>>> NOVO 16:26 Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović ponovila je u srijedu u Kninu kako žali za svakim izgubljenim životom, hrvatskim i srpskim, ali i poručila da Hrvatska neće dozvoliti izjednačavanje žrtve i agresora, te da je akcija Oluja bila čista kao suza.
Žalimo za svakim izgubljenim životom - i hrvatskim i srpskim, no naglašavam da je uzrok tome bila Miloševićeva ekspanzionistička, velikosrpska politika. Stoga nije dobro što su danas vrlo glasni u Srbiji baš oni koji su bili vrlo tihi u vrijeme okupacije hrvatskog teritorija ili su pak javno podržavali Miloševićevu politiku, istaknula je predsjednica na središnjem kninskom trgu, prekidana burnim pljeskom i uzvicima "Franjo, Franjo!"
Predsjednica je naglasila da svečana proslava 20. obljetnice Oluje, nije usmjerena ni protiv koga, pa ni protiv Srbije.
"Mi smo narod koji zna cijeniti krvlju stečenu slobodu jer rat je bio ovdje, a ne tamo negdje daleko. Danas slavimo svoju pobjedu i zajedništvo, povratak u svoj ustavno pravni poredak 10.400 kvadratnih kilometara svojeg okupiranog teritorija. S najdubljom zahvalnošću sjećamo se preko 200 hrvatskih vojnika poginulih u Oluji, dvoje nestalih i 200 tisuća hrvatskih kćeri i sinova koji su predvođeni vrhovnim zapovjednikom i prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom slomili kičmu velikosrpskoj politici Slobodana Miloševića i njegovih jataka u Hrvatskoj", poručila je predsjednica nakon polaganja vijenaca ispred Spomenika hrvatske pobjede Oluja '95.
Fotogalerija: Proslava Dana pobjede u Kninu
Grabar Kitarović podsjeća na značenje Oluje te poručuje da je ta akcija čista kao suza.
Oluja je, podsjeća, bila briljantno vođena vojna akcija koja je spriječila pad zaštićene zone Bihać i možda još i veći masakr od onog u Srebrenici. "Nitko ne poriče da su se nakon Oluje dogodili zločini i ubojstva, no Oluja je čista kao suza i jedna je do zaglavnih kamena moderne hrvatske države", poručila je Grabar Kitarović.
Podsjetila je i kako je hrvatski državni vrh i međunarodna zajednica učinila sve kako bi se okupirani hrvatski teritoriji mirno reintegrirali što su pobunjeni Srbi odbijali. Predsjednik Tuđman, kazala je, pozvao je hrvatske građane srpske nacionalnosti koji nisu aktivno sudjelovali u pobuni da ostanu kod svojih kuća bez bojazni za život i imovinu dočekaju hrvatsku vlast, a zapovijed o evakuaciji srpskog stanovništva s okupiranog područja potpisali su njihovi politički i vojni vođe Martić i Mrkšić.
"Kad danas srpski političari izjavljuju kako je Olujom proveden genocid nad srpskim narodom i to uspoređuju s onim u Srebrenici poručujem im s ovog mjesta: Gospodo okanite se mitova, laži i obmana i okrenite se europskoj budućnosti. Hrvatska nije neprijatelj Srbiji i ne sijte sjeme novog zla", poručila je predsjednica.
Odbacila je i pokušaj nametanja teze kako su Srbi danas u Hrvatskoj građani drugog reda. "Upravo suprotno - srpskoj nacionalnoj manjini zajamčena su sva građanska i manjinska prava po najviši europskim standardima i bila bih iznimno sretna kada bi ista uživali i naši Hrvati u Srbiji", kazala je Grabar Kitarović.
Ocjenila je da je Hrvatska puno postigla u proteklih 20 godina, ali i kako su veliki izazovi pred nama.
"Moramo učiniti sve da mlade zadržimo u našoj domovini i ne smijemo dopustiti da žrtve koje su pale za slobodu budu žrtve za opustjelu i odumiruću Hrvatsku. Pitanje odumiranja nacije postavit ću kao jedno od glavnih tijekom svog mandata", obećala je.
Čestitajući braniteljima njihov dan, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te 20. obljetnicu Oluje zahvalila se svima na toplom dočeku u Kninu.
