ŠTETA OD POTRESA

Građani ipak neće morati na šalter nositi 90 dokumenata, evo kako bi trebala izgledati procedura

Zbog složenosti postupka Fond za obnovu Zagreba u deset mjeseci od potresa odobrio samo 29 zahtjeva
Damir Vanđelić
 Goran Sebelic/Cropix

Za obnovu kuća i stanova oštećenih u potresu građanima ipak neće trebati 90 dokumenata. Trenutno se pročešljavaju papiri potrebni za obnovu i traže informatička rješenja kojima bi se omogućilo digitalno provođenje postupka, što znači da bi veći dio potrebnih dokumenata digitalnim putem prikupljala državna administracija, a ne vlasnici oštećenih objekata.

Još nema odgovora do koje će se mjere sve pojednostaviti, no teško da će proces, barem u prvoj fazi, ići tako da građani podnesu zahtjev te uz ime, prezime i adresu prilože svoj OIB, a da svu daljnju dokumentaciju pribave državni službenici koji će obrađivati zahtjeve.

Mijenja se zakon

- Ovaj tjedan smo si dali zadatak da još jednom prođemo dokumentaciju potrebnu za obnovu kako bismo vidjeli što možemo pojednostaviti. Budući da se mijenja zakon, još ćemo dodatno sve pročistiti - kaže Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Ravnatelj Fonda za obnovu Zagreba i okolice Damir Vanđelić kaže da su u Ministarstvu graditeljstva svjesni da je građanima teško prikupiti svu dokumentaciju potrebnu za obnovu. - Svjesni smo toga i u Fondu i čini se napor da se sve ubrza, nađu informatička rješenja da sve postane funkcionalno i brže - kaže Vanđelić.

Dvije struje

Da se radi na informatičkom rješenju koje bi građene oslobodilo od obilaženja šaltera i prikupljanja papira, rekao nam je i Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva.

Iz razgovora s nekoliko osoba zaduženih za proces obnove proizlazi kako u državnom aparatu koji treba iznijeti obnovu postoje dvije struje. Jedna struja, za koju bi se moglo reći da stoji iza postojećih obrazaca i potrebnih dokumenata koje građani trebaju prilagati, od povijesnog izvatka iz zemljišnih knjiga, MUP-ove potvrde o prebivalištu i boravištu i građevinskih dozvola do potvrda o invalidnini, potvrda da je osoba korisnik socijalne naknade, izvoda iz matične knjige vjenčanih i drugih, ne bi ništa mijenjala.

Druga struja, koja je malobrojnija, snažno se zalaže za digitalizaciju cijelog procesa. Nju zabrinjava podatak da je Fond za obnovu Zagreba i okolice do sada odobrio samo 29 zahtjeva za isplatu sredstava, a tisuće su zahtjeva u obradi. Ta struja traži da se digitalno povežu s gruntovnicom, Poreznom upravom, MUP-om, maticama, HZMO-om i drugim državnim tijelima te da na temelju OIB-a podnositelja zahtjeva sami uđu u baze podataka i izvade dokumente koji su im potrebni. U toj varijanti građani bi trebali donositi samo one dokumente koji ne postoje u bazama državnih institucija.

Primjerice, ako netko ima kuću koja je u postupku legalizacije, morat će to dokazati. Ili ako je netko izvanknjižni vlasnik nekretnine i nije upisan u zemljišne knjige, onda će vlasništvo trebati dokazati tako što će priložiti ugovor iz kojeg se vidi da je kupio nekretninu. Struja koja bi pojednostavila i digitalizirala postupak zatražila je od Ministarstva pravosuđa da pripreme statičnu bazu s datumom 22. ožujka 2020. godine. Riječ je o registru u kojem bi se vidjelo vlasničko stanje u zemljišnim knjigama u Zagrebu i Krapinsko-zagorskoj županiji na dan potresa. Takva baza bi uvelike olakšala provjeru vlasništva na dan potresa, a ista bi se mogla napraviti i za Baniju.

Govoreći o preduvjetima koji moraju biti ispunjeni da bi država pomogla u obnovi nakon potresa, državni tajnik Uhlir na prvome mjestu ističe da ni sada nije potrebno 90 dokumenata.

- Kada koncentirano uzmete u ruke obrazac 2 koji je temeljni zahtjev za obnovu, u njemu možete pobrojati 80 točaka, svaka ima svoj broj i opis, a onda ide navod dokumenata. Iza svake točke ne stoji potreban dokument. Kada pročitate najveći niz dokumenata koji postoji, a to je da se dokazuje da zgrada ima građevinsku dozvolu, trebate obratiti pozornost na uvod, u kojem se kaže da treba jedan od navedenih dokumenata, pa se onda nabraja deset mogućih - kaže Uhlir i dodaje kako su, da bi pomogli građanima, naveli sve dokumente koji su postojali tijekom povijesti, a prate zakonodavstvo koje se mijenjalo.

Na pitanje zašto se građane tjera u gruntovnice ako su zemljišne knjige digitalizirane i pretražive na temelju OIB-a, Uhlir odgovara da katastar i gruntovnica nisu još do kraja usklađeni te da ima stvari koje treba provjeravati. - Radimo na tome da povezujemo baze, ali one nisu rađene tako da međusobno komuniciraju - kaže i dodaje da se želi sve objediniti, ali da postoji niz prepreka.

- Da proces ne bi stao, svi mogu zahtjev podnositi u papirima, ali kada se bude moglo digitalno rješavati, onda će se prijeći na taj model. Do sada smo zaprimili stotinjak zahtjeva. Tko je bio uporan, taj je podnio zahtjev - kaže Uhlir.

S njim se ne bi složio predsjednik udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas, koji ističe da građaninu mora biti dovljan OIB jer na temelju njega država može doći do svakog dokumenta. Informatički stručnjak Marko Rakar kaže da gotovo svaki podatak koji je državi potreban da odluči hoće li sufinancirati obnovu već postoji, samo je pitanje njihova pribavljanja, što bi trebala biti obaveza državnih službenika.

- Država će napraviti sve da građani ne trebaju šetati od šaltera do šaltera, nego da im država bude na usluzi putem digitalnih tehnologija - obećao je državni tajnik Gršić.

Pogođeni potresom ne trebaju platiti račune za struju

Vlada je 18. siječnja ove godine donijela zaključak kojim stanovnike četiri grada i deset općina Sisačko-moslavačke županije te dvije općine Zagrebačke županije od siječnja do kraja ožujka oslobađa plaćanja troškova električne energije i pristojbe Hrvatskoj radioteleviziji.

Ova mjera je pomoć građanima koji su pogođeni potresom i moraju se grijati na struju.

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin u tome vidi nejednakost jer su izostavljeni stanovnici Zagreba i Krapinsko-zagorske županije, koji zbog potresa također žive u kontejnerima i plaćaju jako visoke račune za struju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. listopad 2021 16:49