Prošlotjedna emisija "Nedjeljom u 2" u kojoj je gostovala Jelena Veljača pokrenula je raspravu koja i nekoliko dana nakon emitiranja ne jenjava na društvenim mrežama. Gošća Veljača i voditelj emisije Aleksandar Stanković žustro su raspravljali, sukobljavajući mišljenja o brojnim pitanjima.
Razgovarali su, među ostalim, o fondu #SpasiMe, o prosvjedu protiv nasilja održanom dan prije emisije, o #MeToo pokretu, pa i o činjenici da je HDZ godinama bio na vlasti u Zadru, gdje se dogodio stravičan slučaj silovanja djevojčice, zbog kojeg je i održan posljednji prosvjed.
Veljača nam jučer nije htjela komentirati odjek nedjeljne emisije, dok je Stanković pristao dati izjavu.
- Naravno, čuli smo se nakon emisije. Mi se nismo osobno sukobili, sukobili smo stavove, a to se događa u svakoj mojoj emisiji - rekao je Stanković za Jutarnji.
- Sto puta sam bio u sličnoj situaciji, i nije to nešto neobično. Mislim da je uvijek dobro razmjenjivati mišljenja, moja je emisija debatna i tako mora biti. Kao voditelj, moram gledati jednu širu sliku i ne postavljam pitanja samo u svoje ime, iako ovdje moram dodati kako se ne želim iza nikoga skrivati. Samo želim polemizirati. Ono što sam ja naveo ima svoje istomišljenike, istina je da su i neki viđeni intelektualci problematizirali Me Too pokret. Ne znam zašto se ta naša razmjena mišljenja baš toliko primila u javnosti. Govorili smo o točno određenoj osobi za koju i sada smatram da nije trebala ostati u poslovnom odnosu s nekime tko ju je seksualno uznemiravao. Mislim da je u smislu zadovoljenja pravde potrebno i društveno poželjno prijaviti zlostavljača, ali svaka žrtva treba sama odlučiti kada će to napraviti - rekao nam je voditelj, dodavši da je vidio puno komentara na emisiju, od kojih su neki bili i ekstremni.
- Bio sam izložen ozbiljnim prijetnjama nakon emisije, neki ljudi su na Facebooku NU2 pisali da bi mi bliski članovi obitelji trebali biti silovani, pa da bolje razumijem to pitanje. Ali, ja sam već naviknut na to. Kako Jelena Veljača kaže, ja sam bijeli hetero muškarac na poziciji moći i jednostavno moram biti naučen na takve stvari. Naučen, ali ne i pomiren s tim. Moja obitelj ne mora i ne smije zbog toga ispaštati i trudim se koliko mogu da ih čuvam od takvih gadosti - ispričao nam je.
Za mišljenje o temi koja je danima goruća na društvenim mrežama, upitali smo nekolicinu aktera javnoga života koji su se također bili uključili u spomenute rasprave.
Sanja Sarnavka, aktivistica za ženska prava
A zašto žena koja se bori protiv nasilja ne bi stavljala izazovne fotografije s plaže na Instagram?
Razgovor u emisiji “Nedjeljom u 2” nije bio u redu, Stanković je bio preagresivan i inzistirao na irelevantnoj stvari. Dopustio si je da bude subjektivan, ponavljao je da, kada bi bio Salma Hayek, ne bi postupio kao ona. Osim toga, inzistirati na razgovoru o Hayek dok mi imamo grozne slučajeve nasilja je suludo. Umjesto da se govori o tome da je čak i BBC popratio prosvjed, o onome što je ključno za našu patrijarhalnu sredinu, on je inzistirao na marginalnoj temi. Jelena Veljača je pokazala da je dorasla Stankoviću i da ga je i nadrasla. Suvereno je inzistirala na temi zbog koje je mislila da je bila pozvana.
Sanja Sarnavka
Ona je ispala faca, on je pokazao da je patrijarhalan. Netko je na Facebooku dobro napisao: da je rasprava bila o rasizmu, bi li Stanković zauzeo rasističke stavove samo da pokaže drugu stranu? Zanimljivo je koliko se proziva Jelenu Veljaču iako ona nije političarka niti je na čelu neke institucije. Nije u utrci za moć, nema nikakve koristi od svojih istupa. Mediji su ti koji su je, zapravo, učinili zvijezdom. A ona je sve što je radila, radila u koordinaciji s aktivistima.