"Ne grije samo sunce, griju i vaša srca. Hvala vam na optimizmu kojeg ovdje vidim danas, hvala na vjeri u svoj narod, na vjeri u svoju hrvatsku domovinu i našu budućnost. Taj vaš optimizam, duh i domoljublje i meni daje optimizam i vjeru u našu Hrvatsku. Vi ste moja snaga. Zahvaljujem vam na tome i moram vam reći: volim te narode moj, volim te zemljo moja Hrvatska", što je dočekano burnim pljeskom.
Nazočne je na kraju pozvala da ostatak dana provedu "u druženju i dostojanstvenom veselju kako to doliči pobjednicima".
Kinska gradonačelnica Josipa Rimac poručila je kako nikome ne smijemo dopustiti da nam ugasi luč slobode.
Pobjeda u Oluji kruna je težnje hrvatskog naroda za ponovnu uspostavu hrvatske države te se može s pravom zvati danom svih hrvatskih pobjeda, rekla je Rimac.
Predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi Dražimir Jukić naglasio je kako su se branitelji borili za istinu koju im nitko ne može oduzeti.
Odgovorio je na poruke koje ovih dana stižu iz Srbije.
"Branili smo svoje, hrvatski heroji oslobađali su svoju zemlju i nisu posezali za tuđom i opet bi učinili isto - i pobijedili", poručio je Jukić.
Kazao je i kako obilježavanja Oluje ne bi smjele pratiti podjele.
"Branitelji ovo je vaš dan, a mene kao hrvatskog branitelja istinski žalosti što u ovom trenutku nisu s nama predsjednici Vlade i Sabora" rekao je Jukić.
Spomen premijera i predsjednika Sabora dio okupljenih građana popratio je burom negodovanja.
Jukić se prisjetio i branitelja koji mjesecima prosvjeduju u Savskoj 66, pozvavši ministra obrane i predsjednika vlade "da zatome taštinu i postupe časno prema onima koji su im omogućili da danas budu tamo gdje jesu".
Branitelji, kaže, ne traže ništa, ali neće dozvoliti da se prema njima vlast odnosi kao da su teret, jer oni to nisu. .
Za poginule je molio vojni ordinarij Juraj Jezerinac, pozvavši na jedinstvo oko vrijednosti za koje su živote dali hrvatski branitelji.
"Ne dopustimo podjele i nesloge, jer nas podjele razdvajaju, a sloga ujedinjuje", kazao je Jezerinac.
----------------------------
15:10 - Predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović poručila je u srijedu iz Knina kako proslava godišnjice osloboditeljske akcije Oluja, nije usmjerena ni protiv koga, pa tako ni protiv Srbije.
Žalimo za svakim izgubljenim životom i hrvatskim i srpskim, no naglašavam da je uzrok tome bio Miloševićeva ekspanziopnistička, velikosrpska politika, kazala je Grabar Kitarović. Stoga, poručila je, nije dobro što su danas vrlo glasni u Srbiji baš oni koji su bili vrlo tihi u vrijeme okupacije hrvatskog teritorija ili su pak javno podržavali Miloševićevu politiku.
"Danas slavimo svoju pobjedu i zajedništvo, povratak u ustavno-pravni poredak 10.000 četvornih kilometara svojeg okupiranog teritorija. S nadom i zahvalnošću sjećamo se više od 200 hrvatskih vojnika poginulih u Oluji, dvoje nestalih i 200 tisuća hrvatskih kćeri i sinova koji su predvođeni vrhovnim zapovjednikom i prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuiđmanom slomili kičmu velikosrpskoj politici Slobodana Miloševića i njegovih jataka u Hrvatskoj", poručila je predsjednica sa središnjeg kninskog trga nakon polaganja vijenaca ispred Spomenika hrvatske pobjede Oluja '95.
Kinska gradonačelnica Josipa Rimac poručila je kako nikom ne smijemo dopustiti da nam ugasi luč slobode, jer je pobjeda izvojevana u Oluji "kruna težnje hrvatskog naroda za uspostavu države te se može s pravom zvati danom svih hrvatskih pobjeda.
"Branitelji ovo je vaš dan i izražavam žalost jer s nama nisu i predsjednici Vlade i Sabora", rekao je predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi Dražimir Jukić, što su nazočni popratili burom negodovanja.
