Državno odvjetništvo (DORH) drži konferenciju za novinare na kojoj govore glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek i ravnateljica Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) Vanja Marušić.
Na samom početku presice, novinari su obaviješteni da će presica biti podijeljena u tri dijela te im je rečeno da će moći postavljati pitanja koja se odnose samo na pojedini dio presice.
Glavna državna odvjetnica prva je uzela riječ te je iznijela detalje o potvrđenim presudama i dosadašnjim uspjesima DORH-a.
- Osobno se nadam da će uskoro biti donesena politička odluka o osnutku visokog državnog odvjetništva. To bi utjecalo na naše rasterećenje. Drago mi je da je prihvaćen moj prijedlog o podjeli državnog odvjetništva u Zagrebu na dva dijela. Upravo zbog toga sam donijela odluku da se ide u nadzor rada građanskih odjela. Sljedeće godine će se obaviti i drugi dio zbog opterećenja kadrovskih kapaciteta. Ministarstvo pravosuđa osnovalo je radnu skupinu za izradu nacrta zakona o USKOK-u. Nužan je novi zakonski okvir koji će omogućiti da USKOK radi učinkovitije, rekla je Hrvoj-Šipek.
. Odlučna sam u namjeri da se razina odgovornosti podigne na višu razinu. Neki smatraju da se prljavi veš mora prati iza zatvorenih vrata. Smatram da kao DORH možemo pokazati svima da smo spremni, razgovarati i otkrivati vlastite probleme koje imamo u vlastitoj kući. Ovo osporava teze koje se provlače kroz medije i javnost, da DORH i USKOK funkcioniraju pod utjecajem državne vlasti, što odbacujem. Spremni smo odgovarati na sva vaša pitanja. Kada pogledam primjedbe i objede na rad odvjetništva, to su osobe koje zastupaju okrivljenike. Mene su davno učili da prije nego što pogledaš što se govori, pogledaj tko govori, dodala je.
Hrvoj-Šipek rekla je i kako je mnoge iznenadilo uhićenje bivše zamjenice državnog odvjetnika u Zagrebu, a zatim je riječ preuzela šefica USKOK-a Vanja Marušić.
- Ono što mogu reći, s obzirom na tajnost postupka, je da je to rezultat, dakle istraga koja je vođena u predmetu Janaf. Nova saznanja i novi dokazi doveli su do realizacije jučerašnje akcije. Činjenica je da se radi o pet osoba, o zamjenici županijske državne odvjetnice. Detalji su objavljeni na našoj web stranici. Vidjet ćemo ishod i epilog, smatram da će biti sukladno prijedlogu koji je otišao na sud, rekla je Marušić.
Riječ je zatim ponovno uzela Hrvoj-Šipek.
- Bivša zamjenica koja se nalazi među okrivljenima je jedna od troje koji su radili na predmetu "Veliki Agrokor". Tijekom istrage USKOK-a zapravo se došlo do podataka da postoji osnovana sumnja za pokretanje postupka, bilo je jasno da nemamo drugog izbora nego povući optužnicu. To ne znači da je DORH odustao od optužnice za predmeta Agrokor. Opet ćemo ju podići kada se predmet očisti od kontaminiranih dokaza na kojima je radila zamjenica. Oni koji nagađaju znaju što bi se dogodilo da to nismo napravili. Pao bi kompletan predmet i to bi bila blamaža. Ovo nije poraz DORH-a. Insinuacije da je to zbog straha od svjedočenja je potpuno promašeno, rekla je.
- Na pitanje koje se provlačilo kroz medije "zašto je vještačenje povjereno revizorskoj tvrtki"? Tvrtki s tolikim brojem slučaja ima vrlo malo. Manja revizorska kuća je to odbila jer nije imala kadrovske kapacitete, dodala je.
Novinarima se zatim opet obratila Marušić.
- Mogu reći da dolaskom u ured, zatekla sam predmet. U javnosti se zanemaruje činjenica da su mojim dolaskom u ured stigle i nove kaznene prijave. Bile su opsežnije od prve prijave. Sadržavale su sukus prve prijave. Pristupilo se provjeri činjenica i okolnosti. Ponovo se sagledala prva prijava i rezultat je bio isti. Da je naš stav bio ispravan, pokazuje činjenica da je Županijski sud u Zagrebu odbio taj prijedlog.
