NOVO 19:37 U razgovoru za Dnevnik Nove TV, prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić izjavio je kako je pad BDP-a od 2,1 posto zapravo doprinos sadašnjoj poziciji Hrvatske, te da nema opasnosti od pada kreditnog rejtinga.
- Svi katastrofičari su se razotkrili kao promašeni, jer su predviđali pad od 2,9 i više posto. Ja očekujem da će to strani analitičari razumijeti, i mi bi mogli biti jedni od rijetkih u Europi koji će svoj rejting zadržati.
Odgovarajući na kritike kako ulaganja u energetiku otvaraju jako mali broj radnih mjesta, Čačić je dao protuargument za isplativost ulaganja:
- Svi mi, kao građani, sada bi plaćali 20 posto manju struju da smo imali Plomin kao što ga sad nemamo, rekao je.
Upitan postoji li politička odgovornost Vlade za pad od 2,1 posto, Čačić je rekao da ne.
- Zasluga Vlade je samo da rezultati nisu puno, puno gori, kao što bi mogli biti da se nisu povukli potezi koji su se povukli. Povukli smo značajne i velike poteze.
Prema Čačiću, ne postoji neko specifično područje u kojem je Vlada zakazala.
- Ono što mene smeta je, jer sam ipak ja čovjek koji je došao iz privrede, je brzina. Brzina mora biti puno, puno veća. Na svim razinama. Na razini mojih kolega u Vladi, i mog vlastitog ministarstva i mene osobno, rekao je Čačić.
18:44 Potpredsjednik Vlade Radimir Čačić izjavio je za Jutarnji kako situacija nije katastrofična i kako je ovo - najniža točka u mandatu ove Vlade.
- Ja sam i ranije govorio da u drugom tromjesečju možemo očekivati pad između dva i 2,5 posto. I da je to najniža točka u mandatu ove Vlade. Zato je pad BDP-a od 2,1 posto čak i manji nego što se očekivalo. Treba voditi računa i o lošoj situaciji u okruženju, u Sloveniji i Italiji, gdje BDP također pada, a što utječe na naš izvoz - rekao je Čačić.
- Imamo kontrakciju potrošnje: ljudi su defenzivni i smanjuju potrošnju, čak i više nego što bi trebali. Privatni sektor ne troši, a u javnom sektoru investicije treba pokrenuti do kraja godine - rekao je.
Čačić procjenjuje da će treći kvartal biti pozitivan, a ako u “četvrtom tromjesečju pokrenemo investicije, onda ćemo zadnja dva kvartala biti u plusu, što bi onda i tehnički bio izlazak iz recesije”. - Vjerujem da ćemo uspjeti - poručio je.
17:20 Željko Lovrinčević, Ekonomski institut: Pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u drugom tromjesečju dosta je značajan ako se usporedi s onim u europskim zemljama. On Hrvatsku svrstava u skupinu zemalja s velikim problemima.
Pad gospodarske aktivnosti u drugom kvartalu primarno je rezultat pada osobne i privatne investicijske potrošnje, te slabog robnog izvoza. Kod njega su glavni uzrok domaći čimbenici, a samo djelomično inozemni, budući da neki od naših vodećih vansjkotgrovinskih partnera, poput Njemačkje i Austrije, stoje razmjerno dobro. Kod domaćih faktora, glavni su problemi rast poreznog opterećenja i brza liberalizacija administrativno određenih cijena, poput energenata. Svemu valja pridodati i kreiranje negativnih očekivanja, što je sve gotovo stvorilo atmosferu straha. Opširnije pročitajte OVDJE
17:13 - Nažalost, očekivano. Ovaj pad se mogao predvidjeti već kod donošenja proračuna i kod prvih odluka Vlade o podizanju PDV-a i nakon toga znatnom povećanju cijena energenata. Jedan od značajnih razloga pada BDP-a jest i činjenica da je znatno smanjena potrošnja jer su cijene gotovo svih proizvoda rasle. S druge strane, predloženi investicijski plan na početku godine je bio slabašan jer je bio manji od našeg prošlogodišnjeg, a i od tako predstavljenog plana nije se ostvarilo ništa - izjavila je bivša premijerka Jadranka Kosor.
- Podsjećam na pompozno najavljivane projekte uređenja fasada, gradnje vrtića i zatvora. Na kraju, zbog Milanovićevih žalopojki, podsjećam, na lagani rast BDP-a u prošloj godini, osobito u trećem kvartalu. Na žalost, moguće je da će nam zbog svih loših pokazatelja i pada svega što bi trebalo rasti, najesen pasti rejting. I zato su, u najmanju ruku, neukusne Milanovićeve polemike s novinarima o meko ili tvrdo kuhanoj ostavci. Nije vrijeme za sarkazam, nego za ozbiljan rad.
15:02 - Osobna potrošnja je pod utjecajem nezaposlenosti, pada raspoloživa dohotka i razduživanja stanovništva, te općenito neizvjesnosti. Država provodi fiskalnu konsolidaciju, dok je za investicije potrebno vrijeme. No, ako se zakomplicira situacija u eurozoni, pitanje je i gdje ćemo moći dobiti novac za investicije. Inače, od tih investicija ne treba očekivati nekakva velika zapošljavanja - izjavio je Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo-banke. Cijeli članak pročitajte OVDJE
14:57 - Kada usporedimo gospodarsku aktivnost u realnim iznosima u Hrvatskoj u prvoj polovici ove godine s onom u prvoj polovici pretkrizne 2008., BDP nam je sada za oko 12 posto manji i gotovo se nalazi na istoj razini kao i u prvoj polovici 2005. godine. Trendovi za budućnost nisu ohrabrujući: u trećem tromjesečju će, doduše, zbog turizma, pad gospodarske aktivnosti biti nešto manji, no u već u četvrtom kvartalu možemo očekivati jači pad - izjavio je Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke. Cijeli članak pročitajte OVDJE
12:55 Premijer Zoran Milanović komentirao je u Rijeci na susretu socijalista procjenu Zavoda za statistiku o padu BDP-a.