Sve su to bile zajedničke akcije. Kada je riječ o Stankovićevu upitu kako Veljača može stavljati izazovne fotografije na Instagram i istodobno se boriti za prava žena, suvišno je i reći da se tu također očitovao njegov patrijarhalni pristup. Žena je bila na plaži. Zar trebamo hodati u burkama da bi nas netko ozbiljno shvatio? Žene bi mogle hodati i gole, no problem je u muškarcima koji se “ne mogu suzdržati”.
Slaven Letica, sociolog
Jelena Veljača želi napraviti neprijateljsko preuzimanje pokreta protiv nasilja nad ženama
U pristupu Jelene Veljače u borbi za rodnu jednakost sve je krivo. Radi se o nasilju, žene koje su žrtve premlaćuju muževi alkoholičari ili pod utjecajem droga. A Veljača o tome raspravlja u smaragdnoj dvorani hotela Esplanade s torbicom od 40.000 kuna. Traži od sirotinje da plate šest kuna po pozivu. Već godinama postoje stotine žena koje pokušavaju pomoći ženama koje su žrtve nasilja, a Veljača pokušava napraviti neprijateljsko preuzimanje tog društvenog pokreta.
Dovoljno govori činjenica da je u svojoj humanitarnoj akciji sakupila samo 400.000 kuna. Kada sam sudjelovao u projektu “Dajmo da čuju”, sakupili smo 5 milijuna kuna. To nešto govori. Ljudi razumiju. Volio bih još napomenuti da Veljača kod Stankovića nije nijednom spomenula četvero djece koje je manijak bacio s balkona. To je za nju bio prvi nastavak sapunice koji je gotov. Drugi je cura uz Zadra, a treći tko zna što će biti.
Nora Krstulović, redateljica
Od žena se i dalje očekuje da budu ili objekti žudnje ili svetice
Stanković je s Veljačom problematizirao njezine izazovne fotke na Instagramu iz istog razloga iz kojeg žrtve seksualnog nasilja pitamo što su nosile, koliko popile i zašto nisu više pazile. Žene bi, i to je nažalost i dalje prevladavajući sentiment naše civilizacije, trebale biti ili objekti žudnje ili svetice. Svaka kombinacija tih uloga ogromnom broju ljudi proizvodi ozbiljnu kognitivnu disonancu.
Prepreke za žene su danas svugdje, naročito ukoliko ne pristajete stati u jednu od dvije ladice koje sam spomenula. A gdje se to najbolje vidi? Prema službenim podacima DZS U Hrvatskoj živi više žena nego muškaraca. Prema procjeni stanovništva sredinom 2017. godine, 51,7 posto čine žene. U 2017. od ukupnog broja rođenih, 48,4 posto bile su djevojčice.
Nora Krstulović
Na visokim učilištima čak 57 posto su studentice, a od ukupnog broja onih koji su završili sveučilišni ili stručni studij 59,7 posto su žene. Doktorica znanosti je 55,4 posto. No, prosječna neto plaća žene je 5.294 kune, dok je prosječna plaća muškarca 6.060 kuna, odnosno za 12,6 posto veća.
Nebojša Taraba, producent
Navoditi izjave Slavena Letice u razgovoru o nasilju nad ženama možeš ako si glup ili zlonamjeran
“Navoditi izjave Slavena Letice, idejnog tvorca pamfleta Vještice iz Rija, u razgovoru o nasilju nad ženama, pa onda formirati pitanja na temelju komentara s Facebooka, znači da si ili glup ili zlonamjeran ili oboje”, poručio je Taraba preko Facebooka, a za Jutarnji je pojasnio svoje napise. “Komentar sam napisao u afektu na svom privatnom profilu. Mislim da emisija nije bila najuspješnija, jer pitanja i argumentacija nisu bili na nivou i naprosto sam ostao šokiran.
Mislim da se Stanković trebao bolje pripremiti za temu. Sadržaj problema je vrlo ozbiljan, i ne može ga se banalizirati kroz lik i djelo Salme Hayek koja neumorno radi na tome. Niti Jelena Veljača ne zaslužuje takve nasrtaje, a Stanković ne bi smio formulirati pitanja na temelju komentara na društvenim mrežama. Mislim da je mačistički postupio u toj emisiji.”
Gorana Marin, glumica
Ne mislim da je Stanković mačo kreten, možda je htio potaknuti Veljaču da kaže ono što je trebala reći
Osobno ne poznajem Stankovića, a s Jelenom Veljačom sam se srela samo nekoliko puta, poslovno. Znam da je Jelena angažirana, da je lijepa i karizmatična. A kako to oduvijek biva, karizma i ljepota privlače zle jezike. Drago mi je da je Jelena u nedjelju bila jako sigurna u ono što govori, bez ikakve sumnje ili nespretnosti.