- Pitanje zakonitosti vještačenja nema nikakve veze s povlačenjem optužnice. Smatramo da je zakonito provedeno i o tome ćemo raspraviti kada se optužnica ponovo podigne. Prije godinu dana nismo imali nikakvih naznaka da je ta zamjenica imala veze s onim što se događa. Bila je pretraga stana gdje se našla određena svota novca. Nakon razgovora koji sam obavila s njom, rekla je da s tim nema nikakve veze, ali ne želi biti teret DORH-u. U tom trenutku došlo se do ovih podataka, rekla je Hrvoj-Šipek.
Na pitanje hoće li priznati da je angažiranje revizorske firme bilo pogrešno, rekla je kako će, ako utvrde da je bilo pogrešno, to i priznati.
Novinari su Hrvoj-Šipek pitali i je li joj neugodno svega zbog čega se DORH pojavljuje u medijima.
- Neugodno mi je zbog negativnog konteksta u koji se stavlja DORH. Ja radim težak posao i jako sam svjesna svoje odgovornosti. Da, teško mi je, ali radim svoj posao dobro. Za to treba vrijeme. Kada nešto počnete sijati, treba vrijeme da se vide plodovi toga, rekla je.
- Apsolutno poričem da bi na bilo koji način postupala po nečijim pritiscima ili nalozima. Odluke koje su donesene u predmetima uvijek su rezultat zakonitog postupanja, dodala je.
Marušić je rekla kako ne štite nikoga, da beskompromisno pristupaju svemu te da nema nedodirljivih u njihovim redovima.
- Pitanje tajminga se uvijek postavlja. Mogu postaviti pitanje kada bi bilo povoljno vrijeme za naše postupanje. Ljude iz sfere politike uvijek će nešto povezati. Činjenica je da je vrijeme otvaranja pojedinih predmeta isključivo određeno količinom dokaza i procesnim stanjem predmeta, rekla je.
- Ne radi se o optužnici koja je u nadležnosti ureda. Izvidjet će se sve one okolnosti vezane uz postupanje u predmetu bivše zamjenice. Ja u toj odluci ne mogu sudjelovati, rekla je.
Hrvoj-Šipek je rekla kako ne razmišlja o ostavci.
- Stojim iza onoga što radim. Netko je odgovarao nekoliko godina prije mene. Naravno da to sve radim na najbolji način. Uvijek postoje neke stvari koje nisu dobre. Što s tiče izjava predsjednika, nisam nikada do sada pa neću niti sada komentirati izjave političara, rekla je.
Na pitanje koliko je novca potrošeno na vještačenje te je li ovo fijasko, kaže:
- Možete tumačiti to kao fijasko, ali ja to tako ne smatram. Kada se radi o tako složenom vještačenju, naravno da je to skupo i da dugo traje. Oprostite, ali radi se o složenom predmetu kakvih nema puno u Europi. Mi se s takvim predmetima suočavamo svaki drugi dan. Radilo se najbolje što se moglo i donosile su se odluke na temelju činjenica. Lako je biti general nakon bitke.
Hrvoj-Šipek i Marušić zatim su se prebacile na slučaj uhićene bivše ministrice Gabrijele Žalac.
- U javnosti se polemizira i tumači dosadašnja priopćenja. U ovom predmetu, sve što sam rekla u ovoj izjavi i što je priopćeno, ostajem pri tome u cijelosti. Točno je da je USKOK otvorio ovaj predmet temeljem medijskih objava vezanih uz sumnje u nezakonito postupanje bivše ministrice. Također je točno da je USKOK provodio opsežne izvide tijekom kojih je pribavljena dokumentacija, uzimane su izjave više osoba i mogu reći da je sama dokumentacija opsežna materijalima. Uključen je PNUSKOK, rekla je Marušić i dodala kako se tu radilo o opsežnim izvidima koji su trajali mjesecima.
- Ono što je rečeno da nije donesena meritorna odluka je točno, jer sukladno svim izvidima nismo mogli utvrditi dostatan stupanj osnovane sumnje za otvaranje istrage, dodala je.