- Teško nam je, ali ova Vlada ne plače zbog toga. U cijeloj Europi je teška situacija, a nekima je gore nego nama, rekao je premijer Zoran Milanović.
Na upit novinarke namjerava li zbog ovakvih rezultata dati ostavku, Milanović ju je sarkastično upitao o kojoj vrsti ostavci priča.
- Mislite na tvrdo kuhanu, meko kuhanu..., upitao ju je premijer.
Dodao je kako je ova Vlada naslijedila negativne trendove od globalne situacije.
– Dobili smo ovakvu situaciju, ona je posljedica svega onoga što posljednjih 20 ili barem 17 godina u Hrvatskoj nisu radili, zaključio je premijer.
12:32 Kada bi Ministarstvo financija stavilo u stare boce novčanice i zakopalo ih na prikladnim dubinama u napuštenim ugljenokopima koje bi onda do vrha zatrpalo gradskim otpadom, te kada bi prepustilo privatnom poduzetništvu da prema dobro oprobanim načelima laissez-fairea ponovno iskopa novčanice (pravo na kopanje bi se, naravno, sticalo putem javnih dražbi za zakupljivanje zemljišta s položenim novcem) ne bi više trebalo biti nezaposlenosti, a zahvaljujući posljedicama stvarni bi dohodak društva zajedno s bogatstvom kapitala vjerojatno značajno porastao u usporedbi s prijašnjim veličinama.
Bilo bi, naravno, mudrije graditi kuće i slično, ali, ako se tome protive političke i provedbene poteškoće, gore predloženo bi bilo bolje od ničega.
Takav prijedlog danas bi u Hrvatskoj odveo autora ravno na psihijatriju u Vrapče. Iznio ga je, međutim, ni manje ni više nego najveći ekonomist svih vremena John Maynard Keynes u najvažnijem ekonomskom djelu ikada, svojoj „Općoj teoriji zaposlenosti, kamate i novca“ (prijevod je prof. Iva Bićanića).
Keynes je, naime, znao kako je novac uopće nastao – iskopavanjem iz zemlje (zlata i srebra), a iz njegove naizgled blesave metafore o starim novčanicama i rudnicima 30-ih godina prošlog stoljeća rodila se najplodnija grana suvremene ekonomske doktrine za spašavanje gospodarstva u financijskim panikama: ekonomija potražnje.
Sedamdeset godina kasnije, međutim, hrvatskim ekonomistima, intelektualnoj eliti i političarima na vlasti potpuno je nepoznata ideja da robno-novčano društvo ne može biti – bez novca.
Potpuno im je strana pomisao da u najvećoj financijskoj krizi i nakon sloma privatne potrošnje veće od 20 posto, građanima interventno, odmah, već danas, najprije treba osigurati posao i dati novaca, da mogu platiti račune i sačuvati likvidnost, a time zapravo i goli život, a tek usporedno s time pokretati krupne investicije koje će „zbog političkih i provedbenih poteškoća“ donijeti rezultat tek za koju godinu.
Poticati rast ponude i investicije u nove proizvodne kapacitete kada je proizvodnja ionako već pala 20 posto jer nema kupaca, jer su potrošači paralizirani od straha da neće moći platiti račune i poreze, isto je što i pokušavati zaustaviti tsunami nasred oceana: unaprijed osuđeno na propast.
KOMENTAR RATKA BOŠKOVIĆA U CIJELOSTI PROČITAJTE OVDJE
--------------------------------------------------------------------------------------------------------
Bruto domaći proizvod pao je 2,1 posto u drugom tromjesečju ove godine, pokazuje prva procjena Državnog zavoda za statistiku. To je treći kvartal za redom u kojem se ekonomska aktivnost smanjuje, a pad je najteži u posljednje dvije godine - u drugom kvartalu 2010. godine iznosio je 2,3 posto. U prva tri mjeseca ove godine minus je bio 1,3 posto, a u zadnjem tromjesečju prošle godine 0,4 posto.
Tempo pada BDP-a u nešto je manji nego što su očekivali analitičari, a većina je procjenjivala da će drugo tromjesečje donijeti minus od dva do 2,9 posto. Što su glavni uzročnici potonuću ekonomije bit će poznato 20. rujna, kada će DZS objaviti konačnu procjenu BDP-a i njegovu strukturu. Međutim, gotovo svi ekonomski pokazatelji, poput industrijske proizvodnje, trgovine, investicija i izvoza, jasno su ukazivali da će pad biti izraženiji nego u prethodnim kvartalima.
Ekonomija je u recesiji još od početka 2009. godine i samo je u tri navrata naznačen oporavak, u trećem kvartalu 2010 kada je BDP porastao 0,3 posto, u drugom kvartalu 2011. s rastom od 0,4 posto i trećem kvartalu iste godine kada je rast dosegao 0,7 posto. No, najnoviji podatak govori da se recesija samo produbljuje. U usporedbi s drugim zemljama EU, veći pad od Hrvatske imali su Italija, 2,5 posto, Portugal, 3,3 posto, te Grčka u kojoj je BDP potonuo čak 6,2 posto.