ZAGREB - Za ulagače na burzi utorak je bio jedan od neugodnijih dana i 20 najbogatijih ljudi na svijetu, prema izračunu Bloomberga, u tom je danu izgubilo 11,3 milijarde dolara.
Tržišta je zahvatila nervoza zbog neizvjesnosti oko bankrota Grčke i podataka koji ukazuju na usporavanje svjetske ekonomije i sve izglednije potonuće eurozone u novu recesiju. Prije toga ulagače je pokolebala Kina koja je početkom tjedna smanjila očekivanu stopu rasta u ovoj godini sa 8 na 7,5 posto, kao i podatak o usporavanju brazilskog gospodarstva na svega 2,7 posto.
- Da se globalna kriza nije pogoršala u četvrtom kvartalu, naš rast bi bio bliže 4 posto - rekao je brazilski ministar financija Guido Mantega. Na Wall Streetu su cijene dionica u utorak potonule više od 1,5 posto, što je njihov najveći dnevni pad u posljednja tri mjeseca, dok su europski indeksi pali više od četiri posto. No, već jučer je stiglo ohrabrenje i burze su blago porasle. Neki privatni ulagači u grčke obveznice, poput banaka Societe Generale i Unicredita, pristali su na zamjenu obveznica po predloženim uvjetima. Cilj te akcije je otpisati potraživanja privatnih ulagača za 53,5 posto. Na to mora pristati najmanje 75 posto privatnih kupaca grčkih obveznica.
Bankrot prijeti Grčkoj
U četvrtak navečer istječe krajnji rok za dogovor o zamjeni obveznica, što je uvjet da bi Grčka dobila drugi paket međunarodne pomoći od 130 milijardi eura. Ako ne dobije tu pomoć, Ateni prijeti bankrot jer neće moći isplatiti obveznice koje dospijevaju na naplatu. Uz to, stigli su ohrabrujući podaci o rastu zaposlenosti u SAD-u. Dok na burzama vlada prevrtljivost, problemi eurozone ne prestaju.
Prema podacima Eurostata, BDP je pao 0,3 posto u zadnjem kvartalu prošle godine zbog pada potrošnje, izvoza i industrijske proiz-vodnje, a analitičari upozoravaju da je moguće daljnje potonuće u prvom kvartalu ove godine, što bi značilo i tehnički ulazak u recesiju. MMF ocjenjuje da će eurozona ove godine potonuti 0,5 posto. Pritom brojke upućuju na sve veći jaz između konkurentnog sjevera i sve slabijeg juga.
Problem Španjolske
Najveći pad BDP-a bilježe Grčka (7 posto), Portugal (1,3 posto) i Italija (0,7 posto), a pridružila im se i Slovenija koja je u zadnjem kvartalu potonula čak 1,5 posto (više od Hrvatske u kojoj je pad bio 0,2 posto). Prije nekoliko tjedana Europska komisija je objavila papir u kojem je upozorila da je 12 zemalja EU ugroženo novom ekonomskom krizom zbog visokog vanjskog deficita (platne bilance) i nedovoljne konkurentnosti.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA