ANALIZA

DVIJE MILIJARDE KUNA UMJESTO NA PROJEKTE POTROŠILI NA PLAĆE U Ministarstvu financija ostali u šoku kad su vidjeli na što gradovi troše novac

Profimedia, Alamay

Senj, Dubrovnik, Split, Varaždin

 

Jedinice lokalne samouprave prošlu su godinu završile u suficitu od gotovo 2 milijarde kuna jer se država u potpunosti odrekla prihoda od poreza na dohodak, no kako neslužbeno doznajemo, umjesto da su taj novac utrošile na investicije, sufinanciranje fondova EU ili smanjile porezno opterećenje građana, velik dio njih povećao je rashode za zaposlene i broj zaposlenih.

Iako Ministarstvo financija još prikuplja financijska izvješća, pa nam shodno tome nisu mogli reći koliko je povećana ukupna svota za plaće lokalnih činovnika, ovu informaciju potvrdilo nam je nekoliko sugovornika iz različitih ministarstava, ali i iz lokalne samouprave.

Suficit

Neslužbene informacije koje smo dobili, a koje nisu još potpune, govore da je broj zaposlenih u JLS-ima za oko 200 veći u odnosu na 2017. Na kraju 2017. ukupan broj službenika i namještenika bio je 13.744, a od tog broja samo ih je u Gradu Zagrebu gotovo 3000.

U Ministarstvu financija, kažu nam sugovornici, ostali su nemalo iznenađeni i šokirani kada su nakon preliminarnih rezultata financijskih izvješća shvatili da su gradovi, općine, a manje i županije, umjesto na investicije, dio novca kojeg se država odrekla potrošili na plaće. O kojem se iznosu radi, nije još poznato.

I dok je, s jedne strane, Vlada u poreznim izmjenama rasteretila građane i poduzetnike za 6,3 milijarde kuna, jedinice lokalne samouprave, unatoč povećanim prihodima i značajnom suficitu ne planiraju smanjenja niti ukidanje prireza, a sada vidimo da s druge strane povećavaju trošak za plaće kao i broj zaposlenih.

Budući da još nemamo konkretne brojke, nasumično smo analizirali financijska izvješća pojedinih jedinica lokalne samouprave, s time da Zagreb još nije objavio izvješće. Tako je, primjerice, Grad Senj, na čijem je čelu HDZ-ovac Sanjin Rukavina, povećao rashode za zaposlene čak za trećinu - u 2017. trošili su 7,8 milijuna kuna na plaće, a prošle godine čak 10,3 milijuna kuna, što znači da je došlo do značajnijeg povećanja broja zaposlenih. Zbog izmjene zakona prihodi su im se povećali za 30 posto, sa 39,8 milijuna kuna na čak 51,4 milijuna kuna, što znači da su sav prihod koji im je država “prepustila” potrošili na plaće.

Fondovi EU

Povećane rashode za plaće bilježi i Split, kojem je na čelu HDZ-ovac Andro Krstulović Opara, i to za 11,7 posto, pa su tako lani potrošili 66,6 milijuna kuna na zaposlene.

“To je rezultat ugovorenih projekata EU, odnosno zapošljavanja djelatnika u ured i službu EU čije se plaće u potpunosti sufinanciraju od strane fondova EU. Tijekom 2018. je sklopljen novi kolektivni ugovor za službenike i namještenike gradske uprave čija su kolektivna prava prijašnjih razdoblja bila vezana uz rast poreznih prihoda, odnosno rastom poreznih prihoda Grad je bio obvezan isplatiti prigodne nagrade”, pojašnjava se u bilješkama uz izvješće.

I u Gradu Zadru bilježe povećanje rashoda za zaposlene od 4,14 posto - u 2017. na njih su potrošili 166,5 milijuna kuna, a u prošloj godini 173,4 milijuna. Rijeka je povećala rashode za 2,4 posto, na 66,1 milijun kuna, Slavonski Brod troši 1,5 milijuna kuna više, Karlovac 1,2 milijuna kuna više, a Šibenik 3 milijuna kuna više, s time da su oni imali povećanje zbog programa javnih radova i isplate božićnica.

Dubrovnik je, pak, povećao rashode za plaće za čak 15,3 posto u odnosu na 2017. pa tako sada troše gotovo 43 milijuna kuna na plaće zaposlenih, a prihodi su im se zbog poreznih izmjena povećali za čak 90 milijuna kuna. Ima i svijetlih primjera. Osijek, na čijem je čelu nezavisni Ivica Vrkić, smanjio je rashode za zaposlene za oko 300.000 kuna unatoč povećanju prihoda od 30-ak milijuna kuna. I SDP-ovka Kristina Ikić Baniček je u Sisku uspjela smanjiti rashode za zaposlene za pola milijuna kuna, a Ivan Čehok, gradonačelnik Varaždina, potrošio je gotovo milijun kuna manje za zaposlene.

Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega, unatoč značajnom povećanju prihoda, od čak 14,7 milijuna kuna, rashode za zaposlene održao je na razini 2018.

Učinkovitost

- Mi smo prilično škrti što se tiče zapošljavanja, tako da nismo zapošljavali niti podizali plaće, osim što smo pratili državu koja je povećala plaće državnim službenicima. Puno naših zaposlenika radi na europskim projektima, trudimo se ponašati ekonomično i povećavati učinkovitost postojećih kadrova. Mi smo povećanje prihoda isključivo iskoristili za investicije i projekte EU - kaže Bilić.

Plaće su rasle i u većini općina, s nekim izuzecima, poput, primjerice bogatog Primoštena, na čijem je čelu nezavisni načelnik Stipe Petrina, koji je unatoč povećanju prihoda za čak 8 milijuna kuna rashode za plaće ostavio na istoj razini, od 1,3 milijuna kuna. Smanjio je i ukupne rashode za više od 4 milijuna kuna.

Zato je Medulin povećao rashode za zaposlene za čak 19 posto i oni sada iznose 6,8 milijuna kuna.

“U odnosu na prethodnu godinu, rashodi su veći za 19 posto jer su u 2018. popunjena radna mjesta višeg stručnog suradnika i referenta u Upravnom odjelu za projekte EU, spremačice i dvaju komunalnih redara te su zaposleni djelatnici na određeno vrijeme zbog povećanog opsega posla. Osim toga, ove je godine u troškove plaća uključeno 13 mjeseci”, pojašnjavaju u Medulinu.

I Kostrena je zaposlila tri nova djelatnika, pa sada troši 4,8 posto više na plaće, odnosno 2,6 milijuna kuna. Plaće su povećane i u Matuljima, Viškovu, Nedelišću i Sutivanu dok je bogati Vir s proračunom od 43,5 milijuna kuna smanjio rashode za zaposlene za 100.000 kuna, a Baška ostala na istoj razini kao i 2017.

Povećanje rashoda za plaće

 

 

Senj 30%

 

 

 

 

Dubrovnik 15,3%

 

 

 

Split 11,7%

 

 

 

Zadar 4,14%

 

 

 

Rijeka 2,4%

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo