj ulici. Mnogobrojni Sinjani, hrvatski branitelji, članovi braniteljskih i civilnih udruga, predstavnici gradskih institucija, djeca i mladi gradskim su ulicama nosili upaljene lampione. Hrvatski vojnici nosili su zastavu Republike Hrvatske i zastave brigada, dok su se sa zvonika sinjske bazilike oglašavala zvona u spomen na sve poginule i nestale u Domovinskom ratu.
Mimohod je završio kod Doma mladih u Vukovarskoj ulici, gdje su okupljeni položili lampione, a gvardijan fra Marinko Vukman predmolio je molitvu i odrješenje za sve poginule i nestale hrvatske branitelje te civilne žrtve Domovinskog rata.
U danu sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje i sve žrtve Domovinskog rata položeni su vijenci i zapaljene svijeće u Spomen-parku hrvatskih branitelja, ispred zgrade Gradske uprave, te kod biste prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.
Počast su odali gradonačelnik Miro Bulj, predstavnici Gradskog vijeća, MORH-a, braniteljskih i civilnih udruga i političkih stranaka.
Više od 5.000 svijeća u Sinju je u utorak upaljeno zahvaljujući zajedničkom angažmanu Grada Sinja, braniteljskih i civilnih udruga te građana koji su se odazvali obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, izvijestio je taj grad u srijedu ujutro.
Hrvatska se u srijedu spominje žrtve Vukovara i Škabrnje i tragedije koju su ta dva mjesta proživjela prije 35 godina.
Vukovar je tri mjeseca odolijevao napadima višestruko jačeg neprijatelja, snaga Jugoslavenske narodne armije i srpskih paravojnih snaga. Nakon 87 dana opsade, 18. studenoga 1991. slomljena je njegova obrana, a grad je razoren do temelja. Tisuće ljudi izgubile su živote, a stanovnici i branitelji završili su u logorima ili progonstvu.
Istoga dana, u Škabrnji je počinjen težak zločin nad civilima i braniteljima. Ubijeno je 58 osoba, među njima žene, djeca i stariji.
Škabrnja je uz Vukovar postala simbol hrvatskog stradanja i otpora u Domovinskom ratu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....