NOVI SASTANAK

EU vraća na stol ideju da se ograniči cijena plina iz uvoza, za taj prijedlog je i Hrvatska

Uoči sastanka Energetskog vijeća trinaest je članica, među kojima je i Hrvatska, uputilo takav prijedlog u pismu Europskoj komisiji

Ursula von der Leyen

 Ludovic Marin/Afp

Hrvatska nije odustala od stava da je nužno ograničiti cijenu plina koji se uvozi u EU, iako je prije tri tjedna od te ideje, barem privremeno, odustala Unija zbog nedovoljne potpore među državama članicama. Zato se postavljanje gornje granice za cijenu plina nije našlo među glavnim prijedlozima Europske komisije za obuzdavanje rasta cijena energenata.

Uoči još jednog sastanka Energetskog vijeća EU, zakazanog za 30. rujna u Bruxellesu, 13 zemalja EU zatražilo je ponovno ograničenje cijene za uvoz plina na razini EU. Hrvatska je među tih 13 država koje su zajedno poslale pismo s takvim prijedlogom Europskoj komisiji. Iako su u Komisiji rekli da "još nisu formalno primili pismo", ponovili su da se od ideje o ograničenju cijene plina nikad nije odustalo, nego je to pitanje ostalo otvoreno.

Zemlje članice koje zagovaraju postavljanje limita za cijenu plina u pismu navode da je cijena "ključni problem" koji utječe na visoke cijene energenata i bez rješenja tog problema neće biti moguće postići održivo rješenje.

Uz Hrvatsku, pismo su potpisali Italija, Španjolska, Belgija, Malta, Latvija, Litva, Portugal, Slovačka, Slovenija, Poljska, Grčka i Rumunjska.

Problem nedopustivo visoke cijene plina, što je više rezultat špekulacija na tržištu nego stvarnog stanja, u govoru pred Općom skupštinom UN-a spomenuo je i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.

- Moramo pronaći globalno rješenje za cijenu plina koja prijeti našim kućanstvima i gospodarstvu. Nedopustivo je da se manjina špekulanata obogati u ovim vremenima nametanjem pretjeranih cijena - rekao je Plenković tada.

Prva ideja bila je samo ograničenje plina koji se uvozi iz Rusije. No, to je već sada manja količina jer se uvoz iz Rusije smanjio s 40 posto prošle na manje od deset posto ove godine. Povećan je, pak, uvoz LNG plina iz drugih izvora. Zato bi učinkovita bila samo mjera ograničenja cijene plina, bez obzira na to iz kojeg ga izvora EU nabavlja na svjetskom tržištu. Kako dosad nije bilo dovoljne potpore u EU, taj je prijedlog privremeno nestao s dnevnog reda.

Tri prijedloga Europske komisije za interventne mjere za obuzdavanje cijene energenata i suočavanje s posljedicama, oko kojih je postignut visok stupanj suglasnosti među zemljama članicama, ne uključuju ograničenje cijene plina, a glavna mjera je ograničenje cijene električne energije koja se proizvodi od drugih izvora, a ne od plina. U EU su se složili da je u ovoj situaciji neprimjereno dopustiti formiranje cijene električne energije prema cijeni plina, koji je najskuplji energent, ali ima manji udio u proizvodnji struje u EU.

Druge dvije mjere su porez na ekstraprofit za kompanije i obvezna ušteda struje.

Oni koji se protive postavljanju gornje cijene plina strahuju da bi to dovelo do obustave plina u EU jer bi se velike količine preusmjerile prema ostalim tržištima u svijetu. No, stručnjaci kažu da bi EU trebala preuzeti taj rizik jer je plin u Sjedinjenim Američkim Državama višestruko jeftiniji, a u Aziji dva puta jeftiniji.

Cijena plina bi se ograničila na viši iznos od onoga po kojem se plin prodaje na tržištu Azije, što bi i dalje bilo znatno niže od cijene po kojoj ga uvoze zemlje EU.

No, i dalje postoje zemlje koje zagovaraju konzervativni pristup poštivanja pravila slobodnog tržišta na kojem će se, smatraju, cijene same po sebi regulirati. Među idejama koje bi mogle pomoći je i ona o zajedničkoj nabavi plina na razini EU kako se ne bi svaka zemlja na tržištu natjecala individualno kao kupac.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2022 06:26