Od danas (19. veljače) do 26. veljače u 11 sati građani će moći kupovati trezorske zapise u 170 poslovnica Fine, a prvi put i putem digitalne platforme e-Riznica. S najmanjim iznosom od 1000 eura novac mogu uložiti u jednogodišnji "trezorac" uz prinos od 3,65 posto te na rok od tri mjeseca s prinosom od 3,75 posto.
Riječ je o sličnim prinosima kao i prilikom prve ponude jednogodišnjih papira građanima prije nešto manje od tri mjeseca kad su iskazali potražnju za oko milijardu eura. Ministarstvo financija ovaj put planira ukupno prikupiti 550 milijuna eura, od čega 300 milijuna izdanjem jednogodišnjeg trezorca, ali izdanje može biti i veće, ovisno o interesu građana. Pretpostavlja se da će on biti veći u slučaju jednogodišnjeg trezorca, s obzirom na to da nosi jednogodišnji prinos, dok na tromjesečne zapise građani mogu dobiti četvrtinu godišnjeg prinosa.
Glavna novost ovog ciklusa kupovine državnih papira je mogućnost online upisa, uz prijavu putem sustava e-Građani i već od ponoći 19. veljače. Nakon građana priliku za upis trezorskih zapisa dobit će i institucionalni ulagači, 27. veljače od 9 do 11 sati.
Prikupljena sredstva Ministarstvo financija namjerava iskoristi za refinanciranje dugova, a dijelom i za pokrivanje ovogodišnjeg proračunskog manjka. U proteklih godinu dana ovo je treći put da se Vlada odlučila na financiranje kroz izdanja namijenjena građana.
Na račune oko 44 tisuće građana koji su kupili dvogodišnju "narodnu" obveznicu prije gotovo godinu dana, 8. ožujka će sjesti prvi dobitak na ime kamata. Tad su uložili 1,35 milijardi eura, što znači da će im država isplatiti gotovo 50 milijuna eura. Potom je u studenome oko 36 tisuća građana uložilo gotovo 967 milijuna eura u prvo izdanje (jednogodišnjih) trezorskih zapisa. Tako će građanima koji su dosad uložili u državne vrijednosne papire, kazao je ministar financija Marko Primorac, biti ukupno preusmjereno više od 80 milijuna eura.
Ukupno prikupljenih oko 2,3 milijarde eura mahom je stiglo iz depozita građana u bankama koje su sve do prošle jeseni imale gotovo zanemarive kamate. Nakon toga banke su malo podigle kamate na oročenu štednju, što su neki građani i iskoristili. Oročeni depoziti kućanstava u bankama na kraju prošle godine dosegli su 10,2 milijarde eura i bili su za 9,5 posto veći nego godinu dana ranije.
Ipak, to je manje od milijardu eura i znatno ispod iznosa što ga je dosad prikupilo Ministarstvo financija. Ponuđene kamatne stope banaka i dalje su znatno ispod onih koje nose državni papiri, pa se očekuje da ni ovaj put neće izostati interes građana za kupnju "trezoraca", a time i nastavak postupnog odlijevanja novca iz banaka.
Nova prilika za to bit će već u ožujku za kad je ministar financija najavio novo izdanje narodne obveznice. Više detalja o uvjetima bit će poznato u nadolazećim danima i tjednima.