Europska komisija predstavila akcijski plan za željezničku mrežu velikih brzina: Hrvatska pozicionirana na dva dodatna koridora

Europska komisija je u srijedu predstavila akcijski plan za željeznice velikih brzina u kojem se utvrđuju koraci za poboljšanje prekograničnog putovanja i putovanja vlakom na velike udaljenosti diljem Europe.

- Novi akcijski plan za brze željeznice utvrđuje korake koji su nam potrebni za stvaranje brže, interoperabilnije i bolje povezane europske željezničke mreže do 2040., rekao je izvršni potpredsjednik Komisije Raffaele Fitto.

Dovršetkom brzih željezničkih veza između glavnih gradova EU-a putnici će imati alternativu za letove na kraćim udaljenostima i za duga putovanja automobilom.

Izgradnja i nadogradnja željezničke infrastrukture velikih brzina zahtijeva znatna dugoročna ulaganja. Prema procjenama Komisije, za dovršetak planirane mreže velikih brzina TEN-T-a do 2040. trebat će oko 345 milijardi eura, dok bi ambicioznija mreža s brzinama znatno preko 250 kilometara na sat mogla koštati čak 546 milijardi eura.

To nije moguće financirati samo javnim sredstvima i bit će potrebna privatna ulaganja te zajmovi i jamstva financijskih institucija, kao što su Europska investicijska banka (EIB) i nacionalne razvojne banke i institucije.

Nadovezujući se na transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T), planom se predviđa povezivanje glavnih čvorova pri brzinama od 200 km/h i više.

Prema Uredbi TEN-T iz 2024. Hrvatska je uz postojeća dva prometna koridora (Mediteranski koridor i koridor Rajna - Dunav), dodatno pozicionirana na još dva - Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan - Istočni Mediteran.

Uredbom je obuhvaćena željeznička infrastruktura do Splita, a luke Split i Ploče postale su luke osnovne mreže TEN-T-a.

Komisija navodi primjer da će se putovanje između Zagreba i Budimpešte skratiti na 4 sata i 15 minuta sa sadašnjih šest sati. Iz Berlina u Kopenhagen putovat će se četiri sata umjesto sadašnjih sedam, a iz Sofije u Atenu šest sati umjesto sadašnjih 13 sati i 40 minuta.

Povjerenik za održivi promet i turizam Apostolos Tzitzikostas rekao je da je 12.000 kilometara brzih željezničkih pruga danas koncentrirano u samo nekoliko država članica – Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, dok su srednja i istočna Europa slabo povezane.

- To se mora promijeniti, rekao je.