Nakon što su se slegnuli dojmovi vo ijesti koju su čelnici europskih zemalja obznanili svijetu u cik zore, nakon maratonskih pregovora u Bruxellesu, vrijeme je za pomniju analizu dogovora koji državnici i brojni politički analitičari nazivaju “sporazumom desetljeća”. O dogovorenim uvjetima smo porazgovarali i sa Zvonimirom Savićem, posebnim savjetnikom za ekonomska pitanja premijera Plenkovića, koji je i sam sudjelovao na rekordnom summitu Europskoga vijeća.
Zašto je ovo velika pobjeda za Hrvatsku?
- Osim što je Hrvatskoj u sljedećem financijskom razdoblju osiguran dvostruko veći iznos od onoga koji je imala dosad, riječ je o paketu koji je znatno veći u odnosu na realnu veličinu našeg gospodarstva, čime smo se pozicionirali među prve dvije ili tri zemlje u EU po veličini dobivene omotnice.
Također, Hrvatska je uspjela zadržati koheziju i poljoprivredu na dosadašnjim razinama, kao i 15 posto državnog financiranja. Osim toga, zahvaljujući angažmanu premijera i diplomata koji su sudjelovali na pregovorima, u posljednja dva dana Hrvatska je dobila i dodatnih 400 milijuna eura kao kompenzaciju za korištenje samo jednog financijskog okvira.
Ukupno smo dobili više od 22 milijardi eura. Kako je taj iznos raspoređen?
- Iz EU za sljedeće generacije ćemo dobiti 9,4 milijardi eura, od čega će čak 8,3 milijarde biti dodijeljeno u sklopu paketa pod nazivom Plan za oporavak i otpornost. U okviru tog plana, 5,94 milijarde dodijelit će nam se bespovratno, a 2,35 milijardi dobit ćemo putem povoljnih zajmova.
Iznos bespovratnih u odnosu na zajmove je otprilike 72:28, što je iznimno važno za Hrvatsku jer tako nećemo morati povećati javni dug i narušiti parametre za ulazak u eurozonu u dogledno vrijeme. Kroz proračun EU Hrvatska će dobiti još 12,6 milijardi. Tu je još između 700 i 800 milijuna eura iz programa ReactEU, koji je dodatak kohezijskoj omotnici iz VFO-a i još oko 300 milijuna iz Fonda za pravednu tranziciju.
Kako ćemo povlačiti sredstva?
- Prvo u suradnji s Europskom komisijom moramo napraviti plan oporavka, koji Ursula von der Leyen od nas očekuje do listopada ili studenoga. Taj ćemo plan formalno poslati u Europsku komisiju tek u travnju 2021., ali ćemo dotad već moći namjenski koristiti dio sredstava. Sve države članice imaju istu proceduru.
Kad možemo očekivati “prvu ratu”?
- Prvo treba čekati suglasnost Europskog parlamenta, koji je najavio izvanrednu sjednicu u četvrtak, 23. srpnja. Nakon toga slijedi trijalog između Europske komisije, Vijeća EU i parlamenta oko usvajanja pojedinih programa koje bi trebalo finalizirati do jeseni. U tom bi razdoblju države članice trebale ratificirati dio dogovora koji se odnosi na dizanje gornje granice zaduživanja Europske komisije u ime članica. Postupak bi se trebao finalizirati do kraja 2020. godine, kako bi se korištenje sredstava na raspolaganje stavilo 1. siječnja 2021.
Gdje će se prvo ulagati?
- Hrvatska još nema tzv. prioritete po vertikali, ali računa da će najveći fokus u startu biti stavljen na očuvanje likvidnosti poduzeća i čuvanje svakog radnog mjesta.
Gotovo 70 posto VFO-a je namijenjeno koheziji i zaštiti okoliša. Što to znači za Hrvatsku i regionalni razvoj?
- Riječ je o sredstvima koja nam sufinanciraju ono što sami ne bismo mogli. Premijer Plenković je u posljednja dva dana pregovora uspio ispregovarati dodatna sredstva za ciljana područja koja trebaju Hrvatskoj. Osim omotnice koju smo već osigurali, premijer i njegov pregovarački tim su posljednju večer dogovorili još 100 milijuna eura za poljoprivredu i ruralni razvoj, u kojem smo već imali dogovorenih 400 milijuna, čime se kumulativno, iznad svih izračuna, za Hrvatsku dogovorilo još pola milijardi eura.
Drastično su smanjena sredstva za pravednu tranziciju, inovacije, zdravstvo i geopolitiku; resore koje je von der Leyen obećala ojačati. Treba li to zabrinjavati?
- Ne nužno. Najvažniji faktor pregovora bio je dogovor o nacionalnim omotnicama, jer pojedine vlade mogu ciljano financirati projekte koji jačaju dotične resore.