Hoće li u Zagrebu do sredine ovog stoljeća zavladati suptropska klima kako to sugerira nedavno objavljena studija?
Podsjetimo, znanstvenici pod vodstvom Toma Crowthera s ETH u Zürichu objavili su projekciju prema kojoj bi naš glavni grad (u slučaju da globalna temperatura na Zemlji poraste za dva Celzijeva stupnja) do 2050. godine mogao imati klimatske uvjete kao teksaški Dallas koji danas odlikuje vlažna suptropska klima s blagim zimama i vrućim ljetima.
U prosjeku bi temperatura u Zagrebu mogla narasti za 2,3 Celzijeva stupnja dok bi ljeti temperatura bila viša i za 7,3 Celzijevih stupnjeva nego sada.
- Takve su studije jako vrijedne jer pokazuju što možemo očekivati u budućnosti pa se eventualno pripremiti za nove uvjete ili čak donekle ublažiti očekivane promjene.
Ipak, moramo voditi računa da je ovdje riječ o projekcijama, a to ne znači da će se dobiveni rezultati u potpunosti i obistiniti. U kolikoj će se mjeri dobivena predviđanja zaista dogoditi u budućnosti, to ovisi o puno faktora. Ipak, prema svim dosadašnjim pokazateljima, klima grada Zagreba se zagrijava, raste broj toplih dana i toplih noći, a smanjuju se tzv. hladni indeksi, oni vezani uz hladne dane, pojavu mraza itd.
Do tih smo rezultata došli analizirajući podatke izmjerene na meteorološkim postajama Maksimir i Grič u gradu te postajama Pleso na aerodromu i Puntijarki koja se nalazi na Medvednici - kaže dr. Ivana Herceg Bulić, izvanredna profesorica na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu.
Prof. Herceg Bulić voditeljica je projekta CroClimGoGreen u čijem je fokusu prvenstveno klima grada Zagreba.
Petogodišnji projekt, koji je otpočeo u veljači 2018., financira Hrvatska zaklada za znanost (HrZZ), a na njemu još surađuju Irena Nimac i Melita Perčec Tadić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) te Sara Ivasić i Karmen Babić s Geofizičkog zavoda. Urbane sredine uz brojne pogodnosti za građane dovode i do nepovoljnih ekoloških posljedica.
Jedna od njih je urbani toplinski otok (UHI), fenomen koji karakterizira bitno viša temperatura zraka u gradu nego u lokalnom ruralnom području.
Urbanizacija
- Gradska klima se zagrijava iz nekoliko razloga. Jedan je svakako globalno zatopljenje, dok su drugi vezani uz urbanizaciju i širenje grada te sve veći udio površina prekrivenih nepropusnim materijalima koji utječu na apsorpcijsko-radijacijske procese, a time i na temperaturu zraka u gradu.
Podloge od materijala kao što su beton, cement i asfalt upijaju velik dio kratkovalnog Sunčeva zračenja te se zagrijavaju i služe kao spremnici topline koju mogu otpuštati kasnije. Upravo zbog toga gradske sredine postaju bitno toplije u odnosu na okolna ruralna područja - pojasnila je.
Naša sugovornica ističe kako su na temelju satelitskih snimki napravljene toplinske karte Zagreba koje pokazuju zagrijanost površine (koja se razlikuje od temperature zraka).
- Takve toplinske karte pomažu detektirati područja koja su tzv. mikro-urbani toplinski otoci, a tu su primjerice Trg bana Jelačića, industrijske zone na Žitnjaku i Jankomiru, ali i velika parkirališta uz trgovačke centre.
To su područja s velikim betonskim i asfaltnim površinama, a bez ili s vrlo malo zelenih površina. S druge strane, te karte nam omogućavaju uočavanje utjecaja zelenih i vodenih površina pa se lijepo ističe Zrinjevac, Botanički vrt, Maksimir, Jarun, pa čak i Bundek koji je relativno mala vodena površina.
