U Zakon o radu ulazi part time zapošljavanje (skraćeno radno vrijeme), zapošljavanje umirovljenika, rad od kuće i promjene u zapošljavanju na određeno vrijeme. No, fleksibilizacija zapošljavanja i otpuštanja - za što se zalažu poslodavci - Banskim dvorima, zasad, nije u planu.
Agencija za izdavanje kreditnih rejtinga Fitch u svom je mišljenju zatražila od Hrvatske sveobuhvatnu reformu tržišta rada koja će se pozabaviti rigidnostima i u privatnom i u javnom sektoru kako bi se poboljšala konkurentnost i očuvao investicijski rejting, a Vlada najavljuje da ove jeseni započinje proces izmjena Zakona o radu. Do sredine iduće godine trajat će javna rasprava, a u drugoj polovici 2013. novela zakona trebala bi biti usvojena u Saboru.
Javna rasprava
- Kao što smo već najavili, do kraja sljedeće godine ići ćemo s izmjenama Zakona o radu. Već ove jeseni započet ćemo široku javnu raspravu u kojoj želimo prikupiti što više prijedloga za izmjene i poboljšanja Zakona o radu. Kad završi ta javna rasprava, znat ćemo i detalje o izmjenama Zakona o radu - pojasnio je ministar rada Mirando Mrsić, ne želeći špekulirati o tome što bi se sve u noveli ZOR-a mogli mijenjati.
Neograničeni ugovori
Novi zakon, neslužbeno se doznaje, neće ispuniti traženje poslodavaca koji već godinama zagovaraju fleksibilizaciju zapošljavanja, ali i otpuštanja. U Banskim dvorima, naime, smatraju kako fleksibilizacija nije potrebna te kao krunski argument svojoj tezi iznose podatke o otpuštanjima i zatvorenim radnim mjestima posljednjih godina.
I struka i Vlada smatraju da je Ministarstvo rada već napravilo velik posao donošenjem Zakona o reprezentativnosti kojim su ukinuti neograničeni kolektivni ugovori, što je u konačnici priznala i agencija Fitch u svom posljednjem mišljenju.
Usto, kad se govori o fleksibilizaciji rada, iz krugova bliskih Vladi ističu vouchere za rad u poljoprivredi kao jedan od najfleksibilnijih oblika rada na svijetu.
- Ne može biti fleksibilnije od toga da poslodavac, prema potrebi, unajmi radnika na samo jedan dan. S druge strane, tim zahvatom, omogućeno je da radnik za svoj posao, osim plaće, odnosno dnevnice, dobije i plaćene doprinose. Svatko dobiva svoje i mislim da je to dobar način suzbijanja rada na crno. No, model koji smo uveli morat ćemo pratiti i analizirati. Postoji mogućnost da se s poljoprivrede on proširi na još neke djelatnosti: primjerice, na dostavljače, čistače, određene vrste sezonskih i povremenih poslova - izjavio je naš sugovornik blizak Vladi, napominjući da voucheri za dnevni rad ne bi trebali ući u Zakon o radu.
‘Prikupljanje satnice’
Ali, novosti će biti.
Prema zasad neslužbenim informacijama, uvodi se mogućnost part time zapošljavanja, i to tako da poslodavac koji zaposli radnika na, primjerice, četiri sata, plaća doprinose samo za taj dio radnoga vremena.
Radnici koji će biti zaposleni na pola radnog vremena, trećinu ili četvrtinu, imat će mogućnost “prikupljanja satnice”, odnosno rada za više poslodavaca kako bi u konačnici zarađivali, i ništa manje bitno dobivali uplate doprinosa, kao da rade klasično puno radno vrijeme kod jednoga poslodavca.
Što bi to trebalo značiti? Četiri manje tvrtke mogle bi zaposliti, primjerice, jednu čistačicu, i svaki od njih plaćao bi četvrtinu plaće, doprinosa i poreza.
Neizdrživa situacija
- Socijalistički tip čistačice morat će nestati. Iako one na papiru rade osam sati, riječ je o tri ili četiri sata stvarnog posla. No, to se godinama tolerira pod monetom ‘one imaju male plaće’. Sada je vrijeme kad poslodavci to više ne mogu izdržati i nešto će se morati mijenjati. I ne samo čistačice, tako će biti sa svim poslovima koji se mogu cjepkati.
Nadalje, ideja je Vlade da se u novom Zakonu o radu ukinu oštre granice između rada na određeno i neodređeno vrijeme. Na taj način žele spriječiti da se radnike na određeno vrijeme, kao što je danas slučaj, nakon dvije godine produživanja ugovora otpušta na jedan mjesec, a nakon toga ih se opet zapošljava na određeno vrijeme.
Bez plaćanja poreza
U planu je i uvođenje rada od kuće, posebno za majke s malom djecom. Razrađuju se i modeli zapošljavanja umirovljenika, kao i konačno ozakonjenje rada kućnih pomoćnica koje danas, u velikoj većini slučajeva, svoje dnevnice od 200 ili 300 kuna za čišćenje stanova, kuća, vikendica i apartmana zarađuju na crno, bez kune plaćenoga poreza ili doprinosa, čime se, naravno, zakida državni proračun.
Rad na pola radnog vremena postat će svima atraktivan
Stručnjaci za tržište rada podržavaju prijedloge za skraćeno radno vrijeme, ali su skeptični kad je riječ o primjeni. Zabrinjava ih, u prvom redu, visoka razina administriranja u zemlji pa smatraju da će rad sa skraćenim radnim vremenom zaživjeti tek kad se administriranje pri prijavi i odjavi radnika te reguliranju radničkih prava liši pretjeranih obrazaca.
- Sve je više tvrtki koje se posvećuju isključivo svom primarnom biznisu, a sve ostale službe, od računovodstva, tehničke podrške, čišćenja izdvajaju i za to unajmljuju specijalizirane tvrtke. No, outsourcing je s vremenom postao sve skuplji pa će part time zapošljavanje biti sve atraktivnije - kaže nam stručnjak za tržište rada.
Gubljenje utrke
Iako ove mjere idu na ruku i poslodavcima kako bi smanjili troškove, i nezaposlenima koji bi mogli, za početak, dobiti posao barem na dio radnog vremena i nastaviti ga tražiti dok ne dođu do plaće koja bi im osigurala pristojan život, struka ističe i jedan priličan nedostatak toga modela. Zaposlenici koji bi radili na pola radnog vremena, ili još manje, imali bi daleko manje šanse za napredovanje u karijeri od kolega na punom radnom vremenu, jer poslodavac ne bi bio motiviran dodatno ih obrazovati i educirati. Time ti ljudi zasigurno gube utrku na tržištu rada i gube konkuretnost te postoji opasnost da cijeli radni vijek odrade bez napredovanja.
Pristojna mirovina
Dobra strana svega bila bi da bi sa 65 godina ti zaposlenici imali pristojan mirovinski fond.
‘Na burzi ne bi bilo toliko ljudi da su otpuštanja problem’
U Vladi ne planiraju nikakve izmjene ZOR-a kad je riječ o fleksibilizaciji otpuštanja i zapošljavanja. Smatraju kako s otkazima i zapošljavanjem nema problema u Zakonu o radu, jer da ima, Hrvatska u ovo vrijeme ne bi gubila toliko radnih mjesta. - Problem su kolektivni ugovori i otpremnine. Zbog toga se poslodavci vrlo rijetko odlučuju za poslovno uvjetovane otkaze, jer im je preskupo plaćati otpremnine - tvrde naši sugovornici iz Vlade.