ZAGREB - Svih 120.000 radnika koji su u trenutku mirovinske reforme bili u dobi između 40 i 50 godina i dragovoljno su odlučili pet posto doprinosa uplaćivati u drugi stup moći će odlučiti žele li primati mirovinu iz prvog i drugog stupa ili im je isplativije “prebaciti se u prvi stup”. Posljednji radnici iz te kategorije u mirovinu će otići 2027. godine i do tada će odredba o izboru povoljnijeg modela biti na snazi.
Najrealniji parametri
Riječ je o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima koje bi Vlada u jesen trebala poslati u saborsku proceduru, a o kojemu je radna skupina na sastanku u četvrtak satima raspravljala iza zatvorenih vrata. Budući da će zakon stupiti na snagu tek iduće godine, može se pretpostaviti da su umirovljenicima i radnicima koji su dobrovoljno ušli u drugi stup u rješavanju problema malih mirovina najviše pomogli skorašnji - parlamentarni izbori.
Problem postoji već godinama, o njemu izvještavaju mediji, upozoravaju sindikati, umirovljeničke udruge i stranke, ali dosad za njegovo rješavanje vladajući nisu imali sluha.
Model povratka u prvi stup bit će sljedeći: radnici će moći prijeći u I. stup u roku 60 dana od dana stupanja zakona na snagu ili u trenutku odlaska u mirovinu. Stručnjaci ne preporučuju odlučivanje prije odlaska u mirovinu jer će tada imati najrealnije parametre za uspoređivanje i odlučivanje što je najbolje za svakog pojedinca.
Državna riznica
Njihova su primanja, zbog kratkog razdoblja štednje u II. stupu i odlaska u prijevremenu mirovinu zbog gubitka radnog mjesta, više stotina kuna manja od primanja njihovih kolegica koje su radile na istim radnim mjestima, za istu plaću, ali su mirovinski doprinos uplaćivale samo u prvi stup.
Neslužbeno, te će žene biti zbrinute tako da se njihova ušteđevina u II. stupu, zajedno s prinosima, prebaci u državnu riznicu, odnosno u stup generacijske solidarnosti u roku 60 dana od stupanja izmjena zakona na snagu ako bi im se na taj način povećala mirovina.
Dodatak od 3 do 27%
Nakon toga će im se mirovina izračunati kao da nikada nisu uplaćivale u II. stup.
Također će dobiti pravo na dodatak za tzv. nove umirovljenike od tri do 27 posto, ovisno o godini umirovljenja. Zbog tih 1000 umirovljenika zakon ne može stupiti na snagu ove godine jer u proračunu nije predviđen novac za isplatu dodatka, pa se nema otkud isplatiti.
Kad je riječ o 120.000 dobrovljaca u II. stupu koji još rade i koji žele odlučiti o prvom ili drugom stupu prilikom odlaska u mirovinu, oni će moći zatražiti izračun i usporediti je li im finacijski isplativije ostati u II. stupu ili bi im mirovina bila veća da svoju ušteđevinu prenesu u državni proračun i nastave primati mirovinu kao da nikada ništa nisu uplaćivali u II. stup.
Prijenos njihova novca iz II. stupa u proračun provodit će se na njihov zahtjev i onda će im se izračunati klasična mirovina iz stupa generacijske solidarnosti koja uključuje i isplatu dodatka za nove umirovljenike.
Iako sindikati traže, Vlada zbog financijske situacije nije podržala prijedlog da se dodatak za tzv. nove umirovljenike omogući i svim radnicima koji uplaćuju pet posto doprinosa u II. stup. Prijedlog je bio i da se isplaćuje dodatak razmjerno godinama uplata doprinosa samo u prvi stup, ali ni to nije prošlo.
Nema širenja prava
- Vlada ionako teško zatvara financijsku konstrukciju mirovina iz mjeseca u mjesec, pa nema govora o bilo kakvom širenju prava bilo koje kategorije radnika ili umirovljenika - kaže naš sugovornik iz Ministarstva gospodarstva.
Radna skupina još uvijek nije raspravljala o inkorporiranju dodatka za nove umirovljenike u osnovicu mirovine. Taj potez ne iziskuje nikakva dodatna proračunska sredstva jer se i dodatak, zajedno s osnovicom mirovine, ionako usklađuje dvaput godišnje.