Na tim su područjima površinske temperature bitno niže od okolnih što ukazuje da zeleno-plave površine, dakle one pokrivene vodom i vegetacijom, ublažavaju urbani toplinski otok - rekla je prof. Herceg Bulić.
Toplinski otok
Suočeni s fenomenom urbanog toplinskog otoka, mnogi gradovi u Europi u urbanističke planove uključuju primjenu zelene infrastrukture, zatim upotrebu tzv. hladnih materijala te materijala koji u većoj mjeri reflektiraju Sunčevo zračenje.
Nove ulice i naselja projektiraju se tako da je omogućeno slobodno i prirodno prozračivanje grada, a sve je izraženiji i trend vraćanja vegetacije u gradove čime se ublažava gradska klima, a život građana obogaćuje dodatnim sadržajima poput rekreacijskih i sportskih.
- Koristeći ovaj model, Beč je puno napravio kako bi se prilagodio izazovima. Slično je i s nekim gradovima u Njemačkoj, Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj.
Kako se prema klimatskim projekcijama mogu očekivati sve topliji uvjeti u Zagrebu, vjerujemo da rezultati našeg projekta mogu pomoći kako bi učinili klimatske prilike u gradu što podnošljivijima. Nakon Zagreba namjeravamo proširiti istraživanja na još neke gradove u Hrvatskoj – zaključuje.
Europa se priprema za dolazak novog toplinskog vala
Sjeverozapadna Europa se ovog tjedna priprema na nastavak ljetnih žega kakve su vladale i krajem lipnja, napose u Parizu koji je uveo treći od četiri stupnja plana obrane od velikih vrućina.
Od Francuske preko Beneluksa do Njemačke meteorološke službe su izdale upozorenje. Temperatura će se u srijedu ili u četvrtak ponovo približiti 40 Celzijevih stupnjeva, nakon čega će krajem tjedna pasti.
U Francuskoj bi toplinski val mogao potrajati kraće nego u lipnju kada je 28. lipnja srušen apsolutni temperaturni rekord u Verarguesu, na jugu, gdje je izmjereno 46 stupnjeva. Ovaj put "ne očekujemo temperature od 45/46 Celzijevih stupnjeva", ali bi sjeverna polovina zemlje mogla "puno više" osjetiti vrućinu, objavio je Meteo-France.
U četvrtak se u Parizu "predviđa 41, pa i 42 stupnja, uz veliku vjerojatnost da će se srušiti rekord od 40,4 stupnja zabilježen 1947.", rekao je Francois Jobard, prognostičar u Meteo-Franceu.
Tako je francuska prijestolnica uvela treći od četiri stupnja plana obrane od toplinskog vala koji predviđa otvaranje "dvorana za osvježenje" u javnim objektima te postavljanje privremenih javnih česmi i raspršivača vlage kao i niz mjera namijenjenih starijim osobama, najvećim žrtvama ljetnih žega koje su 2003. samo u Francuskoj odnijele 15.200 života.
Četrdesetak stupnjeva se očekuje i u metropolama u središtu i na sjeveru Italije, napose u Firenci i Ferrari. No, zemlju neće zahvatiti toplinski val u pravom smislu jer će jug i središte Europe ovaj put biti pošteđeni.
"U četvrtak će se vrućina preseliti u zemlje Beneluksa. Moguće je da će te tri zemlje prvi put iskusiti temperaturu od 40 Celzijevih stupnjeva i više", rekao je Jobard.
U Belgiji je Meteorološki kraljevski zavod (IRM) izdao "upozorenje zbog velike vrućine" koje će biti na snazi do petka u ponoć.
Austrija je pak objavila "narančasto" upozorenje za četvrtak i za petak, ali samo na zapadu zemlje.
U Portugalu udari vjetra i suša otežavaju borbu s "iznimno teškim" požarom koji od subote hara planinskim područjem u središtu zemlje gdje je vatra 2017. usmrtila stotinjak ljudi. (Hina)