Istražujući priču o spornim fotografijama ministra Tomislava Tolušića koje je u siječnju objavio tjednik Nacional došli smo do otkrića da istražitelji provode izvide i u drugom slučaju u kojem su glavni akteri isti ljudi kojima se bave i u slučaju spornih fotografija. U tom drugom slučaju, istražitelji provjeravaju navodno poslovanje samih OPG-ova s kojima je Claude Jambrušić radio i na čije su račune isplaćivani milijunski poticaji, a upravo se Jambrušić našao i u fokusu izvida o spornim fotografijama. Istražitelji pokušavaju, među ostalim, utvrditi postoji li veza između Jambrušićeva poljoprivrednog biznisa i pojavljivanja spornih fotografija u javnosti. Isto tako, u toj drugoj istrazi istražitelji provjeravaju kako su se same poljoprivredne subvencije trošile i gdje je taj novac odlazio. Zasad još nije isključeno da se te dvije priče u budućnosti možda neće i povezati.
Posljednji koji je javno potvrdio da je dao iskaz o fotografijama je Kruno Grlević. Svi bi željeli znati što je točno ispričao istražiteljima PNUSKOK-a, ali zasad o tome u javnosti šuti. Oglasio se samo da potvrdi da je ispitan, ali i da demantira naslov iz dnevnika 24 sata u kojem se navodi da je “priznao USKOK-u da je dao lažne fotografije Tolušića?”. “Izričito odbacujem navode iz naslova”, rekao je Grlević za Jutarnji list 25. veljače ove godine. Ali nije točno definirao što iz toga naslova odbacuje - da je dao slike, da je posredovao u davanju slika, koja je bila namjera davanja slika pod uvjetom da ih je dao, je li znao da su to lažne slike, a u konačnici, i ako je dao te slike, tko ih je, pak, njemu ustupio... Uglavnom, na ta pitanja Grlević javno nije odgovorio, ali s istražiteljima je, neslužbeno doznajemo, bio znatno otvoreniji. Poznato je da je uz njega u fokusu izvida PNUSKOK-a i njegov prijatelj, poduzetnik Claude Jambrušić. Njemu su, pak, u pretrazi, neslužbeno doznajemo, izuzeti kompjutori, mobitel, USB stickovi... Očito je da se vodi istraga i o Jambrušićevu poljoprivrednom poslovanju. Vjerojatno je da se istražitelji bave i isplaćenim milijunskim poticajima. Može se očekivati da traže odgovore na pitanja na što je taj novac potrošen? Je li ulagan u poljoprivredu ili je odlazio iz OPG-ova? Gdje su završili milijuni od poticaja: u kravama i štalama ili Sherri Hill haljinama i luksuznim lokalima? Sve su to pitanja koja se nameću, a o kojima istražitelji ovih dana razgovaraju i s mnogim svjedocima s kojima su Jambrušić i Grlević bili u kontaktu. To su navodno G. P., G. H., pa i Ante Gugo. Jambrušića i Grlevića, naime, povezuje dugogodišnje poznanstvo. Grlević je tip koji je godinama uz navijače, HNS, razne navijačke udruge i sportski marketing. Jambrušić je, pak, okrenut profitu, biznisu, fotografirao se u društvu s američkim predsjednikom Trumpom, često je na natjecanjima ljepote, a otvorio je u zagrebačkom centru i luksuzni dućan s haljinama američkog brenda Sherri Hill. Zbližio ih je, međutim, jedan privatni trenutak u kojem je Jambrušić pomogao Grleviću i ovaj mu to, doznajemo, nikad nije zaboravio. Njih dvojica trenutačno smatraju, neslužbeno doznajemo, da im navodno ide u korist to što još nisu pritvoreni. “Očito nemaju ništa”, komentiraju u društvu istog prijatelja.
