Više od 900.000 turista u Hrvatskoj, gužve koje se stvaraju u popularnim turističkim destinacijama, neodržavanje distance, ležeran pristup mladih koronavirusu razlozi su što broj zaraženih u Hrvatskoj zadnjih dana raste do troznamenkastih brojki.
Naime, u dijelu "morskih" županija u kojima se ipak poštuju epidemiološke mjere situacija je povoljnija, a tamo gdje je korona shvaćena "ležerno", poput Splitsko-dalmatinske, brojke vrtoglavo rastu.
Jedan od onih koji je još u lipnju, nakon otvaranja Hrvatske za turiste, govorio kako ga ne bi čudilo da novozaraženih bude i više od dvjestotinjak tijekom sezone bio je prof. dr. Branko Kolarić, član Vladina znanstvenog savjeta za Covid-19.
Ne čudite se ovim velikim brojevima zaraženih zadnjih dana?
- Ne, zapravo se to moglo očekivati nakon što je u zemlju ušlo nekoliko stotina tisuća ljudi. Samo prošlog vikenda u Hrvatsku je ušlo više od 200.000 turista, hrvatski su građani također povećali gužvu u turističkim mjestima pa kad se to usporedi s 200 zaraženih, to i nije velika brojka. No, kad se rade izračuni koliko je koja zemlja zahvaćena koronom, uzima se u obzir samo broj stanovnika neke zemlje, a onda je tih 200 značajno pokvarilo naše podatke.
Upravo zaraženi na 100.000 stanovnika služe kao mjerilo stavljanja na zelenu, narančastu ili crvenu listu nekih zemalja. Uz Italiju, Hrvatsku su već ranije "izopćile" Nizozemska, Finska, Norveška, a pitanje je hoće li za istim oružjem posegnuti i Njemačka. Oni su nedavno radili analizu uvezenih slučajeva koronavirusa i mi smo na trećem mjestu. Prva je Turska s 1000, slijedi Grčka s 500 te Hrvatska s oko 250 unosa koronavirusa u Njemačku.
Slovenci su visoko podigli ljestvicu i "sele" zemlje iz zelenog u narančasto ili čak u crveno kad broj zaraženih u njima prijeđe 10 na 100.000. Zašto je to bitno?
- Bitno je zato što većina zemalja želi imati što manji broj zaraženih. Svaki uvezeni slučaj pogoršava brojke, a to nitko ne želi. Naime, da bi se mogli uspoređivati podaci, uveden je taj kriterij broja zaraženih na 100.000 jer neka zemlja može imati ukupno mali broj zaraženih, ali s obzirom na broj stanovnika to može biti velika brojka. Primjerice, sto zaraženih u Hrvatskoj puno je više nego sto zaraženih u Francuskoj. Uvijek se gleda broj zaraženih u odnosu na ukupnu populaciju. Osnovne varijable epidemiologije su osoba, mjesto i vrijeme.
To znači da moramo pratiti broj oboljelih, gdje su se zarazili te koliko je zaraženih u odnosu na ukupan broj stanovnika i kroz koje vrijeme se dogodila zaraza. Za koronu se prati broj zaraženih na 100.000 tijekom 14 dana. Naime, nije isto je li se određeni broj oboljelih pojavio u dva mjeseca ili u jednom danu. Na temelju toga pravo je svake zemlje da određuje koji je prag njezina rizika za dolazak građana iz drugih država.
Koja bi bila kritična brojka zaraženih za naš zdravstveni sustav?
- Bilo bi loše kad bi u kratkom vremenu više od 400 ljudi završilo na intenzivnoj njezi. Istina je da imamo oko 800 respiratora, ali ne bilo dobro da svi budu zauzeti jer onda dolazi u pitanje broj ljudi koji mogu obavljati taj posao, organiziranje smjena rada i slično, odnosno zagušio bi se naš zdravstveni sustav.
Procjena je Europskog centra za kontrolu bolesti da je to plafon kapaciteta hrvatskog zdravstva. Srećom, trenutno su uglavnom zaraženi mlađi ljudi koji nemaju teške simptome. Primjerice, trenutno je prosječna dob zaraženih oko 30 godina, a na početku epidemije bila je iznad 50 godina. No, najesen će sigurno biti više zaraženih starijih ljudi.