Iako je Europski parlament prošlo ljeto usvojio izmjene pravila o izboru zastupnika u Europski parlament kojim se biračima EU omogućava da za svoje europarlamentarce već na ovogodišnjim europskim izborima, ako to žele, glasaju internetskim putem, hrvatska Vlada i Sabor za te izmjene ne mare.
Kako danas, samo tri mjeseca do europskih izbora stvari stoje, hrvatski birači u svibnju svojih 12 europarlamentaraca neće moći birati internetskim glasanjem, nego će i dalje morati potegnuti do biračkog mjesta.
U Akt o izborima predstavnika u Europski parlament europarlamentarci su 2. srpnja prošle godine ugradili dodatnu odredbu. U njoj se navodi da “u izborima za Europski parlament države članice mogu predvidjeti mogućnosti glasanja unaprijed, dopisnoga glasanja te elektroničkog i internetskoga glasanja”.
Smisao ove odredbe je povećanje izlaznosti na europske izbore jer je ona u padu čak i u starim članicama Unije, a u novima je i dva ili čak tri puta niža od izlaznosti na nacionalne izbore. Europski je parlament, međutim, u toj novoj zakonskoj odredbi odredio i tri uvjeta koja države članice koje uvode internetsko izborno glasanje moraju zadovoljiti: dužne su donijeti mjere osiguranja pouzdanosti takvog načina glasanja (spriječiti zloupotrebe), mjere osiguravanja tajnosti internetskog glasanja te mjere zaštite osobnih podataka.
U Državno izborno povjerenstvo (DIP) ovaj smo tjedan uputili pitanje jesu li obavili pripreme koje će omogućiti da i hrvatski birači, ako to žele, u svibnju za svoje predstavnike u Europskom parlamentu glasaju internetskim putem. Zamolili smo ih da objasne i korake koje birači moraju poduzeti da bi se registrirali za internetsko glasanje.
DIP čekao zakon
Od DIP-a smo, međutim, dobili odgovor iz kojeg se ipak jasno može iščitati da hrvatskim biračima na svibanjskim europskim izborima neće biti omogućeno internetsko glasanje. DIP u svojem odgovoru, naime, naglašava kako, prema ljetošnjoj odluci Europskog parlamenta, zemlje članice Unije MOGU svojim biračima omogućiti internetsko glasanje. Naglašavanjem riječi “mogu”, u DIP-u su željeli istaknuti da je riječ o odredbi koja zemljama članicama daje mogućnost internetskog glasanja, ali ga ne nameće kao obvezu.
Kako hrvatski Zakon o izboru članova u Europski parlament ne predviđa mogućnost internetskog glasanja na izborima, trebao bi se uskladiti s ljetošnjom odlukom europskog parlamenta. IZ DIP-a su nam, međutim, napomenuli kako su od Ministarstva uprave nakon ljetošnje odluke Europskog parlamenta o uvođenju internetskog glasanja dobili obavijest da se hrvatski zakon neće mijenjati.
Tehnički preduvjeti
Zbog čega je njegovo Ministarstvo odlučilo ne iskoristiti uvođenje internetskog i drugih oblika glasanja kojima bi se građanima olakšao izlazak na europske izbore i podigla izlaznost, pitali smo ministra uprave Lovru Kuščevića. Iz Ministarstva uprave, međutim, pozivaju se na stajalište Ustavnog suda iz 2015. prema kojem bi se Sabor trebao suzdržati od donošenja, mijenjanja ili dopunjavanja izbornog zakonodavstva godinu dana prije održavanja redovnih parlamentarnih izbora.
“Smatramo”, ističu u Kuščevićevu ministarstvu, “da se isto stajalište odnosi na sve izbore, s obzirom na to da takva parlamentarna praksa jača stabilnost izbornog prava i unapređuje demokratsko okružje izbornih procesa. U odgovoru Ministarstva ističu i da za uvođenje elektroničkog glasanja treba osigurati tehničke preduvjete te obaviti niz pripremnih radnji kako bi se izbjegle zloupotrebe, osigurala tajnost glasanja i zaštitili osobni podaci birača, a za sve to, kako tvrde, treba vremena, materijalnih i ljudskih resursa.
Čini se, međutim, da niska izlaznost od samo 25 posto na europskim izborima ne zabrinjava ni vlast ni oporbu. I u oporbenom i u vladajućem taboru ostavljaju dojam da im odgovara status quo.
- Uvođenje internetskog glasanja samo bi povećalo izlaznost dijaspore na europske izbore, a zna se kome to odgovara - rekao nam je jedan od saborskih zastupnika SDP-a. S obzirom na to da je dijaspora, točnije hrvatski birači u susjednoj BiH, na posljednjim parlamentarnim izborima u Sabor izabrala kontroverznog desnog radikala Željka Glasnovića, čini se da ni Plenkovićeva struja unutar HDZ-a ne priželjkuje snažniju izlaznost birača dijaspore. U HDZ-u ima i onih koji misle da bi uvođenje internetskog glasanja više pogodovalo strankama s lijevo-liberalnog političkog spektra čije biračko tijelo pretežno živi u gradovima i ima bolji pristup internetu.
Europarlamentarci žele potaknuti veću izlaznost
Europski parlament informativnim kampanjama i zakonskim izmjenama koje olakšavaju glasanje nastoji motivirati građane na veći odaziv na europske izbore. Na prvim neposrednim izborima za Europski parlament 1979., kad je tadašnja Europska zajednica imala devet članica, prosječna izlaznost na izbore bila je 69,1 posto, a na prošlim izborima, u svibnju 2014., svela se na samo 41,61 posto.
I dok je izlaznost najveća u starim članicama Unije koje, uz tradiciju, imaju i zakonsku obvezu izlaska na izbore, Belgiji (90 posto) i Luksemburgu (85,5 posto), najmanja je u novim članicama EU. Najlošija je izlaznost u Slovačkoj - samo 13,05 posto, u Češkoj je 18 posto, u Poljskoj 23,8 posto, u Sloveniji 24,5 posto, a u Hrvatskoj je na posljednje europske izbore, one u svibnju 2014., izašla samo četvrtina birača, 25,2 posto.