Grlević se u priči oko Jambrušićeva biznisa s kravama našao tek prije nešto više od godinu i pol dana. Tada se ponudio pomoći Jambrušiću te posredovati u pregovorima s njegovim dotadašnjim partnerom u postizanju dogovora oko podjele zajedničkog posla. Radilo se o OPG-u Krešimira Kneževića, jednog od Jambrušićevih partnera, preko kojeg su, među ostalima, dolazili milijunski poticaji. I dok je novac od 2015. godine pristizao, suradnja je cvjetala, no kako su poticaji počeli opadati, među partnerima su eskalirali nesporazumi. Knežević 2017. godine počinje Jambrušiću pomalo “otkazivati poslušnost”, a to se počinje događati otprilike nakon što je ovaj javno prozvao HDZ-ova saborskog zastupnika Josipa Đakića da je od njega tražio mito u iznosu od dva milijuna kuna kako bi mu pomogao u rješavanju problema s ministrom Tomislavom Tolušićem oko isplate poticaja. Knežević to, pak, počinje raditi u bojazni da ne ostane bez svega, jer njegova je obitelj, kaže mi, “još 1998. godine izgradila farmu muznih krava”.
Krešimir Knežević
“Onemogućio nam je pristupe računima, a završilo je s krađom krava usred noći”, proziva ga Jambrušić. Knežević ne osporava da im je ukinuo pristup računima te uzeo krave, ali tvrdi da su to krave njegova OPG-a. “Ja sam i prije Jambrušića imao krave”, govori Knežević. No Jambrušić uzvraća da je pitanje koliko je tada krava imao, nekoliko desetaka, a kad su krenuli u suradnju i Jambrušić je investirao u kupnju više stotina grla. Knežević još i sada pokušava spasiti posao, no Jambrušić mu je privremenom mjerom blokirao račun OPG-a. Knežević je u međuvremenu, kaže, posao dao sinu, na čiji OPG danas glase neka zemljišta u Arkodu (digitalnoj evidenciji poljoprivrednih zemljišta na temelju koje se isplaćuju poticaji). Ali prije nego što je došlo do toga. Grlević je u jednom trenutku uspio primiriti “zaraćene strane”, Jambrušića i Kneževića, čak su potpisali sporazum o podjeli OPG-a na tri dijela, odnosno Jambrušić i njegov drugi partner, veterinar Josip Ravlić, trebali su prema tom dogovoru navodno isplatiti Kneževića. “Isplatili su mi ukupno 115 tisuća eura, s tim da nisu ispoštovali rokove. A i to što su mi je (Jambrušić) isplatio, to nije njegov novac, nego onaj koji je dobio OPG za 2017. godinu, znači isplatio me novcem od poticaja. Na račun OPG-a sjelo je više od pet milijuna kuna, a na kraju sam mu ja bio dužan sto tisuća eura”, govori Knežević i kaže “da je dio ‘kolača’ dobio i Grlević”, koji, pak, uzvraća da je od Kneževića dobio “samo dva pršuta”, ali da su “oba bila dobra”. Uglavnom, tijekom “mirenja” Knežević i Grlević toliko su se isprva sprijateljili da bi Knežević kad je dolazio u Zagreb prespavao u njegovu stanu. Ali kad je shvatio da neće biti do kraja isplaćen, kako su se nagodili, Knežević pod okriljem noći uzima stoku, Jambrušić zove policiju, pokreće ovrhu, dio stoke uspijeva vratiti, ostatak ne. Jambrušić proziva Kneževića neka pokaže vlasničku dokumentaciju za stoku. Osim ovrha i tužbi, situacija se dodatno komplicira kad počnu jedni drugima prijetiti te zbog toga podnositi kaznene prijave. Knežević je isprva prijavio Jambrušića za prijetnje, pa je to povukao, a poslije je za prijetnje prijavio Grlevića s kojim se u međuvremenu sprijateljio, pa opet posvađao. U cijelu priču uključio se i bivši ministar unutarnjih poslova iz Mosta Vlaho Orepić koji je za dnevnik 24 sata krajem siječnja ove godine potvrdio da Jambrušića privatno poznaje, ali da mu nije pomagao, nego da je pokušao raspetljati problem. “Zvao sam ministra Tolušića kao zastupnik. Nikad kao ministar. Čovjek ima problem i htio sam da sjednu i to riješe ako se može. Nisam radio nikakav pritisak. S istim sam upoznao i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, a mislim da je i premijer Plenković sa svime upoznat. Angažirao sam se kao saborski zastupnik i tu nema tajne”, rekao je Orepić za 24 sata. Ispričao je, kako novinar 24 sata navodi, da je “još jednom zvao u ravnateljstvo policije i ministra Božinovića prošle godine te iskoristio vlastiti autoritet kad su Jambrušiću pokušali otuđiti stoku s farme”. “Pod okriljem noći su mu vozili stoku. Intervenirao sam zato što je moglo doći do fizičkih obračuna i netko je mogao izgubiti glavu”, rekao je Orepić, iako nije baš uobičajeno da bivši ministar angažira policiju oko bilo kojeg slučaja. Orepić ne vjeruje i da je Jambrušić u sve uključen, baš zato što je problem pokušavao riješiti kroz institucije.
