Završio je još jedan summit Europske unije i zapadnog Balkana na kojemu je ponovljeno obećanje zemljama te regije da će biti integrirane u Europsku uniju. Od predsjednika Europskog vijeća Antónija Coste, predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i brojnih šefova država ili vlada EU čulo se da "bez zapadnog Balkana EU neće biti kompletna" te da će integracija šest država te regije ojačati Uniju, učiniti je sigurnijom i važnijom u svijetu.
Na summitu nije usvojena formalna deklaracija, ali su upućene poruke ohrabrenja zemljama regije.
Predsjednik Europskog vijeća António Costa, koji je prije summita posjetio sve države regije, rekao je da i ovaj summit potvrđuje kontinuiranu posvećenost EU regiji. Costa je posebno pohvalio Crnu Goru, domaćina summita, kao predvodnicu u procesu proširenja.
Sljedeća članica
- Vaš uspjeh je važan jer pokazuje da proširenje postaje stvarnost i mi ćemo nastaviti našu potporu - rekao je šef Europskog vijeća, supredsjedatelj summita.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen govorila je o zamahu u procesu proširenja i ubrzanju tog procesa. Ocijenila je da se Europska unija nalazi u procesu izgradnje veće strateške autonomije i da postaje sigurnija, otpornija i snažnija, ali da bez zapadnog Balkana neće biti potpuna. Stoga je ocijenila da je ovaj summit veoma važan.
- Želim poručiti svim zemljama zapadnog Balkana, a posebno našem domaćinu Crnoj Gori, da postoji zamah u procesu proširenja. Pretvorimo taj zamah u pokret, a pokret u članstvo - rekla je predsjednica Europske komisije.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović održavanje summita u svojoj zemlji ocijenio je kao povijesni uspjeh i prijelomni trenutak.
- Ovaj summit predstavlja mnogo više od još jednog okupljanja čelnika. To je prekretnica za Crnu Goru, za zapadni Balkan i za samu Europsku uniju u trenutku kada je politika proširenja ponovno dobila strateški značaj. Zahvaljujući svima vama, naš današnji susret donosi novu nadu i svježu energiju svim zemljama kandidatima, potvrđujući posvećenost europskoj perspektivi regije - rekao je Milatović.
Međutim, i njemački kancelar Friedrich Merz priznao je da stvari do sada nisu išle kako se očekivalo. Rekao je kako činjenica da EU 13 godina nije primila niti jednu novu članicu govori o tome da problemi postoje i unutar Unije.
Bez obzira na sva obećanja o ubrzanim procesima, osim domaćina Crne Gore te donekle Albanije, ostale zemlje su jako daleko od punopravnog članstva.
Da će Crna Gora biti sljedeća nova članica Unije u Tivtu je rekao i francuski predsjednik Emnanuel Macron izrazivši potporu toj zemlji.
I predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković rekao je da je Crna Gora najviše napredovala, da je Hrvatska podupire na tom putu kao i cijeli proces proširenja zasnovanog na individualnim zaslugama. No, Plenković je naglasio kako očekuje da Crna Gora ispuni i uvjete prema Hrvatskoj vjerujući da će to biti u stanju učiniti. O tome je razgovarao i s crnogorskim kolegom Milojkom Spajićem. Hrvatski premijer je rekao kako je njegov dojam da je Crna Gora spremna vrlo ozbiljno raditi na otvorenim pitanjima te nabrojio što Hrvatska očekuje od te zemlje.
Kao prvi uvjet spomenuo je obeštećenje logorašima, kao drugi nestale, treći je da Crna Gora procesuira ratne zločine, četvrti rješavanje imovinskopravnih pitanja hrvatskih obitelji u Crnoj Gori koje su izgubile imovinu, što sudovi presporo rješavaju, i, konačno, da se pokrenu razgovori o pitanju granica između dviju država.
Status Ukrajine
- Moj je dojam da je Crna Gora spremna vrlo ozbiljno raditi na pitanjima koja joj je Hrvatska predstavila, a koja nisu nešto nerješivo - rekao je premijer nakon susreta sa Spajićem.
Spomenuo je i pitanje spomen-ploče u bivšem logoru Morinj, gdje su tijekom Domovinskog rata zlostavljani hrvatski zarobljenici, kao i nužnost promjene imena bazena u Kotoru koji nosi ime čuvara tog logora. Hrvatska traži i povratak školskog broda Jadran.
Najveći dio rasprave na summitu odnosio se na najnoviji francusko-njemački "non-paper" kojim se za zemlje zapadnog Balkana zagovara postupna integracija prije članstva, ali ne kao zamjena za punopravno članstvo već kao status do članstva. S obzirom na to da se u tom papiru spominju samo zemlje zapadnog Balkana i Moldavija, očito je za Ukrajinu zamišljen drugačiji status. Ukrajina bi mogla dobiti status pridružene članice Europske unije bez prava glasa, a zemlje zapadnog Balkana i Moldavija status promatrača. Neki diplomati su rekli da se to vjerojatno neće odnositi na Crnu Goru, koja je blizu punopravnog članstva, nego na druge zemlje koje su daleko od tog cilja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....