----------------------------
14:30 - Hrvatska predsjednica i vrhovna vojna zapovjednica Kolinda Grabar Kitarović u srijedu poslijepodne položila je vijenac na spomenik pobjede Oluja '95 na Trgu Ante Starčevića u Kninu, u povodu 20. obljetnice istoimene vojno-redarstvene operacije.
Prije polaganja vijenca, predsjednica je obišla počasni postroj pripadnika Hrvatske vojske i Hrvatske policije, koji su nosili ratne zastave iz svih dijelova Hrvatske.
Tom prigodom prijavak vrhovnoj zapovjednici podnio je general Mato Ostović, zapovjednik kopnene vojske.
Pri dolasku na Trg A. Starčevića, na spomenik pobjede Oluja '95, predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović dočekao je buran pljesak mnoštva nazočnih.
Vijence na spomenik u poslijepodnevnim satima položili su još izaslanstvo Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović, šibensko-kninski župan Goran Pauk, gradonačelnica Knina Josipa Rimac, gradonačenik Zagreba Milan Bandić, izaslanstvo udruge Majke Srebrenice te zajednički vijenac položili su i čelnici HDZ-ove koalicije.
Okupljeni kod spomenika pobjede burnim pljeskom dočekali su i generala Antu Gotovinu.
Za postrojavanja blizu Trga A. Starčevića, došla je postrojba sa zastavom na kojoj je pisalo 9. bojna HOS-a 'Rafael Vitez Boban'. Dok su čekali da svečanost počne, članovi postrojbe više su puta uzvikivali 'Za dom spremni'. Pjevali su i "Oj, Hrvati, vi nemojte dati da se petokraka vrati", "Sinjska Gospe ako si u stanju, uzmi Titu, a vrati nam Franju" itd.
Vijenac na spomenik pobjede Oluja '95 prije podne položili su predsjednik Vlade Zoran Milanović i predsjednik Sabora Josip Leko.
----------------------------
12:50 - Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić u srijedu se, sa mise u Kninu, upitao kako je moguće danas optuživati Hrvatsku za protjerivanje, odnosno etničko čišćenje s obzirom da su Hrvati i nesrpsko stanovništvo 1991. bili protjerani, a mnogi i pogubljeni.
"Kako je moguće da danas netko optužuje Hrvatsku za protjerivanje, nazvano etničkim čišćenjem, kada su upravo Hrvati i pripadnici nesrpskog stanovništva s tog okupiranog područja bili u jesen 1991. godine protjerani, morali ostaviti svoja ognjišta i sve što su imali, a mnogi su među njima bili i pogubljeni", upitao je zagrebački nadbiskup na misi u kninskoj Crkvi Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta.
Knin je u srijedu središte proslave 20. obljetnice akcije Oluja, u okviru koje su 5. kolovoza 1995. hrvatske snage ušle u Knin i označile kraj petogodišnje srpske okupacije.
Bozanić je naveo da je na području koje su okupirali pobunjeni Srbi "opustošeno 68 katoličkih župa, a prognano oko 100.000 katoličkih vjernika".
"Nakon oslobođenja, u kolovozu 1995., u tim župama naišli smo na pustoš i otkrili porušene i spaljene domove naših vjernika, razorene i obeščašćene katoličke crkve, kapele, groblja – pogaženo svjedočanstvo našeg tisućljetnog katoličkog života. Smijemo ovdje ustvrditi da neki koji danas optužuju druge ili su zagovarali postupke takvog čišćenja, ili su šutjeli kad su mogli i morali govoriti, ili su i sami u njima sudjelovali", rekao je Bozanić.
Naglasio je da je, iako su hrvatske vlasti, kad je započela akcija oslobađanja, upućivale srpskom stanovništvu, kojega je, naveo je, prema popisu iz 1991. bilo na tom području oko 160.000, opetovani poziv da ostanu mirni u svojoj domovini, da im se jamče sva ljudska i građanska prava i da polože oružje - srpsko stanovništvo ipak bježalo odvozeći svoje stvari.
Vjerujemo, kazao je Bozanić, da mnogi hrvatski građani srpske nacionalnosti nisu po vlastitoj odluci napustili svoje domove, podsjetivši da je Crkva apelirala na hrvatske prognanike i druge građane da ne padnu u napast mržnje i osvete. "Nažalost, bilo je nakon vojno-redarstvene akcije i slučajeva pljačkanja i paljenja srpskih kuća, bilo je i žrtava. Zbog toga treba žaliti. Danas se s ljudskim i kršćanskim pijetetom spominjemo svih žrtava rata devedesetih godina prošloga stoljeća na hrvatskim prostorima, a kao vjernici molimo pokoj njihovim dušama", rekao je.