No nitko od aktera sukoba “nije izgubio glavu”, ali se glava ministra Tolušića, čini se, našla na montiranoj fotografiji na tijelu drugog muškarca. Postavlja se pitanje kako se u priči našao tjednik Nacional, odnosno tko im je dostavio fotografije i s kojom namjerom, a onda i zašto su objavili fotografiju za koju su utvrdili da je riječ o montaži jer je to malo neobično. Urednik istražiteljima, naime, nije želio reći tko mu je dao fotografije, ali čim ih je dobio kontaktirao je premijera Andreja Plenkovića, koji ga je pak pozvao u Vladu te u cijelu priču uključio SOA-u. Tjednik Nacional i prije je pisao o Jambrušiću jer su tijekom 2018. godine pisali o njegovu problemu s poticajima. No pri objavi fotografije Jambrušića u članku spominju te podsjećaju na taj sukob, ali ga ne citiraju, a Jambrušić naknadno u intervjuu za Jutarnji list, nedugo nakon objave fotografija, kaže: “Nije korektno što je u tjedniku Nacional spomenuto moje ime i prezime te molim da to pitanje postavite glavnom uredniku Nacionala jer i mene zanima odgovor. Uostalom, glavni urednik Berislav Jelinić ima moj broj mobitela još iz doba kada je pisao o problemima koje je uzrokovao ministar Tolušić i o neugodnoj situaciji koju sam imao u Saboru s Đakićem i mogao me je kontaktirati da je htio u bilo koje vrijeme prije objave članka”. Glavni urednik Jelinić nakon objave članka novinarima je rekao da su mu istražitelji “predočili što ih zanima”. “Ja sam rekao u ovom trenutku što sam mogao reći. Većina toga piše u novinama i javno se komunicira, a detalje iskaza nije mi dopušteno otkrivati”, rekao je tada Jelinić koji u prvom članku navodi kako je SOA bila uključena u priču oko utvrđivanja autentičnosti fotografija. Taj vikend ministra Tolušića vratili su sa službenog puta te se sve odigralo doslovno u nekoliko dana prije nego što je objavljen članak s fotografijama i tekstom pod naslovom “Kurva i kokain u vrhunskoj montaži za kompromitaciju Tomislava Tolušića”. Premijer Plenković u javnosti je taj “slučaj Tolušić” opisao kao dosad najpodmukliji pokušaj kompromitiranja i destabilizacije Vlade te odbacio insinuacije da se radi o “PR pokušaju” vladajućih radi skretanja pozornosti s drugih tema. Tom je prilikom zahvalio vlasniku i uredniku tjednika Nacional, koji je objavio informacije o “slučaju Tolušić”. “Tu prije svega zahvaljujem na zrelosti vlasnicima i urednicima tjednika Nacional, koji je vrlo razborito pristupio ovoj temi, i zahvaljujem Sigurnosno-obavještajnoj agenciji koja je u vrlo kratkom roku utvrdila da je riječ o falsifikatu”, rekao je tom prilikom premijer Plenković. Međutim, ministar Tolušić mjesec dana nakon same afere od tjednika Nacional zatražio je ispriku zbog objave spornih fotografija, a istodobno izvidi još nisu gotovi. Sve je počelo još 2015. godine, u vrijeme ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine nakon što je veterinar Josip Ravlić saznao da su njegovi prijatelji u Lici zakupili veliko državno zemljište, povezao Jambrušića i ostale OPG-ovce te im svima predložio biznis.
