NEGATIVNO IZVJEŠĆE

Europska komisija zabrinuta zbog tužbi protiv hrvatskih novinara i sumnji u neovisnost AEM-a

Nažalost, u nekoliko kategorija koje su vezane za medijske slobode Hrvatska se ne spominje po dobrome, kaže Hrvoje Zovko
Hrvoje Zovko
 Goran Mehkek/CROPIX

U prošlotjednom izvješću Europske komisije o vladavini prava u Hrvatskoj izražena je zabrinutost zbog velikog broja tzv. SLAPP tužbi protiv novinara i medija, ali istaknuto je i kako dalje postoje sumnje u političku neovisnost medijskog regulatora - Agencije za elektroničke medije.

Hrvatska ažurira svoje medijsko zakonodavstvo prenoseći u nacionalno direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama i revizijom zakona o elektroničkim medijima što treba biti usvojeno tijekom ove godine. Postoji zabrinutost u pogledu političke neovisnosti Agencije za elektroničke medije (AEM), navodi Komisija. Osim sumnji u neovisnost AEM-a kao medijskog regulatora koji, između ostaloga, dodjeljuje koncesije i sankcionira govor mržnje, u izvješću se posebno ističu prijetnje i tužbe protiv novinara i medija.

''Uspostavljen je pravni okvir za zaštitu novinara, ali oni se i dalje suočavaju s govorom mržnje i prijetnjama na internetu i izvan njega. Posebno i dalje zabrinjava velik broj strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja (SLAPP) usmjerenih protiv novinara'', navodi se u izvješću Europske komisije.

Zovko: 'Navodi iz izvješća očekivani'

Te navode iz Izvješća Europske komisije o stanju medijskog pluralizma i slobode medija u Hrvatskoj za Hinu je prokomentirao predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvoje Zovko ocijenivši ih - očekivanima.

''Nažalost, u nekoliko kategorija koje su vezane za medijske slobode Hrvatska se ne spominje po dobrome, a među ostalim i brojnim verbalnim napadima političara na novinare i medije. Mi već imamo kulturu tužakanja novinara i medija. SLAPP tužbe su novi model napada na novinare, a njima se novinare i medije želi zastrašiti, nametnuti cenzuru pa i uništiti'', izjavio je Zovko.

Podsjetio je i kako je, prema anketi HND-a, u travnju bilo 924 aktivne tužbe protiv novinara i medija u Hrvatskoj te da na taj problem HND već godinama ukazuje, ali i da je Hrvatska zbog toga, nažalost, prepoznata kao problematična zemlja.

Pozdravio je i inicijativu resornog Ministarstva kulture i medija i nedavno osnivanje Stručne radne skupine radi politike suzbijanja SLAPP tužbi, ali je naglasio kako o ocjenama njezine uspješnosti ipak treba pričekati rezultate.

''Za početak, ono što HND odavno traži jest dekriminalizacija djela za klevetu i uvredu. To bi bio dobar početak ka suzbijanju nasilja putem tužbi nad novinarima i medijima'', zaključio je Zovko.

Ministarstvo kulture: 'Osnovali smo stručnu radnu skupinu'

S druge strane, u Ministarstvu kulture i medija za Hinu su prokomentirali dio izvješća u kojem se ističu napadi na novinare, ali i opasnost SLAPP tužbi.

''Kad je riječ o sigurnosti novinara, mnoge države bilježe slične zabrinutosti, no kako konstatira Izvješće, Ministarstvo unutarnjih poslova reagira na svaku kaznenu prijavu. Nadalje, Ministarstvo kulture i medija osnovalo je stručnu radnu skupinu nakon što je Europska komisija usvojila Akcijski plan za europsku demokraciju, kojem je jedan primarnih ciljeva zaštita novinara od tzv. SLAPP tužbi usmjerenih protiv novinara'', odgovaraju u Ministarstvu. Dodaju kako je ta radna skupina, u kojoj sudjeluju predstavnici medijskog sektora, pravosudnih tijela, odvjetništva i akademske zajednice, već započela s radom i jedan od prvih koraka je pokretanje edukacije u suradnji s Pravosudnom akademijom za suce, odvjetnike i novinare.

