DOSAD NEPOZNATI DOKUMENT

EKSKLUZIVNO: NAJVEĆA TAJNA USTAVNOG SUDA Jutarnji u posjedu dopisa koji baca novo svjetlo na ukidanje pravomoćne presude Sanaderu u slučaju Ina-MOL

Dosad nepoznati dokument koji je ustavni sudac Ivan Matija uložio u službeni zapisnik sjednice Ustavnog suda na kojem je jednoglasno ukinuta presuda Ivi Sanaderu u slučaju Ina-MOL otvara niz pitanja o tome kako je donesena odluka u jednom od najvažnijih suđenja u novijoj povijesti Hrvatske

Jutarnji list u posjedu je dokumenta koji baca svjetlo na način na koji je Ustavni sud odlučivao o ukidanju prve pravomoćne presude Ivi Sanaderu u slučaju Ina-MOL i Hypo - jednom od najvažnijih i najdalekosežnijih predmeta u dosadašnjem radu toga suda. Dobili smo ga neslužbenim kanalima, jer je Ustavni sud odbio naš zahtjev za uvidom u taj ustavnopravni predmet.

“Znači, ako ste Vi svi uvjereni (kao što ja nisam) da će ove odluke ojačati instituciju Ustavnog suda i ustavnog sudovanja te da će i sucima to značiti veliki PLUS u nastavku profesionalne karijere, a nikakav MINUS, ja ću biti sretan i lako ću u svom penzionerskom statusu otrpjeti sve kritike i pokude”... “Stoga ću iz institucionalnog i kolegijalnog oportunizma i vjere u vas glasati ZA. Rekoh i (Ne) spasih dušu svoju”. To su dijelovi dokumenta koji je dio zapisnika sjednice Ustavnog suda RH, održane 24. srpnja 2015., na kojoj je taj sud jednoglasno donio čuvenu odluku o ukidanju prve pravomoćne presude bivšem premijeru Ivi Sanaderu. Dokument čiji faksimil u cijelosti objavljujemo, napisao je i potpisao Ivan Matija, jedan od 11 sudaca tadašnjeg saziva Ustavnog suda koji je donio odluku o ukidanju pravomoćne presude Sanaderu, i to jednoglasno. Matija je insistirao na tome da dokument koji je naslovio “Za raspravu o predmetu Sanader (24.07.2015.)” uđe u zapisnik te postane dio spisa Ustavnog suda o predmetu Sanader. U njemu ustavni sudac, koji će nekoliko mjeseci nakon ove odluke otići u mirovinu, po točkama iznosi niz dvojbi koje ga muče oko odluke o ukidanju presude Sanaderu. Međutim, usprkos nedoumicama i dvojbama, dokument je zaključio gore navedenom rečenicom da će “iz institucionalnog i kolegijalnog oportunizma i vjere” u druge kolege suce - glasati ZA.

Neobično štivo

Podsjetimo, tom odlukom Ustavnog suda ukinuta je prva pravomoćna presuda bivšem premijeru Ivi Sanaderu za slučajeve Ina-Mol i Hypo, kojom je bio osuđen na 8,5 godina zatvora. U njoj je, u dijelu koji se odnosi na mito Hypo banke, Ustavni sud zauzeo i čuveno stajalište da se ustavne odredbe o nezastarijevanju kriminala iz pretvorbe i privatizacije i ratnog profiterstva ne mogu primjenjivati retroaktivno na slučajeve koji su do lipnja 2010. kad su odredbe o nezastarijevanju ugrađene u Ustav, već pali u zastaru. Navedena odluka Ustavnog suda dalekosežna je i zbog njezinih reperkusija na arbitražni postupak u slučaju Ina-MOL koji je Hrvatska vodila pred sudom UN-a u Švicarskoj, a u kojem je nastojala dokazati da je prepuštanje upravljačkih prava nad Inom mađarskom MOL-u posljedica mita koji je Sanader primio od mađarskoga MOL-a.

Dokument s Matijinim potpisom, dugačak stranicu i pol, neobično je štivo, kako s pravnog, tako i sa psihološkog stajališta. Osim što govori o načinu na koji ustavni suci donose odluke, odražava stanje u tadašnjem sazivu Ustavnog suda i otvara niz sumnji i pitanja. U tome dokumentu, Matija uz ostalo piše: “Glasat ću ZA zato što je u ovu Odluku uložen ogroman intelektualni, profesionalni i organizacijski rad većine sudaca, kao uostalom i onaj lobistički, koji nije izostao”.