“Upoznao sam Jambrušića još 2009. godine. Kupio sam od njega lokal i otada smo bili u kontaktu”, prisjetio se Ravlić. Neki OPG-ovci imali su ugovore za zakupe državnog zemljišta, a Ravlić onda kao investitora u priču dovodi Jambrušića, koji je, tvrdi, uložio u stoku te platio zakup same zemlje.
Investirao je, govori, u sve te projekte 19 milijuna kuna.
“Postojala su na početku četiri projekta: Eko uzgoj Biokovo d.o.o., u kojem su mi partneri bili Robert Čagalj te Josip i Vedran Ravlić, potom Braniteljska zadruga Planina, u tom su projektu bili Joško Čaleta te Josip i Vedran Ravlić, zatim OPG Krešimir Knežević, a u njemu sam surađivao s Krešimirom Kneževićem te Josipom i Vedranom Ravlićem, i u konačnici u tvrtki Real Beef d.o.o. partneri su mi bili Jure Kusić te opet Josip i Vedran Ravlić. Na početku nas je bilo sedam, a sada su nas ostala samo trojica”, ispričao je Jambrušić u Jutarnjem listu. Na adresu četiri projekta isplaćene su im tijekom 2015. godine potpore u visini od 22,4 milijuna kuna. Zatim 2016. godine 13,5 milijuna kuna, a 2017. godine je taj iznos pao na milijun kuna. Jambrušić se i dalje bori, ali od krava je, kaže, odustao. Prošlu srijedu pojavio se u Ministarstvu poljoprivrede na sastanku Hrvatske poljoprivredne komore s predstavnicima Ministarstva i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), na kojem je bila i ravnateljica Agencije Matilda Copić, a bilo je to uoči sastanka koji su stočari zatražili jer ih je Agencija počela “brisati” kao korisnike poljoprivrednog zemljišta iz digitalne evidencije Arkoda, (sustava na temelju kojeg im se isplaćuju poticaji). Međutim, drugi stočari zamolili su Jambrušića da ne ulazi na sastanak, jer je tamo bila ravnateljica Agencije Copić.
“Svi mi sad ispaštamo zbog ‘rata’ Tolušića s Jambrušićem”, komentira Ivan Tešija. Jambrušić ravnateljicu Copić, naime, već dulje proziva zbog kumske veze s njegovim bivšim partnerom Kneževićem.
“Jeste li upoznati s činjenicom da je Agencija vašem kumu Kneževiću iz Drniša omogućila da prebaci svoj OPG na sina?” želio je Jambrušić upitati ravnateljicu Copić.
Knežević nam je potvrdio kako je istina da je kum bratu ravnateljice Copić, ali nju, kaže, “nikad u životu nije nazvao na mobitel”.
“Kod nje sam posljednji put bio upravo s Claudeom. Oca joj sretnem na tržnici gdje prodaje, a znamo se još iz rata”, kaže Knežević. Ravnateljica Agencije Copić nam je na pitanje o odnosu s Kneževićem, pak, odgovorila: “Za cijelo vrijeme Domovinskog rata Ivan Copić i Krešimir Knežević bili su pripadnici 142. drniške gardijske brigade i sudionici mnogih redarstvenih i oslobodilačkih akcija”.