"Čeznuli smo za slobodom i – nakon desetljeća totalitarizama – premda smo istinski tražili mir, spremni na pomirbu i opraštanje, osjetili smo silinu zla koje pred sobom nije imalo nikakva obzira niti mjeru čovještva. Toj silini zla i promicateljima zla nije bilo do naroda, ni hrvatskoga, ni srpskoga u Hrvatskoj", istaknuo je Bozanić.
----------------------------
11:50 - Mnogobrojni građani okupili su se u srijedu pred novom kninskom crkvom Gospe velikoga hrvatskog krsnog zavjeta gdje svečanu misu za poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje u Domovinskom ratu služi nadbiskup Josip Bozanić.
Iako velika, nova crkva nije mogla primiti sve koji su željeli sudjelovati u svečanoj misi. Brojni su vjernici ostali ispred crkve, u hladu nekoliko stabala, gdje im djelatnici Crvenog križa besplatno dijele vodu.
Svečanoj misi nazoči predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović koju je prije ulaska u crkvu srdačnim pljeskom pozdravilo okupljeno mnoštvo.
Predsjednica Republike prije mise je bila na središnjoj svečanosti Oluje na kninskoj tvrđavi, a potom se susrela sa zborom branitelja i udrugama proizašlim iz Domovinskog rata.
Po završetku mise, Predsjednica će položiti vijence i zapaliti svijeće ispred spomenika "Hrvatske pobjede Oluje 95".
U Kninu je u srijedu bilo vruće, a tako je bilo i u novoj crkvi.
Za mise je pozlilo Đuri Glogoškom, predsjedniku Udruge sto postotnih Hrvatskih ratnih vojnih invalida, pa su ga izveli iz crkve.
Građani će sa visokim uzvanicima zajednički ručati vojnički grah, a popodne se očekuje moto defile ratnih vojnih vozila od vojarne "Kralj Zvonimir" do stadiona NK Dinara.
Fotogalerija obilježavanja svečanosti proslave Dana domovinske zahvalnosti u Kninu
----------------------------
11:20 - General Ante Gotovina, koji je nazočio proslavi Oluje na Kninskoj tvrđavi i podizanju hrvatske zastave, rekao je da je hrvatska zastava simbol, ali isto tako i Kninska tvrđava.
"Sve su to koraci i proces", uzvratio je Gotovina komentirajući to što kod polaganja vijenaca ispred spomenika "Hrvatske pobjede Oluja 95" ove godine nije bilo organiziranih zvižduka članovima Vlade.
"Moramo se radovati jer imamo državu. Danas, nakon 20 godina, osjećam se sretnim. Pogotovo jučer, kad su naše Oružane snage diljem Hrvatske i u glavnom gradu obilježile Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti te Dan branitelja. To je bilo dostojanstveno i veličanstveno. To nastavljamo danas ovdje u Kninu", rekao je Gotovina.
Jučerašnjim vojnim mimohodom u Zagrebu i današnjom proslavom u Kninu zadovoljan je i ministar obrane Ante Kotromanović. Rekao je da je jako lijepo što se u Kninu okupilo puno ljudi.
"Sve je lijepo, no danas je vrlo važno što je otvoren Muzej Oluja '95 čime svim ljudima pokazujemo kako je počeo rat i kako smo se organizirali i borili, te kako smo na kraju pobijedili", rekao je Kotromanović.
Muzej Oluja '95 otvorila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i tom prigodom podsjetila kako su se hrvatski branitelji žrtvovali za slobodu.
Ministar kulture Berislav Šipuš je zahvalio je, prije svega, svim sudionicima Domovinskog rata te istaknuo da je Muzej Oluja '95. važan jer pokazuje možda i najvažniji dio hrvatske povijesti.
"Ovo je trenutak tešina, refleksije, poniranja u sebe, ali i dan veselja i radosti", poručio je ministar Šipuš s Kninske tvrđave te naglasio da na toj tvrđavi možemo gledati povijest Hrvatske. "Emotivan sam i sretan da Hrvatska na ovu veliku obljetnicu postaje bogatija za nekoliko muzeja, od ovog preko muzeja Sinjske alke pa do Vučedola", rekao je Šipuš.