S obzirom na to da je očekivano i normalno da suci u odluku ulažu profesionalni, intelektualni rad jer zato su imenovani i plaćeni, prilično je začuđujuća Matijina konstatacija kako na odluci nije izostao ni “onaj lobistički” rad. Više bivših ustavnih sudaca koje smo u pripremi ovog teksta kontaktirali, zamolili smo da nam protumače što su to “lobistički” napori pri donošenju ustavnosudske odluke. Nitko od njih nije želio govoriti pod imenom, ali neslužbeno ističu kako je iz te Matijine rečenice jasno da je pri donošenju te odluke u Ustavnom sudu bilo lobiranja. “A lobiranje unutar Ustavnog suda uvijek je znak lobiranja izvan suda, to jest lobističkih napora kojima je cilj utjecati na odluku suda”, bio je izričit jedan od bivših ustavnih sudaca.

 

 

Što je juristeraj?

Kad je na samom početku tog dokumenta Matija ustvrdio da će glasati ZA, te u zagradama naveo “uostalom, to je ionako svejedno jer naslov u današnjem Jutarnjem sve govori”, on prema svemu sudeći, cilja na naslov “Ustavni sud srušio presudu Ivi Sanaderu i traži novo suđenje”, objavljen u Jutarnjem listu 24. srpnja 2015., dakle na dan kad je Ustavni sud tek trebao donijeti odluku u slučaju Sanaderove ustavne tužbe.

Zanimljiv je i sljedeći dio Matijina dokumenta.”Tako i mene ovdje muče određene sumnje, dvojbe i dileme u smislu: Muči me SVE oko ovog predmeta, a to SVE je opet NIŠTA, i to ništa je opet SVE. Kako i zašto? Mi ovdje, da bismo osporili presude redovnih sudova, provodimo stanoviti juristeraj. U redu, ako nam to pomaže, ali u tom kontekstu ne može mi lako “sjesti” da su redovni sudovi olako (ili zbog medijske histerije) osudili nevinog Sanadera.”

Teško je odgonetnuti što je točno bivši ustavni sudac Ivan Matija mislio pod izrazom “juristeraj”. Prema rječniku Bratoljuba Klaića, juristeraj je njemački izraz koji označava pravnu znanost. Međutim, moguće je da je Matija izraz juristeraj u ovom kontekstu koristio u ironičnom, krležijanskom smislu. Primjerice, u drami Glembajevi, Krleža taj izraz stavlja u usta barunice Castelli: “Ti opet gnjaviš Puba tim glupostima! Ja ne znam, ja sam doduše samo žena, i ja ne razumijem mnogo od tog vašeg juristeraja...”, kaže u jednom od prizora barunica Castelli obiteljskom odvjetniku Glembajevih Pubi Fabriczyju, koji je gnjavi slučajem siromašne krojačice Fanike Canjeg, koja se iz očaja, s djetetom u naručju, bacila s trećeg kata Glembajeve gornjogradske palače.

No, vratimo se Matijinom dokumentu. Nakon razmatranja o tome kako se u Hrvatskoj “sve što treba i što ne treba valja ulicom”, i zdvajanja oko toga je li naše pravosuđe “nevinog Sanadera osudilo zbog medijske histerije”, Matija navodi rečenice iz kojih je vidljivo da se u glasanju nije oslanjao na vlastitu pravnu analizu i prosudbu: “Međutim, neovisno o mojim dvojbama i sumnjama i oko presumpcije nevinosti i oko arbitraža koje se vode oko Ina- MOL-a, ja vjerujem Vama koji ste na predmetu najkonkretnije radili. Vjerujem korifeju kaznenog procesnog prava prof. Krapcu”. Uostalom, dokument završava zaključkom kako će glasati ZA iz “institucionalnog i kolegijalnog oportunizma” i vjere u kolege.