Knežević odbacuje optužbe za pogodovanje i protiv Jambrušića piše kaznenu prijavu.
“Pa kako je moguće da je na račun OPG-a sjelo više od pet milijuna kuna poticaja, kupili smo zemlju i kuće koje su onda Jambrušić i Ravlić upisali na sebe osobno, a za to im je na ime najma OPG mjesečno isplaćivao oko 30.000 kuna”, govori Knežević. Jambrušić ne bježi od toga da je, kao i njegov partner Ravlić, upisan u katastru kao posjednik nekih zemljišta i kuća. Kupio je 2016. godine i luksuzni prostor u centru Zagreba za Sherri Hill. U financijskim izvješćima te tvrtke vidljive su neke pozajmice, ali podaci o poslovanju OPG-a nisu javni, pa je teško reći što se s tim novcem događalo. Vidljivo je samo da je OPG Krešimir Knežević imao prihode 2016. i 2017. godine u visini od 5,4 milijuna kuna te da su obje godine prijavili dobit od 80-ak i 100-tinjak tisuća kuna.
Krave na ispaši često nemaju gdje noću pa ulaze u prazne kuće i devastiraju ih
U obilasku krških pašnjaka u okolici sela Glogovo proteklu nedjelju nismo vidjeli ni jednu jedinu kravu. Vijugavom cestom vozili smo se ogoljenim prostranstvom više sati. Stoka je tim putevima prolazila, to je više nego očito, no taj je dan nije bilo. Bale sijena ostavljene su uz cestu, neke su i na njoj. S nama je u obilasku umirovljenik, nazovimo ga za potrebe ove priče Vuk (podaci su poznati redakciji), rodom je iz Glogova, sela u kojem posjeduje nekoliko malih kamenih kuća te sto hektara poljoprivrednog zemljišta. Pokušao je nedavno registrirati OPG te prijaviti vlastitu zemlju u Arkod, kad je otkrio da su na njegovoj zemlji već upisani korisnici.
“Primatelji poticaja već su bili upisani”, kaže dok nam pokazuje papire koje su mu isprintali u uredu Agencije, gdje je i zatražio njihovo brisanje sa svoje zemlje. Vuk je nezadovoljan jer mu je stoka uništila i posjed. Ne samo da su ušli u njegovo dvorište, već je kravu nedavno zatekao u vlastitom krevetu, ušla je u kućicu u kojoj se prije, priča, moglo boraviti, prespavati, sad je to nemoguće. Krevet je rastavljen, madrac na podu, prekriven kravljim izmetom.
“Prošli put kad sam bio, baš na tom madracu zatekao sam kravu”, govori nam. Nije jedini u Lici na čiju su se zemlju bez znanja vlasnika upisali primatelji poticaja, s druge strane brda žive umirovljeni Nada i Nikola Lukić. Oni su također htjeli prijaviti OPG, kad su ustanovili da je nekoliko korisnika već upisano na njihovoj zemlji.
“Čak je bila upisana susjeda koja živi u Rijeci i radi uredski posao, a primala je poticaje ‘na račun’ moje zemlje koju smo nas dvoje obrađivali”, govori Lukić. Taj proces nije, kaže, bio nimalo lak. Nadovezuje se druga vlasnica, koja pak ima nesređenu vlasničku situaciju u obitelji pa je suvlasnik kuće i zemlje koju je drugi suvlasnik dao na korištenje poljoprivrednim korisnicima bez njezine suglasnosti.
“Ne samo da su se uselili u kuću nego su na imanju bespravno sagradili objekt za strojeve, to sam prijavila građevinskoj inspekciji”, govori nam ona.