- Činjenica je da se u javnosti piše o tome i razgovara koji je predmet živ, a koji mrtav. Mrtvi predmeti su oni koji su okončani pravnim postupkom. Svi ostali, uključujući i ovaj su oni u kojem se mogu uzimati u obzir bilo kakve nove informacije. Temeljem svih informacija, izjava, dokumentacije, nije se moglo prikupiti dovoljno dokaza da bi se došlo do osnovane sumnje. Sve to je dostavljeno uredu europskog tužitelja, rekla je Marušić.
- Govori se i o tome koliko je USKOK-u trebalo vremena da donese odluku. Činjenica je da su rezultati koje smo poduzimali izuzeti i dostavljeni Uredu europskog javnog tužitelja. Radili su na tom predmetu i donijeli odluku koja je donijeta. Želim naglasiti da nikakvih pritisaka i zataškavanja nije bilo. Ono što se često razmatra kao blamažu USKOK-a apsolutno poričem. Temeljem prikupljenih podataka nije bilo moguće donijeti odluku. Svaka nova činjenica ili informacija u takvoj vrsti predmeta se provjerava.
U nekom trenutku dobijete informaciju koja vam u stvari otvori priču.Upravo ovo o čemu smo razgovarali u predmetu Janaf doveli su nas do ovog predmeta. Ja i moji kolege radimo isključivo po zakon u i profesionalno. Drugih elemenata koji bi utjecali na nečiji rad, iako se tako želi prikazati, nema. Ne spominje se sve ono što je USKOK zadnjih godina napravio. To me zbunjuje. Tvrdim i stojim iza toga da je naš rad temeljen na dokazima i rezultatima postupka, rekla je Marušić.
Novinarima se zatim opet obratila Hrvoj-Šipek.
- Želim podsjetiti na podatke koje je dao euroski ured. Trenutno su njhovim istragama obuhvaćene 4 i pol milijarde europskog nova. Najevća istraga vodi se u Njemačkoj, pod istragom su i Austrija i neke druge zemje. Zato što postoji svijest i volja da se spriječi zloporaba europskih sredstava, zato je i formiran ovaj ured.
- Ja sam informacijski nadređena svima, međutim ovo nije DORH 50-ih godina. Po zakonu su zamjenici samostalni i neovisni u donošenju svojih odluka. U ovom slučaju, kao i u drugim, nikad nisam dala uputu za rad u ovom predmetu. Znala sam gdje je otvorena istraga u drugim predmetima. Ako mislite da državni odvjetnik može znati za sve slučajeve, mislim da svatko iole razuman može shvatiti da je to nemoguće. Oni po sustavu pokušavaju definirati koji su predmeti od državnog interesa.
Novinarima se zatim opet obratila Marušić koja je objašnjavala zašto su tek na traženje dostavili sve podatke Uredu europskog javnog tužitelja.
- Temeljem rezultata izvida nije donijeta državnoodvjetnička odluka. U tom pravcu je predmet bio zatvoren, međutim, to nisu mrtvi predmeti na kojima se ne može nastaviti s radom. USKOK je dostavljao podatke o predmetima koji bi mogli doći u nadležnost europskog tužitelja. Nakon što su oni zaprimili prijavu OLAF-a, od nas su tražili podatke. Tada smo ih dostavili.
- Kažem da u ovom prvom navratu, kada smo dostavili obavijesti u Ured europskog tužitelja, da je u predmetu u kojem nema formalne odluke, uvijek možete zatražiti nove informacije i nastaviti. To nije mrtav spis. U to vrijeme nisu bili aktivni izvidi i to je razlog zašto nismo odmah dostavili informaciju. Po prijavi OLAFA ured je od nas tražio informaciju koja je dostavljena. Točno je da nije donesena meritorna odluka. U zajedničkom je cilju svih tužitelja da se pokrene formalni postupak i procesuiraju se počinitelji kaznenih djela.
- USKOK je dostavljao podatke o predmetima koji bi mogli doći u nadležnost europskog tužitelja. Nakon što su oni zaprimili prijavu OLAF-a, od nas su tražili podatke. Tada smo ih dostavili. Izvješćivali smo o aktivnim izvidima. Da je u tom predmetu stigla prijava OLAFA, naravno da bismo radili u tom predmetu, dodala je.
Rekla je kako je dokaz da nije bilo zataškavanja to što je protiv Žalac pokrenuta istraga u drugom slučaju.
