IZMJENA ZAKONA?

GLAS i DOSIP traže zabranu prosvjeda ispred domova političara i javnih osoba

Posebno zabrinjava, ističu, činjenica da su mete ovih napada uglavnom žene, a u posljednjem slučaju, i novinari, čak i njihovi roditelji

Anka Mrak Taritaš i Dalija Orešković

 Goran Mehkek/Cropix
Posebno zabrinjava, ističu, činjenica da su mete ovih napada uglavnom žene, a u posljednjem slučaju, i novinari, čak i njihovi roditelji

Stranke GLAS i DOSIP u saborsku su proceduru uputile prijedlog izmjena Zakona o javnom okupljanju kojim traže zabranu prosvjeda ispred privatnih stanova i kuća jer drže da privatni dom mora ostati prostor sigurnosti i mira, a ne da minorne političke opcije zastrašuju i maltretiraju građane.

„Sloboda okupljanja i izražavanja je ustavno pravo, ali je ustavno pravo i nepovredivost doma. Kad ultradesna, minorna politička opcija, polusvijet, poziva na prosvjede ispred privatnih stanova ljudi koji su se jasno i javno usprotivili povijesnom revizionizmu, relativizaciji ustaštva i korištenju ustaških pozdrava i simbola, to nije politički aktivizam i sloboda izražavanja i okupljanja. To je zastrašivanje i maltretiranje, koje ugrožava pravo građana na mir, nepovredivost doma i sigurnost”, pojasnila je Anka Mrak Taritaš (GLAS) motive za izmjenu Zakona na konferenciji za novinare u Saboru u četvrtak.

image

Anka Mrak Taritaš

Damjan Tadic/Cropix

Posebno zabrinjava, ističe, činjenica da su mete ovih napada uglavnom žene, a kao što vidimo u posljednjem slučaju, i novinari, čak i njihovi roditelji. A naš premijer ne samo da to nije osudio, nego sve prešutno odobrava i za eskalaciju nasilja okrivljuje ”histeričnu ljevicu”, dodala je.

„I govori da je ’protiv svih zabrana’, ali samo kada se zabrane ne tiču njega. Markov trg je već godinama zatvoren za prosvjede, za građane, za inicijative, za kritiku vlasti, ali kada se prijeti ženama i starcima ispred njihovih domova – onda je protiv zabrana”, ustvrdila je.

Potpredsjednik Vlade Tomo Medved otišao je i korak dalje i zastupnici ispred čijeg se stana prosvjedovalo poručio da pazi što govori, napominje Mrak Taritaš.

image

Tomo Medved

Damir Krajac/Cropix

„Zato podsjećamo predsjednika Sabora da smo u saborsku proceduru uputili izmjene Zakona o javnom okupljanju kojim tražimo zabranu prosvjedovanja ispred privatnih stanova i kuća, i tražimo da to stavi u raspored rasprava čim to bude moguće. Vrijeme je da postavimo jasnu, razumnu i nužnu granicu – privatni dom mora ostati prostor sigurnosti, mira i nepovredivosti”, poručila je zastupnica GLAS-a.

Dalija Orešković (DOSIP) ocijenila je da to nisu prosvjedi kojima skupina građana izražava nezadovoljstvo nekom javnom politikom, nego je riječ o ”skupini pojedinaca koja očito ima proustaške fantazije i koja zloupotrebljava činjenicu da Andreju Plenkoviću odgovara stvaranje atmosfere netrpeljivosti i mržnje u društvu”.

Istaknula je da već postoje elementi na temelju kojih bi se to divljanje moglo zaustaviti, ali da Plenkovićeva vlast dopušta da se uznemiravaju građani, ne samo one osobe protiv kojih se nešto urliče na cesti nego i svi ostali koji su prisiljeni to slušati, ”u slučaju mog kvarta to je trajalo više od sat vremena”.

image

Dalija Orešković

Nikola Brboleza/Cropix

Pritom su temeljna i specijalna policija dobro odradile svoj posao, bile su jamstvo sigurnosti da neće doći do fizičkih napada, ali poražavajuća je činjenica da su se prilikom tog navodnog prosvjeda događala teža kaznena djela poput govora mržnje, ustvrdila je.

Na prosvjedu se, napominje, uporno ponavljalo kako su to jugokomunisti, mrzitelji svega hrvatskog, ljudi koji ne vole Thompsona, ne vole poklič ”Za dom spremni”, ne vole branitelje, govore protiv Domovinskog rata, zastupaju stranog agresora, što je čisti govor mržnje. Nakon tih prosvjeda umnožile su se prijetnje protiv nas koji smo na taj način stigmatizirani i označeni kao meta, upozorava Orešković.

Dražen Keleminec i njegova skupina svojim performansima sebe prikazuju kao ridikule pa se čini da to što rade nije opasno. Itekako je opasno zato što se privatne adrese izloženih osoba u političkom i javnom životu čine javno dostupnima i zato što se obraća publici koju lako mogu ponijeti emocije ili psihoaktivne supstancije te se doista nečija sigurnost dovodi u pitanje”, apelirala je.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
04. lipanj 2026 12:16