----------------------------
11:00 - Oko tisuću golubova poletjelo je u srijedu iz Vukovara prema Kninu, grad heroj time se priključio proslavi 20-e obljetnice Oluje, Danu pobjede, domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja.
Oko tisuću golubova prema Kninu poletjelo je s Memorijalnog groblja, u sklopu prvog nacionalnog leta golubova pismonoša i projekta "Let za slobodu".
Golubovi su istodobno poletjeli i s kninske tvrđave prema Vukovaru, a pušteni su u 6 sati i simboličnih 211 sekundi kao znak sjećanja na isti broj poginulih branitelja u akciji "Oluja".
"Letom za slobodu" iz Vukovara prema Kninu poslana je jedinstvena poruka mira, zajedništva i slobode cijeloj Hrvatskoj i svijetu, rekao je predsjednika Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Vukovara Franjo Šoljić.
S Memorijalnog groblja puštena je i bijela golubica mira, na let prema Kninu pustila ju je Petra Šimunović, unuka poginulog hrvatskog branitelja Vlade Šimunovića iz Cerića kod Vinkovaca.
Povodom Dana pobjede i 20-e obljetnice Oluje, podno spomenika na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata vijence su položila i svijeće zapalila brojna izaslanstva, među kojima izaslanstva Oružanih snaga RH, Policijske uprave vukovarsko-srijemske, Vukovarsko-srijemske županije, Grada Vukovara, županijske i gradske Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata te Javne ustanove Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar.
Molitvu za poginule i nestale molio je vukovarski gvardijan fra Ivica Jagodić koji je u župnoj crkvi predvodio i misu za domovinu.
----------------------------
10:30 - Središnja proslava 20. obljetnice vojno-redarstvene operacije "Oluje", Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, te Dana hrvatskih branitelja održala se u nazočnosti državnog vrha u srijedu u prijepodnevnim satima na Kninskoj tvrđavi podizanjem hrvatske državne zastave i otkrivanjem spomenika prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu.
Pročitana su povijesnica O organiziranju i ciljevima "Oluje" te imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja u toj akciji, u kojoj je, početkom kolovoza 1995., oslobođeno 10.400 metara četvornih kilometara ili oko 18,4 posto ukupne površine Hrvatske.
Spomenik prvom hrvatskom predsjedniku Tuđmanu postavljen je na najvišem dijelu Kninske tvrđave u neposrednoj blizini jarbola na kojem je podignuta hrvatska državna zastava, na mjestu gdje je prije 20 godina, podizanjem hrvatske državne zastave, označen završetak Oluje, a Tuđman je tom prigodom rekao "Imamo Hrvatsku". Ta njegova poruka upisana je u postolje njegova spomenika na Kninskoj tvrđavi.
Brončani spomenik na Kninskoj tvrđavi prvom hrvatskom predsjedniku visok je 2,3 metra, težak je 500 kilograma, a izrađen je u ljevaonici "Ujević" u Zagrebu. Autor spomenika je Mirko Vuce. Izgradnja spomenika stajala je oko 600 tisuća kuna i plaćena je iz kninskog gradskog proračuna.
Spomenik su otkrili predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović i sin prvog hrvatskog predsjednika Miroslav Tuđman.
Hrvatsku su državnu zastavu na kninskoj tvrđavi podignuli bivši pripadnici 7. gardijske brigade Hrvatske vojske (HV) Jasmin Hadžić, Mario Bilač i Edvard Baltić. Hadžić se, prije 20 godna, po završetku Oluje popeo na jarbol na Kninskoj tvrđavi i skinuo zastavu tzv. Republike Srpske krajine.
Nakon podizanja hrvatske državne zastave na Tvrđavi, iznad Knina su preletjela dva MIG-a.
Kninska crkvena zvona oglasila su se jutros u 9,43 sati, točno u vrijeme kada su 5. kolovoza 1995. hrvatske snage ušle u Knin označivši završetak oslobodilačke akcije Oluja. Uoči središnje svečanosti na Kninskoj trđavi pušteno je 20 golubova u znak sjećanja na poginule i nestale u toj oslobodilačkoj akciji, klapa HRM-a Sveti Juraj otpjevala je pjesmu Stina pradidova.
