Glavni stožer, Ministarstvo obrane i Vlada bez analiza i planova o vojnom roku

Saborski Klub HDZ-a podržao je inicijativu za uvođenje obveznog vojnog roka, ali tek kada dođe konačni prijedlog, moći ćemo reći podržavamo li vraćanje obveznog vojnog roka - rekao nam je predsjednik Kluba zastupnika Branko Bačić.

Prema njegovim riječima, premijer Andrej Plenković rekao je u utorak zastupnicima HDZ-a da se o tome razmišlja. No, prije službenog prijedloga Vlade moraju se usvojiti nova Strategija nacionalne sigurnosti i Zakon o domovinskoj sigurnosti. Međutim, u ovom je trenutku zapravo nejasno koji je plan Ministarstva obrane i Glavnog stožera. Prvo se govorilo o vraćanju obveznog služenja vojnog roka, da bi ministar obrane Damir Krstičević u utorak rekao da nije riječ o vojnom roku nego o uvođenju temeljnog vojnog osposobljavanja koje bi trajalo između tri ili četiri tjedna.

Ljetni kamp

Stoga i dalje nije jasno bi li Vlada išla na poništenje suspenzije obveznog služenja vojnog roka koja je donesena 2007. godine ili na uvođenje nekog novog modela obveznog vojnog osposobljavanja. Prema riječima ministra obrane, zapravo bi bila riječ o nekoj vrsti ljetnog kampa u koje bi se muškarce pozivalo, a žene bi mogle ići ako žele. Prema nekim najavama, to bi se moglo realizirati 2019. godine. No, sve je puno nepoznanica jer zasad ni Glavni stožer nema napravljenu stručnu analizu niti je Ministarstvo obrane donijelo ikakvu odluku i dalo prijedlog Vladi, a i sam premijer je rekao da se u Vladi o tome nije razgovaralo.

Ponovno uvođenje vojnog roka opravdava se novom geopolitičkom situacijom, novim prijetnjama po sigurnost, ali i militarizacijom susjedne Srbije koja također najavljuje uvođenje vojnog roka. No, te je najave jučer prekinuo srpski premijer Aleksandar Vučić koji je rekao da Srbija za vraćanje vojnog roka nema novca.

Ako bi Hrvatska uvela gore opisani model, bila bi sigurno jedinstvena država u Europi koja na taj način obučava svoje vojnike. Niti jedna zemlja nema model četverotjednog obučavanja koji zagovara Krstičević. Taj model jučer je napao i njegov prethodnik Ante Kotromanović. “Nakon 28 dana ‘light’ obuke ne možete dobiti nikakva stručna osposobljavanja. To nije ni tenkist, ni vodnik... Ne postoji u svijetu takav model”, naglasio je Kotromanović kojem se čini da se takvim prijedlogom želi udovoljiti predsjednici Republike, a pritom pronaći najjeftinije rješenje.

Nema novca

Upravo je nedostatak novca glavna prepreka realizaciji želja predsjednice i ministra obrane o uvođenju “pravog” obveznog vojnog roka.

Kada je postala predsjednicom, Kolinda Grabar-Kitarović je inzistirala na vraćanju vojnog roka. No, tada joj je vojni vrh prezentirao da bi tromjesečni vojni rok godišnje stajao oko 500 milijuna kuna. Ti su troškovi izračunati na godišnjem broju od 25.000 novaka, za koje bi trebalo isto toliko odora, od kojih svaka stoji oko 5000 kuna, dok bi za hranu svakog ročnika trebalo platiti između 80 i 100 kuna dnevno. Ponovno uvođenje vojnog roka značilo bi zapošljavanje dodatnih između 1000 i 2000 ljudi koji bi se brinuli o ročnoj vojsci u Oružanim snagama. Osim toga, mjesečna naknada morala bi biti privlačna za svakog novaka pa ne bi smjela iznositi manje od 2500 kuna.

Iako se u javnosti već barata mogućom brojkom od 30.000 novaka godišnje, stvarne brojke daleko su od toga. Prema službenim podacima MORH-a, 2015. godine u vojnu evidenciju upisana je 24.221 osoba, a 2016. godine 22.824 osobe. Člankom 47 Ustava dopušten je prigovor savjesti i svakome tko se pozove na tu odredbu mora biti odobreno civilno služenje vojnog roka. Prije deset godina čak se 90 posto mlade muške populacije odlučilo za civilno služenje, što je i bio glavni razlog suspenzije obveznog vojnog roka.