Stankovića su, s druge strane, svi na prvu popljuvali. Bio je iritantan, negativac, ali imala sam dojam da je takvim stavom jednostavno htio potaknuti Jelenu da kaže ono što je trebala reći. Ne mislim da je Stanković mačo kreten, pretpostavljam da je dovoljno inteligentan da se njegovi stavovi razlikuju od onoga što bi se na prvu dalo zaključiti iz nastupa. No, tko zna. Možda sam samo naivna.
NIKA PINTER, odvjetnica: Jelena Veljača napravila je mnogo ako je osigurala sklonište za žene, ali pritisak na pravosuđe nije rješenje problema
Nije stvar u tome da nisam naklonjena Jeleni Veljači, nego je stvar zdravog razuma. Tražiti nešto što je nemoguće ispuniti nema svoju svrhu. Redom sam objasnila zašto se ne slažem sa svakim od zahtjeva ove inicijative. Za to sam da svaka žrtva ima pravo na zaštitu, ali treba biti razuman. S Jelenom se ne slažem jer mislim da je to sve skupa vrlo ozbiljna tema na koju se neozbiljno pristupa, bez obzira na broj udruga koje su se priključile. Ona naglašava da je građanka, pa počne politizirati. Prima je Plenković, od njega traži da se stvari mijenjaju, ali se stvari moraju promijeniti prvo u stvarni. Ako se postavljaju zahtjevi koji se ne mogu ispuniti, koja je svrha prosvjeda? Možda su oni koji su stvarali zahtjeve trebali razgovarati s pravnikom prije njihova formiranja.
Prvi je zahtjev bio da ministar pravosuđa odmah pokrene stegovni postupak protiv suca Markovića pred Državnim sudbenim vijećem zbog neprofesionalnog, nemarnog postupanja koje dovodi u opasnost sigurnost i dostojanstvo žrtve. A Sudac Mrčela je objasnio da sudac ne može na stegovni postupak zbog toga što je donio odluku.
Zatim, drugi zahtjev je bio da DORH premjesti sudski postupak sa zadarskog županijskog suda na drugi županijski sud u Hrvatskoj, kako bi se spriječili eventualni utjecaj interesnih skupina na sudski postupak, i to na štetu žrtve. Potrebne su izmjene zakona da bi se ovaj zahtjev ispunio - DORH nije ovlašten na delegaciju sudova, to može samo Vrhovni sud.
Treći je zahtjev bio to da nadležne službe – policija, centar za socijalnu skrb i sud – odmah poduzmu apsolutno sve u svrhu pravodobne zaštite žrtve, što uključuje i zaštitu njezina dostojanstva i privatnosti u odnosu na lokalnu okolinu i medije, kao i pravodobno pružanje psihosocijalne podrške te provedbu istražnih postupaka na način koji je neće dodatno traumatizirati i viktimizirati. Taj je zahtjev paušalan, odnosno radi se o više zahtjeva u jednom prema više raznih adresata.
Pravodobna zaštita žrtve traži znanje tko je potencijalna žrtva kako bi imala stalnu zaštitu; zaštita dostojanstva i privatnosti upućena je kome? Promjena istražnog postupka a da se žrtva ne traumatizira traži izmjenu zakona i Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Zadnji je zahtjev hitno usvajanje izmjena Kaznenog zakona kojima se ukida kazneno djelo spolnog odnosa bez pristanka te uvode strože kazne za silovanje, u skladu s aktualnim zakonskim prijedlogom Ministarstva pravosuđa.
Ukidanje kaznenog djela “spolnog odnosa bez pristanka” zahtjev je za blažim normiranjem seksualnih delikata. U konačnici, mogu reći da mislim da je inicijativa Jelene Veljače svakako napravila dobro ako su osigurali sigurnu kuću ili drugi smještaj za žene koje su žrtve nasilja, ali kao bivši tužilac i današnji branitelj mogu reći da represija na pravosuđe nije rješenje problema. Ne možemo samo primijeniti američke principe na naše pravosuđe. Između ostalog, institut zastare koji se kod nas primjenjuje ima svoju svrhu. Ako je prošlo 20 godina od nekog zlodjela, ne možeš utjecati na zastaru. Nepostojanje zastare je krivo navođenje žrtava.