Pokrenula je niz sudskih postupaka te zatražila brisanje tih ljudi kao korisnika njezine zemlje i primatelja poticaja, proslijedila nam je podatke iz kojih je vidljivo da je s njezine zemlje, među ostalima, obrisan i Knežević. U Agenciji smo pitali s koliko su zemljišta vlasnici zatražili Kneževićevo brisanje te su nam odgovorili: “Brisanje je zatražilo od listopada 2017. do danas ukupno deset vlasnika zemljišta (privatne osobe) u površini od 8,31 ha. Nadalje, Hrvatske šume su obavijestile Agenciju o korištenju zemljišta na kojem se prema šumskogospodarskim planovima zabranjuje ispaša stoke ili se radi o površinama obraslim šumskom vegetacijom te je brisana površina od 49,55 hektara”. Osim neriješene situacije s Hrvatskim šumama i državnom zemljom, postoji niz slučajeva u kojima su se poljoprivrednici bez suglasnosti stvarnih vlasnika zemlje u Arkodu upisivali kao korisnici te primali poticaje na toj zemlji a da vlasnicima nisu platili korištenje. “Zar nije vlasništvo Ustavom zaštićena kategorija? Kako je moguće da je pravo korisnika iznad prava vlasništva?” pita se jedna naša sugovornica, koja je željela ostati anonimna. Prije su se poljoprivrednici mogli upisivati kao korisnici zemljišta u Arkod samo uz potvrdu dva svjedoka da oni tu zemlju koriste. Isprva nisu morali na toj zemlji imati ni krave, no to se poslije ipak promijenilo, danas je obvezno da na deset hektara imaju tri krave. U posljednje dvije godine, dodaju u Agenciji, obrisano je ukupno 49.258,38 hektara pri 7638 poljoprivrednih gospodarstava.
“Brisanje zemljišta iz sustava Arkod provodi se kontrolom na terenu, brzim terenskim provjerama, rješenjem poljoprivredne inspekcije, rezultatom kontrole kvalitete Arkod. Promjene Arkod podataka koje uključuju i brisanje može inicirati i sam poljoprivrednik. Ako vlasnik ili posjednik zemljišta ili ovlašteno tijelo za raspolaganje zemljištem u šumsko gospodarskoj osnovi koje je u vlasništvu države obavijesti Agenciju za plaćanja da je njegovo zemljište bez suglasnosti upisano u Arkod, Agencija tu parcelu briše iz sustava”, objašnjavaju u Agenciji. U posljednje dvije godine u sustav je, pak, upisano 11.598,25 hektara površina bez dokaza o vlasništvu ili posjedu pri 3416 gospodarstava.
- To ne znači da su navedene površine upisane bez suglasnosti vlasnika zemljišta. Poljoprivrednici nisu uvijek i vlasnici zemljišta koje obrađuju. Većinom poljoprivrednici s privatnim vlasnicima ili državom imaju reguliran pravni odnos (ugovor o zakupu ili plodouživanju). Međutim, postoje površine koje poljoprivrednici obrađuju, ali ih nisu mogli upisati u Arkod jer nisu imali riješen pravni posjed zbog neriješenih vlasničkih odnosa, velikog broja vlasnika malih čestica, vlasnika koji nisu dostupni, sporazumnog korištenja zemljišta bez formalnog sklapanja ugovora i sl. - objašnjavaju u odgovoru iz Agencije. Nataša Turbić, načelnica Općine Gračac, smatra pak da bi “bilo u redu da se vlasnika upozna s tim”. Kaže da, koliko joj je poznato, postupak brisanja iz Arkoda za vlasnike zemljišta u njezinu kraju nije bio nimalo jednostavan te dodaje “da su vlasnici teže skidali korisnike zemljišta iz Arkoda nego što su se poljoprivrednici upisivali u sustav s privatnom zemljom”.
“Iz razgovora s poljoprivrednicima doznala sam kako za upis u Arkod nije trebao vlasnik, a oni koji su htjeli ljude ispisati sa svog vlasništva morali su dovesti u Arkod upisnika i svjedoke da su vlasnici, malo nelogično”, komentira načelnica Turbić.
Stojimo na imanju koje je u Jambrušićevu posjedu, nema krava, samo nekoliko svinja.