U povodu 20. obljetnice Oluje ispaljeno je 20 počasnih plotuna iz topničkog oružja, a svečanost je uveličala i grupa aviona "Krila Oluje", sa šest zrakoplova u 15 minutnom aktobatskom programu iznad Knina i Kninske tvrđave.
Svečanosti na Kninskoj tvrđavi nazočili su predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga RH Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Sabora Josip Leko, predsjednik Vlade Zoran Milanović, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general Drago Lovrić, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, ministar obrane Ante Kotromanović, ministar branitelja Predrag Matić, ministar financija Boris Lalovac, ministar pravosuđa Orsat Miljenić, ministar gospodartstva Ivan Vrdoljak, ministar uprave Arsen Bauk, ministar rada i mirovinskog sustava, ministar turizma Darko Lorencin, ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović, ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš, ministar zdravlja Siniša Varga, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar i ministar kulture Berislav Šipuš.
Bio je tu i predsjedatelj predsjedništva BiH te Majke Srebrenice.
Svečanosti su nazočili predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko, umirovljeni general Ante Gotovina, predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić Kusić, hrvatski nogometni izbornik Niko Kovač i drugi.
Podizanju hrvastke državne zastave i otkrivanju spomenika prvom hrvatskom predsjedniku na Kninskoj trđavi prethodilo je otkrivanje muzeja Oluja 95.
U jutarnjim satima upriličena je tradicionalna budnica kninskim ulicama. Nakon svečanosti na Kninskoj trđavi uslijedit će, kako je najavljeno, mimohod visokih državnih i vojnih uzvanika sa kninske tvrđave predvođen svečanim postrojem OS RH, MUP-a, povijesnih postrojbi do Crkve Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta u kojoj će biti služena svečana sveta misa za Domovinu koju će predvoditi kardinal Josip Bozanić.
Ispred Spomenika hrvatske pobjede Oluja '95 na Trgu Ante Starčevića ujutro su vijence položili predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i premiejr Zoran Milanović, a poslije mise vijence će položiti predsjednice Republike Kolinda Grabara Kitarović koja će se, kako je predviđeno, obratiti nazočnima.
U večernjim satima u Kninu predviđen je koncert Marka Perkovića Thompsona u povodu 20. godišnjice Oluje.
----------------------------
9:45 - Na kninskoj tvrđavi otkriven je spomenik prvom hrvatskom presjedniku dr. Franji Tuđmanu.
Spomenik su otkrili Miroslav Tuđman i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
----------------------------
9:15 - U prigodi obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te 20. obljetnice vojno redarstvene operacije „Oluja“ Predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović na kninskoj je tvrđavi otvorila muzej „Oluja '95“.
„Onaj narod koji ima svoju povijest ne može se izbrisati s lica zemlje, kao što su to neki pokušali“, kazala je u obraćanju Predsjednica Republike i dodala kako je posebno ponosna na hrvatske branitelje, sve one koji su dali svoje živote, svoje zdravlje, svoju mladost, za našu hrvatsku domovinu. Isto tako, izrazila je posebnu zahvalnost obiteljima poginulih i nestalih u Domovinskom ratu, kako branitelja tako i civilnih žrtava, na strpljenju svih ovih godina,na svemu onome što su prošli i što dalje podupiru i rade na dobrobit naše hrvatske domovine.
Knin, Oluja i brojni hrvatski branitelji nisu samo dio slavne hrvatske povijest, oni su živa baština, vrijednost na kojoj se i danas, dvadeset godina nakon veličanstvene oslobodilačke operacije temelji suvremena Republika Hrvatska, istaknula je Predsjednica.
Dodala je kako muzej „Oluja '95“ daje realan, dokumentiran, stručno i znanstveno argumentiran pregled događaja koji su prethodili našoj borbi za slobodu, sliku o Domovinskome ratu i samoj vojno redarstvenoj operaciji „Oluja“ kao i o međunarodnome kontekstu toga vremena. Zahvalivši pritom brojnim braniteljima i njihovim udrugama, ali i ustanovama koje su sačuvale brojne eksponate i dale ih na obradu i daljnje čuvanje, hrvatska predsjednica posebno priznanje odala je autorima postava muzeja koji su približili i život običnog čovjeka u tim teškim danima okupacije, ali i danima ponosa i slave.