Iz toga dokumenta također je vidljivo da su ustavni suci imali punu svijest o tome da bi njihova odluka o ukidanju pravomoćne presude Sanaderu mogla utjecati na ishod arbitražnog postupka koji je Hrvatska pokrenula protiv mađarskog MOL-a pred arbitražnim sudom UN-a u Ženevi. “Samo uzgred, nisam siguran oko toga što govorimo o tome da neće naše odluke ni u kom slučaju utjecati na proces i rezultat arbitraže, ja sam također u “selu” dobio dopis kojim odvjetnik Luka Mišetić (iz SAD-a) piše ministru Vrdoljaku, ako se desi ono što mediji pišu oko moguće odluke Ustavnoga suda, što to može značiti za ishod arbitraže. Ali, na stranu to, mi se očitujemo na arbitražu, a da nas nitko o tome ništa nije pitao. Naša ograda - u redu, ali pušem na hladno da nam ne postane vruće”, konstatira Matija u dokumentu.

Nakon neugodne vijesti da je Hrvatska izgubila arbitražni spor s MOL-om pred sudom UN-a u Ženevi, dio političara tvrdio je kako je za takav ishod zaslužna i odluka Ustavnog suda. Iako je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović, u siječnju ove godine, uputio oštar demanti u kojem tvrdi da se odluka arbitraže ne može dovoditi u vezu s odlukom Ustavnog suda, naši neslužbeni izvori tvrde suprotno. Više naših sugovornika, upućenih u arbitražni postupak, ističe da se presuda arbitražnog suda itekako, i to na više mjesta, poziva na činjenicu da u Hrvatskoj ne postoji pravomoćna sudska presuda kojom je Sanaderu dokazano primanje mita od mađarskog MOL-a, jer je takvu presudu ukinuo hrvatski Ustavni sud.

“Nisam bio mirna srca”

Četiri mjeseca nakon donošenja odluke Ustavnog suda o ukidanju Sanaderove pravomoćne presude i nakon 16 godina provedenih na Ustavnom sudu, Ivan Matija je otišao u mirovinu.

Nazvali smo ga i suočili s činjenicom da imamo njegov dokument s Ustavnog suda i zamolili da nam sad, kad više nije ustavni sudac, pojasni neke tvrdnje koje je naveo u tome dokumentu. Međutim, u kratkom telefonskom razgovoru rekao nam je: “Iz milijun i jednog razloga taj dokument ne bih komentirao. Tada sam procijenio da treba reći stvari koje će ući u zapisnik. Moje dvojbe oko te odluke izrečene su onako kako jesu, i ne bih o tome htio dodatno govoriti. Mogu reći samo to da nisam digao ruku za takvu odluku mirna srca”.

Javnost isključena

S obzirom na to da je imao dvojbi oko odluke, pitali smo ga zbog čega nije glasao protiv i napisao izdvojeno mišljenje. “Nisam imao ni vremena ni snage. U predmetu Glavaš napisao sam izdvojeno mišljenje, a ovdje nisam. Psihološki sam bio na odlasku sa suda. Ta odluka je ozbiljna tema. Danas sam daleko i od politike i od suda, i nemam se snage time više baviti”, bilo je sve što nam je bivši ustavni sudac želio reći.

USKOK je ovog tjedna objavio kako nakon provedenih izvida, nisu pronašli dokaze da je netko s Ustavnog suda u predmetu Sanader primio mito. Međutim, što stoji iza Matijine tvrdnje da je u donošenju odluke o ukidanju pravomoćne presude Sanaderu uložen lobistički trud, možemo samo nagađati.

Ustavni sud je prema javnosti krajnje zatvoren. Kad su posrijedi redovni sudovi, novinarima je omogućeno da sjede u sudnici i prate suđenja, javnosti je poznato tko su suci koji sude, a kad je postupak pravomoćno okončan, novinari i znanstvenici istraživači imaju pravo na uvid u pravomoćni sudski spis, žele li ga dodatno istraživati. Međutim, u slučaju Ustavnog suda, javnosti su dostupne tek odluke koje donose. Objavljuju ih na svojoj službenoj stranici i u Narodnim novinama, a tu i tamo, kad procijene da im to odgovara, održe i konferenciju za novinare. No kako dolaze do odluka, kakve argumente i stavove ustavni suci zastupaju u raspravama, kako te rasprave izgledaju, postoje li suci koji samo kimaju glavom i dižu ruku, u javnosti se ne zna. Ustavni zakon o Ustavnom sudu u članku 3. jasno kaže da je djelovanje Ustavnog suda javno. U 47. članku istog zakona stoji da predstavnici medija mogu nazočiti sjednicama i raspravama Ustavnog suda. No u praksi se već godinama nije dogodilo da predsjednik Ustavnog suda pozove medije i zainteresiranu javnost da prisustvuju raspravama pa čak ni onima od velikog javnog interesa kao što je bio predmet Sanader.

