Gorući problem poslovanja ovogodišnje turističke sezone, a to je svakako nedostatak radne snage, najviše će doći do izražaja u idućih pet tjedana, kad će trajati špica, pa Sindikat turizma Hrvatske procjenjuje kako će u tom razdoblju u različitim djelatnostima ugostiteljsko-turističkih usluga, u obrtima i tvrtkama, nedostajati oko 10.000 radnika, piše Slobodna Dalmacija.
Tu činjenicu potvrđuju svakodnevni oglasi i potraga za radnicima koji ne jenjavaju ni u polovici srpnja, a najveće probleme trenutačno imaju restorateri, ugostitelji i barovi u potrazi za "bijelim bluzama", hoteli najviše traže sobarice, a obiteljski iznajmljivači osobe koje bi čistile i održavale sve brojnije apartmane. Sve u svemu, u špici turističke sezone više se ne traži samo stručni ugostiteljski kadar, nego - bilo kakav kadar.
Rasprodane agencije
- S terena dobivamo informacije, iz velikih hotelsko-turističkih kuća koje lošije plaćaju svoje radnike, da im sobarice ne žele više raditi za 3,5 do 4 tisuće kuna, nego daju otkaz i idu čistiti apartmane. Kažu da im je tu zarada veća, ali to nije stalan posao i nema plaćanja mirovinskog i zdravstvenog doprinosa. No mlađi ljudi ne misle o tome, nego idu tamo gdje im je bolje plaćeno, a to je loše za kvalitetu usluge - kaže Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma Hrvatske.
Pri tome su osobe za čišćenje i održavanje apartmana u obiteljskom smještaju, osobito u manjim mjestima i na otocima, trenutačno najtraženije na tržištu rada, a u mnogim mjestima i najbolje plaćene, iako je to realtivno, jer se mahom radi o zaradi "na ruke".
Broj registriranih objekata u domaćinstvu ove godine porastao je za 14,3 posto, a broj kreveta u njima veći je za oko 57.000 i stigao je na gotovo 600.000 postelja. Sve te stanove i apartmane treba čistiti i održavati i po nekoliko puta tjedno, jer se gosti sve kraće zadržavaju na jednome mjestu, pa se apartmani u gradovima čiste i po tri do četiri puta u tjednu. Zato su cijene takvoga rada u širokom rasponu od 50 kuna za mali apartman u gradu do čak 400 kuna za veće apartmane na otocima. Iako je službeno cijena čišćenja u agencijama koje to rade organizirano između 11 i 15 kuna po metru četvornom, malo tko se toga pridržava u izravnim dogovorima, piše Slobodna Dalmacija.
Onima koji već tijekom zime nisu osigurali tko će im održavati apartman, sad izbor postaje više nego sužen. Oni koji dobro rade odavno su zauzeti, a oni koji bi se tim poslom htjeli baviti povremeno i privremeno, za iznajmljivače su nesigurno i neizvjesno rješenje. U agencijama za čišćenje mjesecima unaprijed "rasprodani" su za održavanje apartmana te čišćenje jedrilica i brodova, koje se plaća po 350 kuna.
- Kod mene u apartmanu na Braču smjena gostiju je svake subote i plaćam radnicu 300 kuna dnevno za šest do sedam sati rada na čišćenju i pripremanju apartmana za goste. Na Braču se taj posao plaća od 200 do 300 kuna dnevno, ali ako želite zadržati dobrog radnika, treba platiti više. U gradovima na kopnu to je manje jer puno je zainteresiranih za taj posao pa i cijena pada - kaže iznajmljivač iz Milne.
Radnice iz Bugarske
Istovremeno se na Makarskoj rivijeri cjelodnevno čišćenje apartmana plaća i do 400 kuna jer u malim turističkim mjestima nema radne snage, pa se najčešće za te potrebe dovode radnice iz BiH, ali i Češke te Bugarske, kojima domaćin mora osigurati i smještaj.
Hvarski iznajmljivač govori kako on za čišćenje pet apartmana između smjene gostiju plaća radnicu 10.000 kuna mjesečno, a splitski iznajmljivači održavanje tri do pet apartmana plaćaju od 7 do 10 tisuća kuna. Istina, u tu cijenu uključeno je čišćenje i dočekivanje gostiju i to bez radnoga vremena i vikenda. Radi se doslovno svaki dan i u svako doba, jer gostima treba biti na raspolaganju kad god da stignu i jave se, što je često i usred noći, kaže vlasnica turističke agencije za popunjavanje obiteljskog smještaja.
Inače, samo čišćenje plaća se oko 60 kuna na sat, što je dvostruko skuplje nego prije samo godinu-dvije, no i do takvih radnika teško je doći, žale se u agencijama. Tijekom sezone takve poslove sve više rade studentice, ali i žene sa stalnim zaposlenjem, koje u večernjim satima tako nadopunjavaju obiteljski proračun. No u agencijama za posredovanje u punjenju apartmana i njihovu održavanju kažu: "I da je dvostruko više žena za čišćenje, ne bi bile bez posla", piše Slobodna Dalmacija.
Peri i peglaj Zbog sve većeg turističkog prometa, u brojnim servisima za pranje rublja i praonicama sve je više zaposlenih, a dnevna količina oprane i ispeglane robe penje se i na desetke tona. Zbog toga praonice zapošljavaju po 20 do 40 žena u stalni radni odnos, a još toliko ih je u statusu stalnog sezonca. Time su devet mjeseci u radnom odnosu, a tri mjeseca poslije, kad ne rade, dobivaju 75 posto plaće od države. Obveza im je tri godine raditi u režimu stalnog sezonca kod istog poslodavca.