Napominju i kako je, nakon prvog sastanka radne skupine, ministrica Nina Obuljen Koržinek naglasila da je u oblikovanju politike suzbijanja SLAPP tužbi iznimno važno ujednačavanje sudske prakse, ali i edukacija novinara i sudaca. Stoga, zaključuju, razmotrit će se unapređenje kako medijskog zakonodavstva tako i ostalih zakona temeljem kojih se takve tužbe pokreću te stvaranje mehanizama koregulacije i samoregulacije unutar profesija.

''Obavještavamo da je prema World Press Freedom Indexu Hrvatska ove godine napredovala na ljestvici slobode medija. Izražavamo zadovoljstvo što je Izvješće Europske komisije uzelo u obzir sve mjere koje Vlada provodi kako bi unaprijedila medijsku politiku i položaj medija kao i status novinara'' dodaju u Ministarstvu.

Naglašavaju i kako će novi Zakon o elektroničkim medijima uvesti nove obveze nakladnicima vezano uz javnu objavu vlasništva i obvezu tijelima javnih vlasti, posebno lokalnih, da sredstva za financiranje medija dodjeljuju putem javnih natječaja uz javno objavljene kriterije i javno objavljene podatke o iznosima osiguranima za pojedine medije.

''Iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti financirat će se sustav javne objave podataka o financiranju medija kao i izgradnju mreže fact-checkera (sustava provjeravatelja činjenica) što će dodatno doprinijeti transparentnosti i jačanju povjerenja u medije'', zaključuju u Ministarstvu.

Upitani kako komentiraju navode iz Izvješća EK da i dalje postoje sumnje u političku neovisnost Agencije i Vijeća za elektroničke medije (VEM), u Ministarstvu se pozivaju na europske modele izbora članova tih tijela.

''Vijeće za elektroničke medije, njegove članove na temelju provedenog javnog poziva na prijedlog Vlade, imenuje Hrvatski sabor. Model izbora članova Vijeća kojeg ima Hrvatska sličan je prevladavajućem modelu u Europi - izboru u parlamentu, za razliku od imenovanja od strane izvršne vlasti, uveden je 2009., uz provođenje javnih konzultacija u kojima su sudjelovali svi relevantni dionici'' zaključuju.

AEM: Komentar EK ničime nije potkrepljen

No u AEM-u su još rezolutniji na navode iz Izvješća EK.

''Ne možemo komentirati takav komentar EK koji ničime nije potkrepljen. Kao što smo u nekoliko navrata pojasnili - proces izbora članova VEM je isti kao i u svim članicama EU, s obzirom na to da uvijek biraju parlament, vlada, predsjednik ili suveren'', ističu u odgovoru Hini.

S druge strane, pak, direktor programa i vijesti N1 Tihomir Ladišić podsjeća na probleme s Agencijom za elektroničke medije od koje je još u travnju zatražio da provede pripremne radnje za natječaj za dodjelu zemaljske koncesije.

''N1 televizija je kao najgledaniji kanal u PayTV segmentu zatražila raspisivanje natječaja za dodjelu novih frekvencija i izjavila kako je spremna zadovoljiti sve zakonske uvjete za natječaj. Očito je i da raspisivanje natječaja o dodjeli slobodnih frekvencija ovisi o političkoj volji iako je formalno u isključivoj nadležnosti regulatora'', ističe Ladišić. Dodaje i kako je glavni argument za neraspisivanje slobodnih free to air koncesija "procjena" Agencije, ali na temelju, kako kaže, političke volje.

''Nesumnjivo, imenovanje ravnatelja Agencije za elektroničke medije je političko imenovanje, ovisi o isključivoj volji vladajuće većine. Zanimljivo je kako se Agencija, kao nezavisni regulator financira iz prihoda nakladnika, ali nakladnici nemaju nikakav utjecaj na izbor ili rad Agencije za elektroničke medije'', zaključuje Ladišić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 14:27