- Protiv iste osobe otvaramo istragu u drugim predmetima, niti je bilo razloga da se to prikrije niti je to bila namjera. Reći ću da je to bio propust, ali činjenica je da se to nije učinilo s namjerom da se nešto zataška. Takva procedura je već uspostavljena. Takve sumnje će se kontinuirano dostavljati.
Na pitanje je li to propust koji traži neku sankciju, rekla je:
- Da nije u konačnici sve dostavljeno uredu europskog tužitelja to bi bio propust za sankciju, rekla je Marušić.
- Rekla sam da je taj predmet bio statistički zatvoren. To znači da u tom trenutku nije bilo dovoljno dokaza za osnovu sumnje za otvaranje istrage. Ne mogu govoriti o predmetu koji vodi Ured europskog javnog tužitelja. Znam samo da je iz ove informacije OLAF dostavio prijavu, dodala je.
Na pitanje kako su rezultati izvida o slučaju Žalac bili dovoljni Uredu europskog tužitelja, a ne i Uskoku, rekla je kakoje moguće da su oni imali neke dodatne informacije.
Na pitanje bi li uopće bilo istrage u slučaju Žalac da ju nije pokrenuo Ured europskog tužitelja, Hrvoj-Šipek je rekla:
- Očitovanje OLAFA došlo bi USKOK-u i nastavilo bi se daje s istragom. Ne možemo to komentirati jer ne znamo što OLAF ima u svojem spisu. Znamo što smo im mi dali, ali ono ostalo što imaju, ne znamo. Ta dokumentacija eventualno bi doša USKOK-u i nastavio bi se rad, rekla je.
Na pitanje čiji je bio propust što o slučaju nije obaviješten Ured europskog tužitelja, Marušić je rekla:
- To je bio propust u izvješćivanju a ne u proceduri.
Na to se nadovezala i Hrvoj-Šipek.
- Nema savršenih i nepogrešivih, događale su se pogreške i previdi koji nisu posljedica namjere. Odlučno se obračunavamo s tvrdnjama da se radi o namjeri, rekla je glavna državna odvjetnica.
Zatim su se prebacile na treći dio presice na kojoj se govorilo o ostalim slučaju, pa tako i slučaju Oroslavje, u kojem USKOK odbacio prijavu protiv HDZ-ovca kojeg je zbog mita prozvao aktualni gradonačelnik Oroslavja.
- U ovom konkretnom slučaju da onaj kojem se navodno nudi mito nije imao svojstvo vijećnika u županijskoj skupštini. Radilo se o vremenu prije raspisivanja izbora. Tek kasnije osoba dobiva svojstvo koje se može gledati kao kazneno djelo podmićivanja zastupnika. Osim ovih izvida, situacija u tom predmetu se i dalje provjerava, rekla je Marušić.
Govorila je i o slučaju Vinka Grgića, usmnjičenika u aferi Janaf.
- Ako netko prizna djelo i podnese ostavku, nemate istražnozatvorske osnove. Priznanje djela pada na druge svjedoke. Točka tri je opasnost ponavljanja djela. Ako je netko dao ostavku, nema opasnosti od ponavljanja djela. Utvrdili smo postojanje dokaza za procesuiranje župana i otvorili istragu. Da nismo procesuirali, govorilo bi se da smo to napravili jer smo ga štitili. Nema nedodirljivih, pokreću se postupci. Odjednom se postavlja teza da sve ovo ništa ne vrijedi.
Zatim se nadovezala i Hrvoj-Šipek
- U situaciji gdje je župan Posavec podnio ostavku i otpale su zakonske osnove za pritvor. Oprostite, ali pitanje reakcije ovog društva je nešto čime bi se sociolozi mogli pozabaviti, rekla je.
- Moji rezultati će vjerojatno biti vidljivi u budućnosti. U ovom trenutku govorimo o sustavu. Osim loših stvari na koje opravdane kritike prihvaćam, dajte nam malo vjetra u leđa, dodala je.
- Novinari napišu nešto što nije točno, mi napišemo demantij koji se ne objavi. Što preostaje drugo nego da se obratimo priopćenjem na našoj stranici. Sa svih strana stiže velik broj upita, pritužbi građana, koji se žale na institucije. Svakome dati odgovor zahtijeva ogromnu količinu vremena.