Tko je izvjestitelj?

Ustavni sud nadzire ustavnost svih grana vlasti. Ustavni sud, međutim, nema tko nadzirati osim javnosti - kako one znanstvene i stručne, tako i šire javnosti. Iako nad njegovim radom nema druge kontrole, osim nadzora javnosti, Ustavni je sud odbio višekratne pokušaje Jutarnjeg lista da dozna ime suca izvjestitelja u predmetu Sanader. Prvi put smo taj podatak zatražili u svibnju prošle godine, kad je saziv Ustavnog suda, na čijem čelu je bila Jasna Omejec, brojio svoje zadnje tjedne prije smjene uslijed isteka mandata većine ustavnih sudaca. Pozivajući se na odredbu Poslovnika Ustavnog suda (koji donosi sam Ustavni sud) proglasili su podatak o sucu izvjestitelju tajnim. U ožujku ove godine, nakon što je predsjednik Ustavnog suda, objavljujući odluku u slučaju zakona o abortusu, ne samo objavio ime sutkinje izvjestiteljice u tome predmetu Snježane Bagić, već je i posjeo sa svoje desne strane pred kamere i novinare, ponovno smo zatražili da nam dostave ime suca izvjestitelja u predmetu Sanader, ali ponovno smo dobili odbijenicu, uz isti argument da je prema poslovniku Ustavnog suda ime suca izvjestitelja tajno.

Iz Matijinog dokumenta, međutim, može se zaključiti da je u nekoj fazi postupka, ulogu suca izvjestitelja imao ustavni sudac i profesor kaznenog prava Davor Krapac, koji je u studenom prošle godine tragično preminuo. Naši neslužbeni izvori, međutim, tvrde, da konačna odluka Ustavnog suda u predmetu Sanader, nema mnogo veze s promemorijom koju je 25. svibnja 2015., dva mjeseca prije donošenja odluke Ustavnog suda u predmetu Sanader, Krapac kao sudac izvjestitelj predao predsjednici Ustavnog suda Jasni Omejec. Iako sudac izvjestitelj Ustavnom sudu predlaže tekst odluke, odluku o ukidanju Sanaderove presude, koju je Ustavni sud 24. srpnja 2015. jednoglasno donio, kako neslužbeno doznajemo, nije pisao profesor Krapac. Njegovo zdravstveno stanje, tvrdi jedan od bivših sudaca toga suda, tijekom 2015., kad je odluka donesena, bilo je sve teže, često je izbivao sa suda. Prema neslužbenim informacijama, odluku Ustavnog suda u slučaju Sanader pisala je tadašnja predsjednica toga suda Jasna Omejec. No, kako Ustavni sud odbija dati podatke o sucu izvjestitelju u tom predmetu, prinuđeni smo ostati u sferi neslužbenih izvora.

Kasta nedodirljivih

Profesorica ustavnog prava Sanja Barić za Jutarnji list je izjavila kako ne vidi nikakva razloga da se taji ime suca izvjestitelja u bilo kojem predmetu na Ustavnom sudu. Ustavni sud, smatra ona, vlastiti Poslovnik, kad je posrijedi odredba o tajnosti podataka o sucu izvjestitelju, tumači suprotno smislu Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, odnosno suprotno smislu javnosti djelovanja Ustavnog suda.

Ustavnom sudu smo krajem ožujka uputili zahtjev za uvidom u spis u predmetu Sanader. Željeli smo na temelju zapisnika sa sjednica toga suda steći sliku o tome kako su izgledale rasprave u tom predmetu. S Ustavnog suda su nas, međutim, odbili, ustvrdivši kako naš zahtjev za uvidom u cjelokupni spis ne smatraju zahtjevom za pristup informacijama. Nismo ih, odgovorili su, uvjerili da imamo opravdan stručni, znanstveni istraživački ili sličan interes, na temelju kojeg bi udovoljili našem zahtjevu.

Bivši predsjednik Vrhovnog suda Krunislav Olujić jedan je od rijetkih pravnih stručnjaka koji se ne ustručava javno kritizirati način rada i zatvorenost Ustavnog suda. On podsjeća da čak i predsjednik države odgovara pred Ustavnim sudom, jer je taj sud ovlašten odlučiti o njegovoj prijevremenoj smjeni. Samo Ustavni suci predstavljaju kastu nedodirljivih”, tvrdi Olujić

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2020 05:27