Radim u jednoj od najvećih škola u Hrvatskoj više od deset godina. Zaposlena sam kao spremačica. Prije deset godina spremačica je dnevno imala 400 kvadratnih metara za čišćenje, a zatim se ta kvadratura povećala na 600 četvornih metara.
A sada je došlo vrijeme da su spremačice plaćene za 600 kvadrata, ali obavljaju i nekoliko stotina kvadrata više zahvaljujući zabrani zapošljavanja tehničkog osoblja. Spremačice koje odlaze u mirovinu ili daju otkaze zbog prevelikog obujma posla ili psihičkog zdravlja ne dobivaju zamjene.
Pitanje je kada počnu zaraze zbog nedovoljne higijene tko će biti kriv, napisala je, među ostalim, u pismu upućenom našoj redakciji spremačica iz jedne velike škole u Dalmaciji, koja je zamolila da ne objavimo njezin identitet. U svojem pismu upozorava na veliki problem nedostataka spremačica u nizu hrvatskih osnovnih škola zbog zabrane novih zapošljavanja službenika i namještenika koja je na snazi nekoliko godina, o čemu su mediji već pisali.
Dodatni posao
No, poseban je problem kad spremačice, uz postojeće obaveze, preuzimaju i druge poslove.
“Uz ovaj, postojeći problem još se gura problem zdravih obroka tj. mlijeka i voća u školama. Za takve inicijative nije zaposleno potrebno osoblje pa se istim onim spremačicama koje brišu WC-e nameće da dijele djeci obroke bez plaće za dodatni rad, bez posjedovanja sanitarnih pregleda i iskaznica, bez rukavica i kuhinja u školama. Sve to za plaću od 4000 kuna”, napisala nam je čitateljica. Navela je da je u njezinoj školi prije deset godina radilo deset spremačica, a sada ih je preostalo pet, od kojih dvije uskoro odlaze u mirovinu.
Svi zatvaraju oči
Ogorčena spremačica naglasila je da na njihov problem podjednako zatvaraju oči i Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO) i školski sindikati čije su članice jer nemaju vlastiti sindikat. No, Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod, ističe da je dobro upoznat s tim problemom.
- Nije problem sa spremačicama od jučer, počeo je prije pet-šest godina, kada je Milanovićeva Vlada donijela zabranu zapošljavanja u javnom sektoru. Događa se da brojne spremačice odlaze u mirovinu, a na njihova se mjesta ne primaju nove. Onda se njihov posao preraspodjeljuje, pa rade one koje mogu i koliko mogu. I pritom mnoge spremačice pobolijevaju - rekao je Željko Stipić. Naglasio je kako se zbog zabrane zapošljavanja u javnom sektoru, koja se čini izrazito striktno provodi nad spremačicama, posljednjih godina susretao s bizarnim slučajevima.
- Primjerice, u jednoj školi u Istri površina se povećala sa 2000 na 5000 četvornih metara, a dvije godine nisu mogli dobiti spremačicu. No, i ovdje se na dijelu pokazuje poslovica ‘Tko je bliže vatri, bolje će se ogrijati’. Jer, kako objasniti slučaj iz Zagreba, gdje su u jednoj zgradi dvije škole, pri čemu jedna ima manjak, a druga višak spremačica. To pokazuje da je važno tko ima kakve veze u Ministarstvu - dodao je Stipić.
S nekim je ravnateljima, naglasio je, u nekoliko navrata upozoravao nadležno ministarstvo na problem sa spremačicama. U slučaju spremačica, istaknuo je, krši se Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja.
Reakcija ministarstva
- Ministarstvo izdaje dopuštenja za zapošljavanje spremačica za 800 četvornih metara, a ne 600 četvornih metara, kako je propisano Pedagoškim standardom. Drugim riječima, vlast nekažnjeno krši vlastiti standard koji točno propisuje na koliko četvornih metara površine škole treba imati spremačicu - objasnio je Željko Stipić.
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO) poručuju da nisu upoznati sa slučajem spremačice iz Dalmacije jer ne raspolažu s informacijama o njemu. “No, dobro je poznato da je i dalje na snazi Vladina uredba o zabrani zapošljavanja. Ukoliko je potrebna reakcija Ministarstva, molimo da nam se jave s konkretnim informacijama i problemima te ćemo sukladno mogućnostima reagirati”, stoji u odgovoru koji nam je poslao Maro Alavanja, savjetnik ministrice obrazovanja Blaženke Divjak.