Prihvaćena je ponuda Sjedinjenih Američkih Država o donaciji 60 oklopnih vozila Bradley za popunu teške pješačke bojne i 24 vozila za dijelove. U idućoj godini očekujemo dostavu tih vozila u Hrvatsku, njihovo osvježenje te modernizaciju u Đuri Đakoviću, otkrio je ministar obrane Damir Krstičević na međunarodnoj obrambenoj konferenciji Jutarnjeg lista i Ministarstva obrane pod nazivom "Budućnost hrvatske obrambene industrije i nove tehnologije".
To je prvi put da je ministar Krstičević nakon više od godinu dana pregovora sa SAD-om službeno govorio o projektu Bradley. Otkrio je da je hrvatski tim bio u Americi i odabrao vozila. Govoreći pred velikim timom iz američkog veleposlanstva, predvođenog veleposlanikom Robertom Kohorstom, Krstičević je istaknuo da tvrtka Đuro Đaković Specijalna vozila ima izvrstan potencijal za suradnju s američkom tvrtkom BAE Systems u cilju kreiranja proizvodno-remontnog centra vozila Bradley za ovaj dio Europe u Hrvatskoj, i to prijenosom znanja, ali i izravnom investicijom američkog partnera.
Ministar obrane kasnije je rekao da su odabrana vozila Bradley, koja će nam biti donirana, u izuzetnom dobrom stanju te da će Hrvatska u njihovo osvježavanje i kasniju modernizaciju morati uložiti između 2 i 5 milijuna dolara po vozilu. Riječ je o modelu M2A2 ODS s topom kalibra 25 mm. Ministar je također potvrdio da je Hrvatska pristala na sudjelovanje u novom ERIP-u, programu State Departmenta kroz koji SAD pomaže svojim saveznicima pri prelasku s istočne na zapadnu vojnu tehnologiju. Kroz ERIP Hrvatska dobiva 25 milijuna dolara za program Bradley. Realizacijom ovog projekta Hrvatska bi ispunila i program dostizanja sposobnosti unutar NATO-a.
Uz projekt Bradley, Krstičević je na današnjoj konferenciji naveo još dva prioritetna projekta modernizacije i opremanja HV-a koji će biti realizirani u sljedećem razdoblju.
Nakon Bradleyja, drugi je nabava višenamjenskog borbenog zrakoplova četvrte generacije. Poručio je da će međuresorno Vladino povjerenstvo vrlo skoro uputiti zahtjev za ponudu prema potencijalnim ponuditeljima kako bi iduće godine mogli potpisali ugovor o nabavi aviona te ostvariti naš dugo sanjani san. Treći prioritetni projekt je nabava četiriju helikoptera Blackhawk. S tim u vezi Krstičević je izrazio nadu da će nacionalnom procedurom do kraja godine biti prihvaćena američka ponuda te će se krenuti u obnovu "helikopterskih sposobnosti".
Uz te projekte, ministar je najavio daljnji razvoj bespilotnih zrakoplovnih sustava, uvođenje novog taktičkog radiouređaja i puškostrojnice u NATO-ovu kalibru u Hrvatsku vojsku, jačanje obavještajnih sposobnosti te gradnju tvornice streljiva.
Hrvatska obrambena industrija danas ima 3000 zaposlenika i ostvaruje rezultate koji ju stavljaju na čelo ukupne gospodarske slike u Hrvatskoj s godišnjom proizvodnjom u vrijednosti od oko 200 milijuna eura. Gore navedeni projekti modernizacije HV-a, prema ministrovim riječima, omogućavaju domaćim tvrtkama otvaranje suradnje s tvrtkama iz partnerskih zemalja, što se smatra najvećom prilikom za hrvatsku obrambenu industriju u sljedećem razdoblju.
Ministar Krstičević i ostali govornici posebno su isticali da će se Hrvatska vojska i obrambene sposobnosti u budućnosti morati zasnivati na novim tehnologijama kao što su umjetna inteligencija, 5G mreža i ostalo.
Daniel Fiott, urednik za sigurnosti i obranu u Institutu za sigurnosne studije EU (EUISS), objasnio je da će Europska unija uložiti oko 1,2milijarde eura u razvoj umjetne inteligencije te da su države koje "prednjače u razvoju novih tehnologija one koje ulažu u svoje ljude" i potiču "mentalitet za razvoj inovacija i novih tehnologija".
- Bruxelles trenutno prolazi kroz proces tranzicije i došlo je do promjene paradigme. U obrani se više ne raspravlja samo o kriznom menadžmentu, nego se razmišlja o načinu na koji se mora zaštititi građane od novih prijetnji poput onih kibernetičkih - naglasio je Fiott i dodao da će upravo zbog novih izazova biti ključna buduća bliska suradnja EU i NATO-a.
Napomenuo je pritom važnost 47 projekata PESCO-a za razvoj vojnih mogućnosti država članica EU, 20 obveza koje su lideri država dogovorili za ispunjavanje tih projekata i ulaganja u obrambene mehanizme te financijski instrument Europske komisije - Europski fond za obranu - iz kojeg će biti dostupno 13 milijardi eura.
Paul Friedberg, zamjenik direktora Agencije za međunarodnu suradnju (SIBAT) pri izraelskom ministarstvu obrane naveo je tri ključna koraka za razvoj obrambene industrije u Izraelu: ulaganja u istraživanje i obrazovanje, osiguranje sinergije privatnog i javnog sektora te izgradnja inovativnog ekosustava.
Govoreći vojsci i modernim tehnologijama, načelnik Glavnog stožera HV-a general Mirko Šundov istaknuo je da su NATO i vojno osoblje EU uzeli u obzir utjecaj naprednih tehnologija, no bitna će biti suradnja ljudi i strojeva, u čemu se ne smije izgubiti ljudski aspekt. Prema njegovim riječima, u budućnosti će se morati detaljno pravno definirati uloga i način korištenja autonomnih vozila i oružja, posebno u kontekstu poštovanja ratnog prava u borbenim sukobima.
Krešimir Ćosić, predsjednik Nadzornog odbora Agencije Alan, poručio je da fakulteti i obrazovne institucije moraju imati ključnu ulogu jer o obrambenoj budućnosti Hrvatske ovisi i kvaliteta naših istraživača i obrazovnog sustava, kako bismo imali najbolje inženjere iz STEM područja.
Svim sudionicima konferencije videoporukom se obratila i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je izrazila punu podršku domaćoj vojnoj industriji te što većem korištenju naprednih tehnologija u HV-u u budućnosti.