„Uloga naših zapovjednika i vrhovnog zapovjednika, prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, prikazana je na dostojanstven način te je tako ovaj mali, ali sadržajem iznimno bogat i značajan muzej učinila nezaobilaznim mjestom za svakog hrvatskog učenika, studenta, hrvatskog građanina“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović dodavši kako će strani posjetitelji na najboljemu mjestu, u utvrdi hrvatskih vladara, moći vidjeti kako se stvarala suvremena Hrvatska, kako je Olujom postignuta sloboda kojoj su vjekovima težili naši preci.
„Svoju povijest pišemo sami. Ponosni na svoj nacionalni identitet, na postignuća i vrijednosti koje su nas održale, našu povijest i baštinu tumačimo i promičemo na jedini ispravan način: istraživanjem i stručnim radom, čuvanjem i njegovanjem uspomena na velike ljude i događaje, odnosno upravo onako kao to možemo vidjeti u kninskome muzeju Oluja 95“, kazala je Predsjednica Republike, javlja Slobodna Dalmacija.
----------------------------
09:00 - Svečanost proslave obljetnice Oluje započela je u ranojutarnjim satima, puštanjem 2000 bijelih golubova iz Vukovara i iz Knina.
Prijenos svečanog programa u Kninu pratite ovdje:
----------------------------
KNIN - Cjelodnevnim programom ove će se godine, povodom 20. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja, posebno svečano obilježiti Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.
Svečani program u Kninu će započeti budnicom ulicama grada u jutarnjim satima. Prema programu proslave u 8,15 sati zajednički će vijence položiti i svijeće zapaliti ispred spomenika Hrvatske pobjede "Oluja '95" na Trgu dr. Ante Starčevića predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade Josip Leko i Zoran Milanović, zamjenik načelnika Glavnog stožera OS RH general pukovnik Dragutin Repinc i glavni ravnatelj policije Vlado Dominić. Na istom mjestu, ali u 13 sati, vijenac će položiti i zapaliti svijeću i Predsjednica Republike Hrvatske i vrhovna zapovjednica OS RH Kolinda Grabar Kitarović. Predviđeno je i obraćanje Predsjednice Republike. Za 9,15 sati na kninskoj Tvrđavi predviđena je ceremonija podizanja državne zastave čemu će nazočiti predsjednici Republike, Sabora i Vlade. Odmah nakon podizanja zastave bit će otkriven spomenik prvom predsjedniku i vrhovnom zapovjedniku OS RH Franji Tuđmanu čemu će nazočiti predsjednica Grabar Kitarović i predsjednik Sabora Josip Leko. Od 10 sati održavat će se zajednički mimohod pripadnika braniteljskih i stradalničkih udruga i državnog vrha ulicama grada Knina do Crkve Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta. U 10,05 sati predsjednica Kolinda Grabar Kitarović susrest će se ispred zgrade Muzeja grada Knina sa zborom branitelja i udrugama proizašlim iz Domovinskog rata. Predsjednica Republike i predsjednik Sabora u 11 sati nazočit će svečanoj svetoj misi za poginule, umrle i nestale branitelje u Domovinskom ratu u Crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta. U poslijepodnevnim satima predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko obići će štandove braniteljskih zadruga. Osim predsjednika Sabora svečanosti u Kninu nazočit će brojni saborski zastupnici. U pratnji predsjednika Vlade RH Zorana Milanovića bit će ministri Ranko Ostojić, Ante Kotromanović, Predrag Matić, Boris Lalovac, Orsat Miljenić, Ivan Vrdoljak, Arsen Bauk, Mirando Mrsić, Darko Lorencin, Mihael Zmajlović, Anka Mrak-Taritaš, Siniša Varga, Vedran Mornar, Berislav Šipuš. Cjelodnevna svečanost u Kninu predviđa i susrete, mimohode, sajam, te sportski i zabavni program.
U Oluji su, prije 20 godina, oslobođeni Knin i najveći dio do tada u Domovinskom ratu, okupiranog hrvatskog teritorija. Oluja je omogućila i mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira u tom dijelu Europe. Nakon Oluje ostalo je osloboditi hrvatsko Podunavlje (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem) što je mirnom reintegracijom uz Prijelaznu upravu Vijeća sigurnosti UN-a završeno 15. siječnja 1998.